fbpx

Antonija Kassowitz-Cvijić: Autorica prvog priručnika za odgoj predškolske djece

Antonija Kassowitz-Cvijić: Autorica prvog priručnika za odgoj predškolske djece

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Ovotjedni Ženski trag u povijesti donosi priče o dvama pedagoginjama i književnicama, Antoniji Kassowitz Cvijić i Jagodi Truhelki. Prva od njih je Antonija Kassowitz Cvijić, autorica prvog priručnika za odgoj predškolske djece, Rukovođ za zabavišta iz 1895. godine i jedna od začetnica dječjih vrtića u Hrvatskoj te privatne škole za djecu do sedam godina. O ovoj iznimnoj ženi, njenom životu i radu koji je ostavila budućim generacijama saznajte u nastavku.

Učiteljica po obrazovanju

Antonija je rođena u siječnju 1865. godine. Otac joj je bio trgovac Stjepan Cvijić, a majka Antonija Cvijić Lukšić, učiteljica glazbe i klavira te nećakinja Vatroslava Lisinskog.

Počeci institucionalnog predškolskog odgoja u Hrvatskoj
Antonija Cvijić Lukšić, majka Antonije Kassowitz Cvijić
izvor: korakpokorak.hr

Dječja zabavišta i uloga njene majke Antonije Cvijić Lukšić

Dječje zabavište je pretača današnjih dječjih vrtića, a pojam zabavište sugerirao je da je to nije samo mjesto privremenog boravišta i skrbi za djecu, nego i mjesto zabave, igre, učenja i socijalizacije.

Prva zabavišta otvorena su četrdesetih godina 19. stoljeća u Njemačkoj, tzv. Frȍbelovi dječji vrtići (Kindergarten), dok je u Beču ono osnovano 1852. godine.

Prvo zagrebačko privatno dječje zabavište otvoreno je 1869. godine, a osnovala ga je Antonijina majka Antonija Cvijić Lukšić.

Tadašnje novine Agramer Zeitung pišu kako će u vrtiću gđe. Cvijić Lukšić djeca imati priliku u svojoj nježnoj dobi zabavljati se na primjeren način, graditi s drvenim kockama, slagati štapiće i krugove, plesti, šivati, izrezivati itd. Uz to će još i pjevati, gimnasticirati, slušati priče i bajke.

Štefka Batinić, “Prve rieči o zabavištima u Hrvatskoj”, Dijete, vrtić, obitelj : Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, Vol. 19 No. 71, 2013.
Zagreb - 1890. - Bregovita - kula Lotršćak | Zagreb kroatien
Prvo zabavište nalazilo se na adresi Bregovita ulica 3, danas je to Tomićeva ulica u Zagrebu. Na slici je Bregovita ulica 1890. godine.
izvor: večernji.hr

Godine 1879. zabavište gđe. Cvijić Lukšić preuzele su sestre milosrdnice koje su otvorile još dva privatna zabavišta, gđe. Josipe Žitković i gđe. Antonije Kafka Mieusset.

Privatna zabavišta kasnije su otvorena u Sisku, Karlovcu, Petrinji, Samoboru i Varaždinu, a početkom osamdesetih godina 19. stoljeća u Zagrebu su otvorena dva javna zabavišta, u pučkoj školi na Kaptolu, gdje je bilo upisano 232 djece, i u Ilici gdje je bilo 113 djece.

Povratak u Zagreb

Godine 1883. Antonija Cvijić završila je Učiteljsku školu u Beču nakon čega se vraća u Zagreb. U Zagrebu se zapošljava kao učiteljica, a kasnije kao zabavišna učiteljica.

Ponajprije se posvetila dječjem zabavištu da poučava najsitniju djecu na pragu polaska u školu. Svršivši ove nauke nekoliko godina kasnije pozvao ju je zagrebački gradski školski odbor da reorganizira zagrebačka zabavišta, koja je uzdržavao grad.

Ženski list, veljača 1937.

Antonija je zagrebačka zabavišta reorganizirala po suvremenim pedagoškim normama. Najprije je radila kao zabavišna učiteljica, a zatim je bila od 1884. do 1897. voditeljica zabavišta u Ilici.

Posvećivanje pisanju

Antonija se udajom morala odreći učiteljskog mjesta zbog ondašnjeg školskog zakona. Državnu službu napustila je 1896. godine. Nakon toga je vodila vlastitu knjižaru, a od 1928. godine bavila se sređivanjem gradskog arhivskog gradiva u tadašnjem Zemaljskom arhivu. Uz to bavila se književnim i novinarskim radom.

Bila je suradnicom bečkog nastavnog lista, gdje su njezine radnje naročito pobudile pozornost. Nakon toga pisala je u učiteljskom listu strukovne članke i doskora izdala ilustrovani ABC za djecu…

Ženski list, veljača 1937.

Pisala je i za dječji časopis Smilje, a 1893. godine izdala je slikovnicu Ilustrovani ABC.  Napisla je zbirku pripovijedaka za mlade pod nazivom Slavenske priče u kojima je pridonijela tadašnjoj književnosti slobodnim preradbama slavenskih narodnih motiva.

Antonija Kassowitz-Cvijić: SLAVENSKE PRIČE - OGNJIŠTE - Hrvatska ...
izvor: ognjište.hr

Rukovođ za zabavište

Na poziv Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora, Antonija Kassowitz Cvijić 1895. godine napisala je prvi priručnik za odgoj predškolske djece, Rukovođ za zabavište.

Časopis Napredak u travnju 1896. godine piše kako je djelo namijenjeno svima kojima se zanimaju za zabavišta no ponajprije mladom ženskom naraštaju koji se kani posvetiti odgoju i obrazovanju podmlatka te mladim hrvatskim majkama kao smjerokaz kako primjereno odgajati djecu.

Knjiga ima tri poglavlja, 239 strana i tiskana je u nakladi Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora od 2 200 primjeraka.

  • Prvo poglavlje djela opisuje povijesni pregled odgojnih institucija za malu djecu (pjestovališta, čuvališta i zabavišta) u kojima se najviše piše doprinosu Friedricha Fröbela.
  • Drugo poglavlje, ujedno i najveći dio knjige, ponajviše se bavi odgojnim sredstvima točnije igrom kao temeljem odgojnog rada u zabavištu i preciznim uputama odgojiteljicama za rad s djecom.
  • Zadnje poglavlje donosi upute za uređenje zabavišta, uređenje zgrade, igrališta i vrta, pohađanje zabavišta, raspored sati, upravljanje zabavištem i organiziranje svečanosti.

Antonijino djelo osvojilo je Grand Prix na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine, što svakako govori o kvaliteti njena djela.

Ljubav prema istraživanju i pisanju

Veliku je pozornost pobudila sa svojim monografskim romanom o svojem praujaku Vatroslavu Lisinskom. (Izdan je po Matici Hrvatskoj). Djelo je bilo nagrađeno Draškovićevom nagradom. Time je ova nagrada prvi puta podijeljena ženi.

Ženski list, veljača 1937.
Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
izvor: digitalna.nsk.hr

Na temelju arhivskoga gradiva i beletrizirane faktografije napisala je članke i portrete o brojnih velikanima, primjerice Sličice o Ivanu pl. Zajcu (1924), životopise Franjo Ž. Kuhač Vjekoslav Karas i Tito Brezovački, Ferdo Quiquerez (s. a.) i životopisne priloge A. Schwarz, Jagoda Brlić, F. Krežma, M. Mesić, Hermina Tomić, J. Pliverić.

aukcije.hr - Antonija Kassowitz Cvijić Franjo Ž. Kuhač Stari ...
izvor: aukcije.hr

Objavljivala je u Vijencu, a u ediciji Znameniti i zaslužni Hrvati napisala je oko dvjesto članaka.

Bezbroj je tih monografija i članaka kojima je ona sakupila gradju po starim revijama, davnim ostacima zagrebačkog kulturnog života, po muzejima a i po svojemu vlastitom sjećanju iz davne cvatuće dobe grada Zagreba.

Ženski list, veljača 1937.

Autorica, prevoditeljica i kritičarka

U Hrvatskom narodnom kazalištu 1911. godine izvedena su njena djela, točnije igra za djecu Krasuljica i solo-scena Demetru u pohode te konferansa s pjevanjem Hrvatice u ilirsko doba.

Krasuljica Izvorna dramska priča u četiri čina s epilogom
izvor: znameniti.hr

Iz ljubavi prema kazalištu napisala je Spomen-spis u proslavu šezdesetogodišnjice umjetničkog djelovanja najveće hrvatske tragetkinje Marije Ružičke Strozzi i nekoliko članaka o glumcima i opernim pjevačima.

Mali Neboder :: Pretraga
izvor: antikvarijat Mali neboder

Brojne glazbene, likovne i kazališne kritike, feljtone, eseje, kulturnopovijesne crtice i novele objavljivala je u časopisima i novina, primjerice Agramer Zeitung, Narodne novine, Prosvjeta, Hrvatsko kolo, Kazališni list, Dom i svijet i dr.

Repertoar HNK obogatila je tako što je prevela desetak opernih i operetnih libreta, Figarov pir (W. A. Mozart), Afričanka (G. Meyerbeer), Lakmé (L. Delibes), Traviata (G. Verdi) i Čista Suzana (J. Gilbert).

U rukopisu joj je ostala nedovršena studija Tri vijeka teatra u Hrvatskoj. Preminula je 1936. godine u Zagrebu, a pokopana je na zagrebačkom Mirogoju.

Dio njezine ostavštine čuva se u Hrvatskom državnom arhivu, u fondu Građa o kazališnoj djelatnosti u Zagrebu.

Antonijin trag u povijesti

Antonija Kassowitz Cvijić uvrštena je u antologiju hrvatskoga dječjega igrokaza Harlekin i Krasuljica i u prigodni izbor proze O devetstotoj obljetnici Zagreba u časopisu 15 dana. Osim toga, bila je i članica Družbe Braća hrvatskoga zmaja (Zmajica Ilirska).

Ova svestrana žena svojim radom pridonijela je razvoju dječjih zabavišta napisavši Rukovođ za zabavište, koji je desetljećima bio jedini izvor te vrste u hrvatskoj pedagoškoj literaturi.

Ostavila je tragu u povijesti hrvatskog kazališta, opere, glazbe, (dječje) književnosti i u kulturnoj povijesti grada Zagreba.

Literatura:

  • Elizabeta Serdar, “Počeci institucionalnog predškolskog odgoja u Hrvatskoj”,Dijete, vrtić, obitelj : Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, Vol. 19, No.71 2013.
  • enciklopedia.hr
  • Hrvatski biografski leksikon online
  • Štefka Batinić, “Prve rieči o zabavištima u Hrvatskoj”, Dijete, vrtić, obitelj : Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, Vol. 19 No. 71, 2013.

Preporuka za čitanje:

  • Antonija Kassowitz Cvijić, Rukovođ za zabavište, Zagreb 1895.

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *