fbpx

Andrija Kačić Miošić: Prvi praktični prosvjetitelj u hrvatskom narodu

Andrija Kačić Miošić: Prvi praktični prosvjetitelj u hrvatskom narodu

U samom centru grada, u blizini Britanskog trga, smjestila se ulica koja nosi naziv prema poznatom hrvatskom franjevcu, vjerskom piscu i pučkom prosvjetitelju, Kačićeva ulica ili ulica Andrije Kačića Miošića. Prolazeći ovom ulicom čut ćete zvukove klavira iz Moderne glazbene škole, možete dogovoriti kavu s prijateljima u poznatom caffe baru Sedmica ili otići na predstavu u Teatar Tirena. Na početku Mesničke ulice nalazi se i spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću koji je postavljen 1891. godine.

Životom vezan uz samostan u Zaostrogu

Fra Andrija Kačić Miošić bio je hrvatski franjevac, vjerski pisac i pučki prosvjetitelj. Također je i jedan od najvažnijih autora 18. stoljeća koji su svojim radom utjecali na standardizaciju hrvatskog književnog jezika uporabom štokavske ikavice koja se u to vrijeme nametnula odrednicom hrvatskog književnog jezika.

spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću (kipar Ivan Andrić)
Izvor: Wikimedia

Rođen je 1704. godine u malom primorskom mjestu Bristu pokraj Makarske. Školovanje je počeo u franjevačkom samostanu u Zaostrogu (1716. – 1721.). Nakon školovanja u  Zaostrogu, studij filozofije i teologije završio je, prema starijim istraživanjima, u Budimu, a prema novijima u Osijeku.  Godine 1730. postao je učitelj na filozofskoj školi u Šibeniku, a potom lector generalis u šibenskoj bogosloviji. Nakon desetogodišnjeg nastavnog rada u Šibeniku, otišao je u samostan u Sumartinu na Braču. Godine 1750. vratio se u Zaostrog, u kojem je, uz kraće prekide, ostao do smrti. Tijekom života poznat kao Starac Milovan, preminuo je 12. prosinca 1760. godine te je pokopan u samostanskoj crkvi u Zaostrogu.

Grob fra Andrije Kačića Miošića na ulazu u crkvu u Zaostrogu
Izvor: Portal Rogotin

Kačić kao čovjek pripada među najidealnije – a kao pisac među najznamenitije likove, što ih naša književna povijest poznaje.

Vienac, 22/1890, 543

Trag Starca Milovana

Njegovo prvo veliko djelo je priručnik skolastičke filozofije – Elementa peripathetica juxta mentem subtilissimi doctoris Joannis Duns Scoti. Priručnik je pisan na latinskom jeziku i namijenjen učenim ljudima, a objavljen je 1752. godine. U predgovoru najavljuje i drugi dio priručnika- logika, fizika i metafizika, koji je namjeravao objaviti, ali to nikada nije učinio.

Nakon priručnika Elementa peripathetica, Kačić je napustio izdavanje ostalih grana filozofije. Okrenuo se temama i teškoćama koje su narodu, a i njemu, bile bliže i draže. Slušao je narodne pjesme i priče, proučavao povijesne izvore te čitao djela svojih suvremenika.

Razgovor ugodni naroda slovinskoga djelo je kojemu u povijesti hrvatske književnosti i kulturne djelatnosti pripada posebno mjesto.  Godine 1756. objavljeno je 1. izdanje, a 1759. godine prošireno 2. izdanje. Ovo djelo pisano je na hrvatskom jeziku. Tekst je ostvaren u prozi (koja dominira u prvom dijelu knjige) i epskom narodnom desetercu koji prevladava u drugom dijelu. Razgovor ugodni s vremenom preuzima ulogu pučke čitanke iz koje narod uči o sebi, svojoj povijesti i svom jeziku. Posebno mjesto u hrvatskoj književnosti zasluženo je i  zbog činjenice da je ovo djelo kod južnih Slavena pridonijelo buđenju preporodnih ideja.  Kroz cijelu zbirku pjesama postavljen je lik jednog izmišljenog pripovjedača Milovana, koji uz gusle govori o hrvatskoj povijesti.

Razgovor ugodni naroda slovinskoga
Izvor: Portal Rogotin

Godine 1760. objavljeno je još jedno Kačićevo djelo pod nazivom Korabljica Pisma svetoga i svih vikova svita događaji poglaviti. O popularnosti ovog djela svjedoči i činjenica da je tiskano čak sedam puta. U razdoblju kada tiskani prijevod Svetog pisma na hrvatski jezik nije postojao ili nije bio lako dostupan, Korabljica je popularizirala biblijske sadržaje. Djelo je pisano hrvatskim jezikom i to štokavskom ikavicom, osim dva dokumenta koja su pisana latinskim jezikom. Prvi dio obuhvaća događaje od početka stvaranja svijeta do Isusova rođenja, a drugi dio povijest do autorova doba.

Kačić je prvi veliki praktični prosvjetitelj u hrvatskom narodu, on mu daje sumu znanja o njegovoj prošlosti, daje mu osjetiti, poslije toliko stoljeća sumnje, čvrsto tlo pod nogama, jer mu ujedno daje i sumu njegovih osjećaja, naziranja, ideala, političkog i društvenog života; on, najstariji koljenović u Dalmatinskoj Hrvatskoj, obnavlja narodu njegove stoljetne tradicije, stvara narodnu enciklopediju.

Horvat Josip, “Kačić – pjesnik težaka i čobana”, Kultura Hrvata kroz 1000 godina, sv. I, Zagreb, 1980., str. 319.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuva se velik dio Kačićeve bogate književne ostavštine, među kojom posebno treba istaknuti djelo Razgovor ugodni naroda slovinskoga, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izvori:

Magdalena Kuleš

Magdalena Kuleš

Završila sam diplomski studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika i informatologija. Zaljubljenica sam u francuski jezik i kulturu, vintage i putovanja. U slobodno vrijeme bavim se pjevanjem, čitam knjige, posjećujem kino i kazalište.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *