fbpx

Antun Mažuranić: Čovjek koji je udario temelje hrvatskoj dijalektologiji

Antun Mažuranić: Čovjek koji je udario temelje hrvatskoj dijalektologiji

Znanje svoga vlastitoga jezika donosi svakomu čověku dvě koristi: jednu, što ga čini izobraženim članom svoje domovine, a drugu, što mu k naučenju inostranih jezikah laglji put otvara.

Ova rečenica, koja objašnjava važnost učenja materinskoga jezika, stoji u predgovoru Temelja ilirskoga i latinskoga za početnike, prvog Mažuranićeva samostalnog djela, u kojem je pokazao ljepotu i izražaju mogućnost hrvatskoga i latinskoga jezika.

izvor: nsk.hr

Antun Mažuranić rođen je 13. lipnja 1805. godine u Novom Vinodolskom kao najstariji od trojice braće koja će, svaki u svom području djelovanja, ostaviti veliki trag. Antun je bio poznati jezikoslovac, Ivan književnik koji je napisao Smrt Smail-age Čengića i hrvatski ban, a Matija autor prvog hrvatskog suvremenog putopisa Pogled u Bosnu.

Svestrani jezikoslovac

Antun Mažuranić školovao se u Rijeci i Zagrebu, studirao je pravo i filozofiju, a radio je kao profesor u gimnazijama u Zagrebu i Rijeci. Uz Vjekoslava Babukića i Adolfa Vebera Tkalčevića bio je jedan od najvažnijih predstavnika zagrebačke filološke škole. Bio je najbliži suradnik Ljudevita Gaja i nositelj ilirskoga pokreta, a u Danici ilirskoj prvi suradnik i jedan od urednika, također i jedan od najaktivnijih članova Čitaonice ilirske, potom i Matice ilirske.

Vrhunac Mažuranićeve jezikoslovne djelatnosti bilo je djelo Slovnica hervatska, prvi najveći prikaz naglasnog sustava u jednoj hrvatskoj gramatici. To je djelo preteča suvremenih gramatičkih opisa i zauzima posebno mjesto u hrvatskom jezikoslovlju, a o njezinoj vrijednosti i traženosti govori podatak da je u desetak godina od objavljivanja doživjela čak četiri izdanja.

izvor: ihjj.hr

Rekonstrukcija Osmana s bratom Ivanom

Kada je 1842. donesena odluka o novom izdanju Gundulićeva Osmana, kojem su nedostajali 14. i 15. pjevanje. Jedan od mnogih koji je prihvatio taj teški izazov bio je Ivan Mažuranić te dopunio pjevanja koja nedostaju, a upravo s njegovim dopunama 14. i 15. pjevanja se tiskaju i današnje verzije Osmana. Bratu Antunu bilo je povjereno sastavljanje kratkoga sadržaja na početku svakog pjevanja, a kao suatori sastavili su popratni rječnik.

Jedan od najtežih zadataka koji je postavljen pred Antuna Mažuranića bila je transliteracija Vinodolskog zakonika, prvog pravnog spomenika hrvatskog naroda, napisanog na glagoljici. Tim je prijepisom postavio temelje hrvatskoj dijalektologiji, a osim dijalektologije, postavio je temelje i akcentologiji i tekstologiji.

Izvori:

  • www.nsk.hr
  • www. enciklopedija.hr
  • hrcak.srce.hr (Ž. Brlobaš, Antun Mažuranić – vrstan hrvatski filolog i jezikoslovac, Hrvatski jezik, 2016., broj 3)
Marijana Džalo

Marijana Džalo

Magistra edukacije povijesti i hrvatskog, osim povijesti volim glumu i njome se amaterski bavim, čitam knjige, pišem te volim istraživati Zagreb i njegovu povijesnu i kulturnu baštinu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *