Veliki korak za dječju književnost: Knjiga Ivane Božović savršeno je sažela rad jednog od najznačajnih nakladničkih nizova u Hrvatskoj

Veliki korak za dječju književnost: Knjiga Ivane Božović savršeno je sažela rad jednog od najznačajnih nakladničkih nizova u Hrvatskoj

Jedan od najznačajnijih i najdugovječnijih nakladničkih nizova u području dječje književnosti u Hrvatskoj svakako je biblioteka Vjeverica. Objavljuje je nakladničko poduzeće Mladost, a njezin prvi urednik bio je Grigor Vitez, hrvatski dječji pjesnik.

Ivana Aščić uočava kako je „nakladničko poduzeće Mladost nastalo preimenovanjem Omladinskog izdavačkog poduzeća Novo pokoljenje 1951. godine, a sjedište je bilo u Zagrebu, Ilica 30, na nekadašnjoj adresi poznatog hrvatskog knjižara, nakladnika i tiskara Stjepana Kuglija“. Naime, 1957. godine dolazi do spajanja Mladosti i Zagrebačkog knjižarskog poduzeća. Time Mladost postaje najveće izdavačko-knjižarsko poduzeće u Hrvatskoj, specijalizirano za izdavanje knjiga s područja dječje i književnosti za mladež. Pedesetih i šezdesetih godina mjesto glavnog urednika za dječja i omladinska izdanja u Mladosti pripalo je Grigoru Vitezu.

U Mladosti je Grigor Vitez radio šesnaest godina, do svoje smrti 1966. godine. U tih šesnaest godina uredio je trinaest nakladničkih nizova za djecu i mladež (Mala knjižnica, biblioteka Moja knjiga, Pionirska knjižnica/biblioteka, Palčićeva knjižnica, Biblioteka Vjeverica, Biblioteka Jelen, Biblioteka Zmaj, Biblioteka Orion, Iz priče u priču, Biblioteka Vesela družba, Mala plava knjiga, Sabrana djela Mate Lovraka i neimenovani niz slikovnica i ilustriranih knjiga), a veći dio njih je sam osmislio i utemeljio (Biblioteka Vjeverica, Biblioteka Jelen, Iz priče u priču, Mala plava knjiga, uvjetno i Palčićeva knjižnica).

Značajno mjesto u nakladništvu za djecu i mladež zauzeli su Biblioteke Vjeverica i Jelen, a uskoro su postali i središnji medij dječje književnosti i književnosti za mladež na hrvatskoj književno-kulturnoj sceni, kao i na ostalim prostorima bivše Jugoslavije.

Posao urednika bio je idealan za Viteza

U njemu je mogao spojiti sve svoje vještine – književničke, pjesničke, pedagoške, prevoditeljske, antologičarske, kritičarske. Sam je na nekoliko mjesta istaknuo kako iznad svega stoji istinska zaljubljenost u književnost, djecu i mladež, bez kojih nije mogao.

Grigor Vitez svojim je radom ostavio neizbrisiv trag na nakladničkim nizovima za djecu i mladež u hrvatskom dječjem nakladništvu. Pridonio je polju hrvatske dječje književnosti te omogućio da se izdigne na višu razinu. Njegovoj važnosti u tom pogledu svjedoči i književna nagrada koja je osnovana nakon njegove smrti njemu u čast. Nagrada “Grigor Vitez” osim što je najstarija nagrada za dječju knjigu u Hrvatskoj, dodjeljuje se za najuspješniji književni tekst i ilustraciju u djelima za djecu autora koji žive i djeluju na području Hrvatske.

Za vrijeme Vitezova desetogodišnjeg uredništva objavljena su 92 naslova domaćih i stranih autora

Sam se Vitez javljao kao autor i kao prevoditelj.

Iako je Vitez još na bolesničke postelje intenzivno utjecao na uređivačku politiku Mladosti i na naslove objavljene u Vjeverici, njegovo mjesto 1967. zauzima Ana (Anka) Kulušić. Biblioteku je uređivala sedamnaest godina, do odlaska u mirovinu 1984., a ukupno je uredila 140 naslova.

https://www.instagram.com/p/BP8iJcZBxXcB3OkEWW56GsXQ-AcsGkMqHU1PAA0/

Treća urednica, Vera Barić govori kako je vrijeme uredništva Ane Kulušić „bilo je vrijeme procvata biblioteke, rasta naklada i jako dobre prodaje na cijelome prostoru bivše Jugoslavije“.

Po umirovljenju Ane Kulušić, uređivanje Vjeverice preuzela je spomenuta Vera Barić koja je prije toga dvadeset godina radila u Mladosti. Vjevericu je uređivala deset godina, a započela je naslovom Waitapu Jože Horvata 1984. godine. Ukupno je objavila 86 (87) novih naslova među kojima je zadnji naslov Marijana u ruži vjetrova Sunčane Škrinjarić objavljen 1995. godine i na njemu je kao urednik potpisan Dubravko Jelačić Bužimski premda je Vera knjigu uredila i pripremila za tisak prije prelaska u Znanje.

Objavljivanjem svjetskih i domaćih autora, objavljivanjem provjerenih i popularnih starih i novih naslova te naslovima uključenim u školsku lektiru Vjeverica je stekla svoj uspjeh, ali i popularnost.

Nažalost, Mladost je jedna od prvih žrtava privatizacije na hrvatski način

Brzo je propadala njezino vodstvo nije se snalazilo u novim tržišnim uvjetima, nakon urušavanja socijalističkoga sustava. Godine 1997. u Vjeverici nije izišao nijedan naslov, a 1998. izišla je posljednja knjiga, još jedno izdanje Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić na kojoj je kao urednik potpisan Nenad Piskač.

S oko 318 naslova uz više od 1000 izdanja domaćih i stranih autora, biblioteka Vjeverica postala je središnji medij dječje književnosti sredinom 20. stoljeća. Svojim je sadržajima i utjecala na izgradnju novih generacija mladih čitatelja.


Ivana Božović u svom je istraživanju predstavila nakladničke nizove za djecu i mlade koji su izlazili u Mladosti. Analizirala je tekstualna i paratekstualna obilježja nakladničkih nizova, puno je truda uložila u analizu uredničkih strategija, a sve je popratila i detaljnim bibliografskim popisima. Iscrpno, sistematizirano i sustavno prikazala je nakladničko i kulturno značenje biblioteke Vjeverice, najvažnijeg nakladničkog prostora dječje književnosti u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća. Ovim je pothvatom svoje djelo učinila ishodišnom točkom za daljnje radove posvećene Vjeverici, kojima će se zasigurno pozabaviti kako neki kroatolog, komparatist ili kroatist. No, prije svega – svaki zaljubljenik u dječju književnost.

Izvori:

  • Aščić, Ivana (2017) Biblioteka Vjeverica, Zagreb, diplomski rad
  • Božović, Ivana (2021) Biblioteka Vjeverica i urednički rad Grigora Viteza u dječjem nakladništvu, Ljevak
  • Kukić Rukavina, Ivana (2015) Nakladnički nizovi Grigora Viteza za djecu i mladež, Zagreb, doktorski rad
  • Radošević, Vesna (2016) Povijest Vjeverice, Libri & Liberi, 5 (1): 95-116.

POVEZANI TEKSTOVI

One thought on “Veliki korak za dječju književnost: Knjiga Ivane Božović savršeno je sažela rad jednog od najznačajnih nakladničkih nizova u Hrvatskoj

Odgovori