fbpx

Antun Bauer: Zagrebački nadbiskup, filozof i dobrotvor znanosti i kulture

Antun Bauer: Zagrebački nadbiskup, filozof i dobrotvor znanosti i kulture

U blizini Trga žrtava fašizma nalazi se ulica Antuna Bauera, teološkog i filozofskog pisaca te zagrebačkog nadbiskupa. U ulicu možete stići iz ulice kralja Zvonimira i njome doći sve do Vlaške ulice. Bauerovu ulicu presijeca Martićeva ulica, a iz nje možete ući i u ulicu Matka Laginje, Radoslava Lopašića i u ulicu Šandora Brešćenskoga. O njegovom životu i djelu te čime je obilježio hrvatsku crkvenu, političku i kulturnu povijest pročitajte u nastavku.

Odrastanje u velikoj obitelji

Godine 1856. u Breznici kraj Bisaga rodio se Antun Bauer. Rođen je u obitelji Antuna i Barbare Bauer, kao treće od petnaestero djece. Otac mu je doselio iz Cindrova (Burgenland, Austrija) na imanje grofa Erdődyja u Jastrebarskom.

Antun je osnovnu školu završio u Jastrebarskom, a gimnaziju u Varaždinu i Zagrebu. Nakon toga studirao je teologiju u Zagrebu, Budimpešti i Beču. Svoje studentske dane završio je u Beču, gdje je doktorirao filozofiju i teologiju 1883. godine.

Svećenik, vjeroučitelj, profesor, dekan i rektor

Godine 1879. zaredio se za svećenika, dok je još bio na studiju. Nakon što se vratio u Zagreb bio je kapelan u župi sv. Marka u Zagrebu, u Ivancu i u Samoboru, a nekoliko godina je radio i kao vjeroučitelj u muškoj učiteljskoj školi i gimnaziji.

Muška učiteljska škola - Kraljevska II realna i kr. gornjogradska ...
Muška učiteljska škola, izvor: europeana.eu

Nekoliko godina kasnije, točnije 1887. godine, radio je na Bogoslovnom fakultetu, najprije kao predavač, zatim izvanredni profesor, a od 1904. godine kao redoviti profesor filozofije i osnovnoga bogoslovlja. Na spomenutom fakultetu bio je dekan, 1905–1906. i 1906–1907.  godine, a od 1907. godine i rektor Zagrebačkog sveučilišta.

Biskup i nadbiskup

U Rimu u siječnju 1911 godine Bauer je posvećen za biskupa i imenovan koadjutorom s pravom nasljedstva tadašnjem nadbiskupu Juraju Posiloviću. Nadbiskupom je imenovan tri godine poslije, u travnju 1914. godine, i tu je titulu obnašao sve do smrti 1937. godine.

rrep
Bernardin Sokol, Živio nadbiskup dr. Antun Bauer! : zbirka skladbi u čast pape i biskupa, Zagreb 1929, izvor: digitalna.nsk.hr

Za svoga nadbiskupovanja, posebice u Zagrebu, uveo je redovnice i redovnike: Službenice Malog Isusa, karmelićanke, salezijance, franjevce konventualce i trećorece glagoljaše te dominikance i dalmatinske franjevce.

Nadbiskup Bauer u posjeti samostanu karmelićanki 1929. godine u Hrvatskom Leskovcu, izvor: karmelbsi.hr

Zahvaljujući podršci đakovačkog biskupa Antuna Akšamovića na zagrebačkoj Šalati izgrađeno je interdijecezansko sjemenište s vlastitom klasičnom gimnazijom.  

1931. - Novoizgrađeno Nadbiskupsko sjemenište s crkvom i g… | Flickr
Novoizgrađeno Nadbiskupsko sjemenište s crkvom i gimnazijom na Šalati 1931. godine, izvor: flickr.com

Kulturno i političko djelovanje

Bauer se u hrvatskom kulturnom i političkom životu istaknuo zbog djelovanja u vjerskoj publicistici, po filozofskom stvaralaštvu i zbog političkog opiranja Khuenu Héderváryju. U razdoblju od 1885. do 1911. godine bio je zastupnik Stranke prava. Nastupao je i u Hrvatskom saboru te u parlamentu u Budimpešti.

Od 1886. do 1890. godine piše u Katoličkom listu, u kojemu je često polemizirao s drugim kulturnim i političkim djelatnicima, primjerice s Bogoslavom Šulekom o materijalizmu gdje je Šulekovoj raspravi Područje materijalizma uputio oštru kritiku.

O Krajevnom pravu učiti od metropolita dr. Antuna Bauera ...
Naslovnica Katoličkog lista 11.12. 1937. godine u povodu Bauerove smrti, izvor: zumberacki-vikarijat.com

Osim u Katoličkom listu svoje filozofske rasprave, političke govore i biskupske poslanice objavljivao je i u drugim listovima i časopisima, primjerice u Obzoru, Ljetopisu JAZU, Hrvatskoj prosvjeti, Jutarnjem listu, Hravtskoj straži i dr.

Filozofska i teološka djela

Njegovo glavno filozofsko djelo je Obća metafizika ili ontologija, prvi sistematski prikaz ontologije na hrvatskom jeziku, gdje je metafiziku definirao kao znanost o nadoćutnim uzrocima predmeta i pojava.

Opća metafizika ili ontologija - Ante Bauer - 40 kn
izvor: knjiga.hr

U analitičkim raspravama o ontologiji W. Wundta prvi je opisao cjelovitu razradu europske filozofske misli 19. stoljeća u novijoj hrvatskoj filozofskoj literaturi. Od ostalih njegovih djela valja spomenuti tekstove Područje materijalizma, Naravno bogoslovje, Teodiceja ili nauka o razumskoj spoznaji Boga.

Veliki pokrovitelj i osnivač

Osnovao je 1914. godine Nadbiskupsku tiskaru, odobrio osnivanje Dijecezanskog muzeja, novčano pomagao Razred JAZU za likovnu umjetnost i Strossmayerovu galeriju.

Osnovao je i zakladu za stipendiranje studenata medicine te je zagrebačkom Sveučilištu poklonio zemljišta za izgradnju medicinskog fakulteta. Gospodarsko-šumarskom fakultetu je za malu naknadu dao na korištenje imanje Maksimir.

Pri obnovi tornjeva katedrale 1927. godine pokrio je najveći dio troškova. Naklonost javnosti, a negodovanje političkih krugova stekao je donijevši odluke kojima je zabranio svećenicima sudjelovanje u manifestacijama tadašnjih sokolskih društava te kandidiranje za zastupnike na listi bilo koje političke stranke.

Radovi na budućoj tržnici Dolac — 1927
Pogled na zagrebačku katedralu 1927. godine, izvor: vintagezagreb.net

Ostale Bauerove zasluge

Godine 1899. izabran je za redovitog člana JAZU, a od 1915. do 1937. godine bio je njen pokrovitelj. Njegovom zaslugom započela je u studenom 1918. godine s radom, kasnija, Biskupska konferencija Jugoslavije, a on je bio njezin prvi predsjednik.

Kod vlade u Beogradu opirao se provedbi zakona o agrarnoj reformi po kojoj je trebalo umanjiti crkvene posjede te je sudjelovao u radu pripravne komisije za sklapanje konkordata i tamo spriječio vladinu nakanu da zabrani pristup u škole svećenicima kao vjeroučiteljima.

U Zagrebu je 1925. godine predsjedao prvoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatske poljodjelske banke, bio pokrovitelj društva Hrvatski Radiša i Hrvatskoga književnog društva Sv. Jeronima.

Bauerov nasljednik

Nakon Bauerove smrti 1937. godine na mjestu zagrebačkog nadbiskupa naslijedio ga je Alojzije Stepinac.

Kada je mladi Stepinac sa svega 34 godine saznao da će postati koadjutor i Bauerov nasljednik prvo je gledao bez riječi u nadbiskupa Bauera, a onda je prasnuo u smijeh. No, kada je nadbiskup Bauer ponovio svoju tvrdnju, Stepinac je pao na koljena govoreći i moleći nadbiskupa kako je mlad i sasvim neprikladan. Monsinjor Pellegrinetti tješio ga je: “Budite mirni! Pogreška da ste mlad postaje svakim danom sve manja!

narod.hr

Izvori:

  • Hrvatski biografski leksikon online
  • Ivan Macan, “Antun Bauer – filozof i nadbiskup”, Obnovljeni Život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 54 No. 2, 1999.

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *