10 povijesnih zanimljivosti o Trgu kralja Tomislava

10 povijesnih zanimljivosti o Trgu kralja Tomislava

Svaki put kada vlak na svome putu zastane na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, a putnici iskorače iz vagona te prijeđu nekoliko stotina metara, dobrodošlicu u metropolu poželjet će im kip čovjeka koji sa žezlom u ruci i krunom na glavi ponosno sjedi ogrnut plaštem na svom konju. Putnike će koraci odvesti pred tu monumentalnu statuu, na jedan od najljepših zagrebačkih trgova – Trga kralja Tomislava. Donosimo 10 zanimljivosti o omiljenom zagrebačkom Trgu.

1.Tomislavov trg sjeverno je omeđen zgradom Umjetničkog paviljona, ispred koje se nalaze veliki park i šetnica s fontanom u sredini, koja je na Tomislavcu još od 1895. godine. Južno je zgrada Glavnog kolodvora, a zapadno graniči s Trgom Ante Starčevića i pješačkim pothodnikom ispod željezničke pruge. Istočno i zapadno od Trga prostiru se Branimirova i Mihanovićeva ulica.

2. Prije sadašnjeg imena Trg se zvao po caru Franji Josipu, u čast njegovom posjetu Zagrebu u listopadu 1895. Taj je naziv nosio sve do 1927. kada je preimenovan u Trg kralja Tomislava.

3. Tomislav je, prema legendi, bio prvi hrvatski kralj, a okrunjen je 925. i vladao je do 928.

Njegov je značaj najviše u tome što je bio prvi vladar koji je ujedinio Hrvatsku. Do njegova je vremena srednjovjekovna Hrvatska bila podijeljena na Panonsku Hrvatsku, koja je bila pod utjecajem Franačke, odnosno zapadnim utjecajem, i na Primorsku Hrvatsku, koje je bila pod bizantskom vlašću. S obzirom na to da u 10. stoljeća obje te europske velesile slabe, Tomislav je iskoristio priliku da ujedini Primorsku Hrvatsku s Panonskom Hrvatskom u jednu državu, kojom će on vladati kao kralj.

4. Tomislav je bio vladar Panonske Hrvatske, koju su u to vrijeme napadali Mađari, a i Bugari koji su u to vrijeme bili moćno europsko carstvo.

Tomislav je i jedne i druge uspješno porazio, osigurao si vlast na Panonijom i potom ju ujedinio s Primorskom Hrvatskom. Stoga ga, prema legendi, i danas spominjemo kao prvog hrvatskog kralja.

5. Povijesni izvori ne nude konkretan dokaz da Tomislav uistinu jest bio kralj.

Papa Ivan X. Tomislava je u svom pismu nazvao latinskom titulom rex, što se u hrvatskom jeziku prevodi kao kralj (vladarska titula kralj u hrvatski je jezik došla po nazivu franačkog cara Karla Velikog), no to nije dokaz da je Tomislav uistinu bio okrunjen kao kralj. Treba napomenuti da Hrvati i njihovi vladari u ranom srednjem vijeku nisu vodili računa o titulama kojima ih se oslovljava jer se titulama nije pridavalo toliko pozornosti koliko tome da ih njihovi podanici oslovljavaju s vlast ili gospodstvo, jer se time davalo do znanja da ta osoba ima vlast nad nekim područjem i nekim narodom. Stoga je važniji prostor kojim Tomislav upravlja i narod kojim on vlada, nego papino oslovljavanje titulom rex. Prvi vladar za kojega se može pouzdano reći da jest nosio titulu hrvatskoga kralja je Stjepan Držislav, koji je od bizantskog cara dobio znakove kraljevske vlasti – krunu, mač i žežlo.

6. Spomenik kralja Tomislava izradio je kipar Robert Frangeš Mihanović u spomen na tisuću godina hrvatskog kraljevstva koja se obilježila 1925. godine.

Trg je preimenovan 1927., a skice za spomenik izrađene su iste godine. Spomenik je dovršen 1938., ali je postavljen tek 1947., što zbog raznih polemika, što zbog izbijanja Drugog svjetskog rata.

7. Sjevernom stranom Trga dominira zgrada Umjetničkog paviljona, a ta je zgrada najstariji izložbeni prostor na slavenskom jugu.

Sagrađen je povodom Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine. Hrvatska se na izložbi predstavila samostalnim paviljonom. Na paviljonu su primijenjena najnovije tehnologije gradnje s metalnim kosturom, što je omogućilo da se paviljon u Budimpešti rastavi i vlakom dopremi u Zagreb da bi se ponovo montirao na sadašnjem mjestu. Svečano otvorenje upriličeno je 1898. godine velikom izložbom suvremenih umjetnika. Time je Umjetnički paviljon postao prvi izložbeni prostor sagrađen samo za tu namjenu. Od tada se tu organiziraju izložbe najvećih domaćih i stranih umjetnika.

8. Južnom stranom Trga proteže se zgrada Glavnog kolodvora, najvećeg željezničkog kolodvora u Hrvatskoj.

Kolodvor je izgrađen i otvoren za promet 1891./1892. godine, a nosio je službeni naziv Kolodvor kraljevske državne ugarske željeznice. Projektirao ga je mađarski stručnjak za izgradnju željezničkih kolodvora Ferenc Pfaff.

9. Jedna od najpoznatijih priča o Glavnom kolodvoru jest ona vezana za posjet cara Franje Josipa u listopadu 1895. godine.

U to vrijeme ban je bio Khuen Hedervary, a zgrada Hrvatskog narodog kazališta trebala je biti svečano otvorena uz prisutnost samoga cara. Ban Hedervary, osim prikazivanja tog dosega na kulturnom polju, želio je vladaru dokazati da je Hrvatsku uspio pretvoriti i pokornu mađarsku pokrajinu. Zato je prilikom careva posjeta dao željeznicom dopremiti nekoliko vagona šljunka s Raškoga polja blizu Budimpešte, gdje su nekada birani mađarski kraljevi. Tim je šljunkom posut peron i prostor pred kolodvorom kako bi Franjo Josip pri izlasku iz vlaka najprije stupio na mađarsko tlo.

10. Zapadno od Trga kralja Tomislava nalazi se hotel Esplanada, sagrađen u vrlo kratkom roku nakon otvorenja kolodvora, već 1925. godine.

Prvobitna namjena hotela bila je pružiti vrhunski smještaj putnicima Orient Expressa, luksuzne vlakovne linije kojoj je Zagreb bio jedna od stanica na putu od Pariza do Istanbula. U njemu su odsjedali mnogi uvaženi gosti te su se održavali zanimljivi društveni događaji. Posebnu pažnju javnosti izazvalo je gostovanje provokativne tamnopute plesačice Josephine Baker 1929. godine kada su lokalne kreposne dame izrazile svoje negodovanje. Tu je održan i prvi izbor za miss 1926. godine. Pobjednica je iduće godine u Berlinu okrunjena za miss Europe.

Naslovna fotografija: Beli Zagreb Grad

Izvori:

Marijana Džalo

Magistra sam povijesti i hrvatskog jezika, a u slobodno vrijeme amaterski se bavim glumom, čitam knjige i pišem. Volim putovati i istraživati, najviše srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest te povijest žena i svakodnevice.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori