fbpx

Adolfo Veber Tkalčević: Predvodnik Zagrebačke filološke škole i utemeljitelj hrvatske književne kritike

Adolfo Veber Tkalčević: Predvodnik Zagrebačke filološke škole i utemeljitelj hrvatske književne kritike

Veber – Tkalčevićeva ulica nalazi se u zagrebačkoj Dubravi. Ona spaja Grižansku ulicu s Drenjskom ulicom. Paralelno s njom nalazi se Ulica Mirka Deanovića na sjeveru i Ulica Antuna Kuzmanića na jugu. Nađete li se u ovoj ulici slobodno se zapitajte tko je Veber-Tkalčević? Čime je on zaslužio svoju ulicu u našem glavnom gradu? A odgovor pronađite u nastavku.

Bogato obrazovanje i znanje

Adlofo Veber Tkalčević rođen je 1825. godine u Bakru pored Rijeke, a umro je 1889. godine u Zagrebu. Pohađao je Pučku školu u rodnome gradu, a gimnaziju u Rijeci. Nakon toga završio je filozofiju u Zagrebu, bogosloviju u Pešti i slavistiku u Beču. Tijekom studiranja naučio je mađarski, francuski, češki i poljski jezik, a otprije je poznavao talijanski, njemački i latinski jezik.

Od 1852. godine postaje profesor latinskoga i hrvatskoga na zagrebačkoj gimnaziji, a 1860. godine postaje i njen ravnatelj. U razdoblju od 1852. do 1871. godine objavio je šest školskih čitanki i četiri gramatike, a svakako treba istaknuti i objavu prve cjelovite sintakse hrvatskoga jezika Skladnja ilirskoga jezika za srednja učilišta iz 1859. godine.

Naslovnica izdanja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2005. godine

Weber ili Veber?

Veberovo se prezime u izvornom obliku pisalo sa slovom w jer mu je otac bio njemački doseljenik Josip (Josef) Weber, ali on sam najčešće je rabio varijantu sa slovom v. Njegovi članci u razdoblju ilirizma najčešće su potpisani prezimenom Tkalčević, a od pedesetih godina 19. stoljeća uglavnom je rabio inačicu Veber.

Predvodnik Zagrebačke filološke škole i zagrebački kanonik

Veber je bio zastupnik u Saboru,  dugogodišnji tajnik Matice ilirske, a 1867. godine nakon osnivanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti postao je jedan od prvih njezinih članova. Bio je predvodnik Zagrebačke filološke škole, koja se zalagala za uvođenje jekavskog izgovora, za uklapanje kajkavskih i čakavskih elemenata u standardni jezik te za morfonološki pravopis po uzoru na onoga kakav je uveo Ljudevit Gaj.

Zgrada HAZU (Izvor: HAZU)

Godine 1870. imenovan je zagrebačkim kanonikom, a kasnije je bio i ravnatelj zagrebačkoga sjemeništa, dijecezanski nadzornik pučkih škola i ravnatelj zagrebačkoga plemićkog konvikta. Zanimljivo, odbio je ponudu bana Ivana Mažuranića 1876. godine da bude imenovan senjskim biskupom, kako bi se mogao posvetiti svom književnom radu.

Putopisac, novelist, književni kritičar, prevoditelj i publicist

Svoje doživljaje s putovanja Veber je oblikovao u književna djela. Objavio je tri veća putopisa, Put na Plitvice, Listovi o Italiji i Put u Carigrad  te nekoliko manjih Kratak opis duga puta, Bakar, Varaždinske toplice i Samobor.

Osim putopisa napisao je nekoliko novela koje prikazuju život građanskih društvenih slojeva Bakra i Zagreba, primjerice Zagrebkinje i Avelina Bakranina ljuvezne sgode i nesgode, zbog čega ga danas ga ubrajamo među važnije hrvatske noveliste 19. stoljeća.

Zbog svoga široka znanja pisao je brojne kritičke ocjene jezičnih priručnika i jezikoslovnih rasprava.  Također, svoje kritičke sposobnosti primijenio je i na književne kritike, a suvremeni autori Vebera smatraju utemeljiteljem hrvatske književne kritike jer je bio prvi koji je u rasprave o književnosti  uvrstio određene metode i mjerila. Nadodajmo još  i mnoge znanstvene, teološke, političke, polemičke i programatske članke, pripovijetke i brojne prijevode mnogih stranih djela.

Djela Adolfa Vebera

Još za svoga života Veber je počeo izdavati, o svom trošku, svoja sabrana djela. Ona su izdana u devet svezaka, od toga je prva četiri sveska izdao sam Veber. Nažalost, 1888. godine zadesio ga je moždani udar pa je zbog bolesti njegov rad nastavio Cvjetko Rubetić. Djela Adolfa Vebera tiskana su u dvadeset primjeraka i prema Veberovoj želji darovana su znanstvenim i književnim ustanovama te školama u Hrvatskoj i u susjednim slavenskim zemljama.

Izvori:

  • Digitalna zbirka NSK
  • enciklopedija.hr
  • proleksis.lzmk.hr
  • Vlasta Švoger, “Skica za portret Adolfa Vebera Tkalčevića (U povodu sto dvadesete obljetnice smrti)”, Croatica Christiana periodica, Vol. 33 No. 64, 2009.

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *