fbpx

Antun Mihanović: Simbol nacionalnog ponosa

Antun Mihanović: Simbol nacionalnog ponosa

U samom središtu grada, na južnom dijelu Lenucijeve potkove, tramvaj broj 4 dolazi sa Savske ulice u Mihanovićevu, prolazi pored Botaničkog vrta, Hrvatskog državnog arhiva, staje na semaforu i čeka automobile koji su dolaze iz Miramarske, lagano klizi pored zgrade Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i pokraj Esplanade, sve dok ne ugleda Starčevićev trg, Glavni kolodvor i Trg kralja Tomislava. Iz stiha u stih sa stanice na stanicu…

Tekstopisac hrvatske himne, Antun Mihanović, rodio se 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu. Slavu je stekao znamenitim stihovima o ljepotama Hrvatske.

U Zagrebu je završio pučku školu i Klasničnu gimnaziju. Studirao je filozofiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti. Radio je kao pravnik pri Banskome stolu u Zagrebu, a bio je i vojni sudac, pretežito u Italiji, a potom i upravni činovnik u Rijeci te zastupnik Rijeke na Požunskom saboru. Nakon toga prešao je u austrijsku diplomaciju i bio je prvi austrijski konzul u Beogradu, zatim u Solunu, Smirni, Carigradu i Bukureštu. Umirovljen je 1858. kao ministarski savjetnik.

Antun Mihanović umro je 14. studenog 1861. u Novim Dvorima, nedaleko od Klanjca.

Pjesnik hrvatskog narodnog preporoda

Antun Mihanović se zalagao za pisanje književnih djela i službenih tekstova na hrvatskom jeziku, te je promicao narodnu kulturu.

Autor je važne knjižice Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku koju je objavio u Beču 1815. godine. U tom je djelu iznio ideje iz kojih se kasnije razvio i program Hrvatskoga narodnog preporoda Ljudevita Gaja i ostalih Iliraca.

Istraživač i sakupljač hrvatske kulture

Istraživao je i otkrivao te strastveno prikupljao stare rukopise, rijetke knjige i drugu spomeničku građu a poglavito građu o hrvatskoj prošlosti.

Zanimljivo je da je Mihanović u Veneciji 1818. godine pronašao rukopis Gundulićeva Osmana. Potaknuo je njegovo objavljivanje koje se ostvarilo tek 1848.

Lijepa naša domovino

U njoj je pjesnik sabrao sve što se od nas ne da otkinuti dok živimo kao narod što će uvijek oživljavati i buditi naša rodoljubna čuvstva.

Antun Barac

Mihanović je Lijepu našu stvorio u vrijeme kad je Hrvatska ležala u dubokom snu i kad je Gaj među malobrojnim hrvatskim piscima tražio suradnike za svoju Danicu. U to doba Antun Mihanović živi u Rijeci, gdje je i napisao stihove pjesme Horvatska domovina.

14. ožujka 1835. godine u desetom broju prvog hrvatskog kulturnog i knjževnog časopisa Danicza hotvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska, objavljena je pjesma – Horvatska domovina Antuna Mihanovića.

Od 14 strofa, prva, druga, pretposljednja i posljednja postaju temelj današnje himne Lijepa naša domovino.

Lijepa naša domovino prvi je put službeno proglašena hrvatskom državnom himnom 29. veljače 1972. godine.

Status hrvatske državne himne potvrđen joj je Ustavom Republike Hrvatske 1990. godine.

Izvori:

  • Wikipedia
  • magazin.hrt.hr
  • Povijest.hr
  • nsk.hr

Dunja Kušan

Dunja Kušan

Magistra novinarstva s adresom u Norveškoj. Sakupljačica sretnih trenutaka, lijepih riječi, misli i slika. U svakodnevnoj šetnji Zagrebom, pišući o njemu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *