fbpx

Ante Kovačić: U vlastitom registratoru

Ante Kovačić: U vlastitom registratoru

Ante Kovačić rođen na današnji dan, 1854. godine. U svojih 35 godina Ante Kovačić je uspio doktorirati pravo, politički se angažirati i stvoriti najveće književno djelo hrvatskog realizma.

Njegovo školovanje počinje u Mariji Bistrici, u blizini mjesta gdje se i rodio, u tamošnjoj osnovnoj školi koja je na stotu obljetnicu njegovog rođenja (1954.) dobila ime po njemu – danas je to Osnovna škola Ante Kovačića.

U Zagrebu Ante Kovačić pohađa Klasičnu gimnaziju i upisuje se kao student na Pravnom fakultetu, gdje diplomira i doktorira pravo. Tijekom studija postaje istaknuti pristaša Starčevićeve Stranke prava, kao većina realističkih književnika u Hrvatskoj tada. Također sudjeluje u radu studentskog društva Hrvatski dom.

Tekstovi prožeti groteskom i sarkazmom

Studentski život mu je bio izrazito naporan jer je provodio puno vremena kao pripravnik u odvjetničkim uredima. Utjehu je pronašao u književnosti gdje se mogao izraziti te otkriti svoju psihološki složenu narav.

Kada je stigao u zrelu fazu svoga stvaralaštva, postao je poznat kao oštar satiričar koji je napadao stranačke protivnike, plemstvo, ali i malograđanstvo te Nijemce i Mađare. Ti su tekstovi bili prožeti groteskom i sarkazmom. To nije bilo neobično za hrvatski realizam u kojem je prevladavao kritički osvrt na hrvatsku stvarnost. Realisti – pravaški orijentirani – bili su poznati po građanskoj hrabrosti, beskompromisnosti, domoljublju i demokratičnosti kao borbi protiv germanizacije i mađarizacije.

Ante Kovačić je živio u vremenu političke represije (vladavina Khuena Hedervarya), tako da se pravaškim angažmanom bavio nacionalnim pitanjem.

Pokušavao je pomoći sugrađanima i financijski time što nije očekivao plaću kada bi ih pravno zastupao pred sudom kao samostalni odvjetnik u zadnjih nekoliko godina života.

Prvi roman o odgoju na hrvatskoj književnoj sceni

Njegovo najveće djelo je roman U registraturi u kojem opisuje hrvatsko društvo tog vremena i tragičnu sudbinu intelektualca seoskog podrijetla, Ivice Kičmanovića, u kojem opisuje većinom vlastiti život. To je prva pojava romana o odgoju ili razvitku karaktera (njem. Bildungsroman) na hrvatskoj književnoj sceni.

View this post on Instagram

Bura se ne predaje, što znači puno čitanja za mene. 🌬📚 I kave naravno. ☕ Ante Kovačić je jedan od autora čiju sam knjigu ponijela sa sobom kući sa Interlibera. Njegovo najpoznatije djelo "U registraturi" možete čitati u novom ruhu @mozaik_knjiga_mk. Jako mi se sviđa to što iz Mozaik knjige rade reizdanja bezvremenskih klasika. Tako ćete osim svjetski poznatih J. Austen, G. Flauberta i E. M. Remarquea, pronaći i neke domaće klasike. Nekima od vas "U registraturi" je dobro poznat roman s obzirom da je dio lektire u školi. Ovaj roman je bio popularan još za života Ante Kovačića, a govori o odrastanju nadarenog seoskog dječaka Ivice Kičmanovića. Kovačić u svom romanu uspoređuje selo i grad. Likovi su također podijeljeni na seoske i gradske. Dok seoske likove prati pozitivan opis kod gradskih likova je suprotno. Pa su oni opisani negativnom tonu. "U registraturi" je kompozicijski izrazito složeno djelo, ali nosi zaista važne poruke. Meni se kod te knjige možda najviše usjekla misao "Nikad ne zaboravi tko si ni odakle dolaziš". Jer kamo god u životu krenemo važno je da znamo tko smo. Bez toga smo jednostavno izgubljeni. #antekovacic #uregistraturi #mozaikknjigamk #mozaikknjiga #newbook #hrvatskipisci #bookflatlay #bookphotography #bookphoto #bibliophile #bookadict #bookstagram #book #christmasdecor #cozy #cozychristmas #bookandcoffee #christmasmug #bookish #bookaholic #zivotknjigoholicarke

A post shared by Život knjigoholičarke© (@zivotknjigoholicarke) on

Od prvoga pogleda potrese mi nešto čitavim bićem. I nada i čeznuće i strah i veselje i turobnost i potištenost i ushit ovlada sa mnom.

Tim je riječima Ivica Kičmanović opisao svoj prvi susret s gradom koji ga je kasnije upropastio.

Nažalost, Kovačić brzo pada u zaborav sve dok ga, godinama kasnije, ne otkrivaju ponovno neki mladi pisci, poput A. G. Matoša, kao beskompromisnog zastupnika teorije o slobodi umjetničkog stvaranja.

Rade Šerbedžija i Ljubica Jović kao Ivica i Laura

Danas nam je taj roman poznat i zahvaljujući seriji U registraturi iz 1974. godine u režiji Joakima Marušića. Ulogu Ivice Kičmanovića, neshvaćenog intelektualca, tumačio je Rade Šerbedžija, a uloga Laure kao jedne od rijetkih ženskih negativaca u tadašnjoj televizijskoj produkciji je predstavljala vrhunac u glumačkoj karijeri Ljubice Jović.

Izvori:

  • Enciklopedija.hr

Marta Čagalj

Studentica sociologije koja se u slobodno vrijeme bavi pisanjem i čitanjem na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *