fbpx

Antun Mihanović: Čovjek koji je stvorio simbol nacionalnog ponosa svih Hrvata

Antun Mihanović: Čovjek koji je stvorio simbol nacionalnog ponosa svih Hrvata

Ime Antuna Mihanovića postalo je simbolom nacionalnoga ponosa Hrvata. Tu je neprolaznu slavu stekao znamenitim stihovima o ljepotama svoje domovine.

Književnik, pravnik, vojni časnik i diplomat, Antun Mihanović, rođen je 10. lipnja 1796. godine u Novim Dvorima Klanječkim kraj Klanjca, a preminuo je 14. studenog 1861. u Novim Dvorima Klanječkim kraj Klanjca. Studirao je filozofiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Radio je kao pravnik pri Banskome stolu u Zagrebu, bio je vojni sudac (pretežito u Italiji), upravni časnik u Rijeci, a radio je i u austrijskoj diplomatskoj službi.

Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku

Autor je jedne vrlo važne knjižice koju je objavio u Beču 1815. godine, Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku. Ovu knjižicu napisao je za vrijeme njegova boravka u Beču, u vrijeme kada je počeo više cijeniti svoj jezik. Inspiracija za pisanje bila je rasprava talijanskog književnika F. Algarottija pod nazivom Saggio sopra la necessità di scrivere nella propria lingua iz 1750. godine.

U toj knjižici, koja se pojavila prije hrvatskoga narodnog preporoda, Antun Mihanović za hrvatski jezik traži mjesto koje su svojim jezicima dali drugi narodi. Bio je to prosvjed protiv latinskoga jezika jer je smatrao da se narodnim jezikom najbolje može izraziti misli te da se samo njim može stvarati narodna kultura.

Na neki način je iznio ideje koje su kasnije bile temelj za razvoj programa Hrvatskog narodnog preporoda Ljudevita Gaja. Napominje da je za kulturni razvoj važno znati jezike naprednijih naroda, no upozorava na to da se ne smije robovati tuđim jezicima, a svojim se ne znati koristiti.

Horvatska domovina

Vječnu slavu stekao je pjesmom Horvatska domovina koja je kasnije pod nazivom Lijepa naša domovino, postala hrvatskom himnom. Od 14 strofa, prva, druga, pretposljednja i posljednja postaju temelj današnje himne. Antun Mihanović u to je vrijeme živio u Rijeci i njegova Horvatska domovina bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u desetom broju prvog hrvatskog kulturnog i književnog časopisa Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. izlazi pod imenom Danica ilirska.

Zografsko evanđelje i Mihanovićev odlomak apostola

Mihanović je istraživao, otkrivao te strastveno prikupljao stare listine i rukopise, rijetke knjige i drugu spomeničku građu. Tako je u slavistici poznat po otkriću Zografskog evanđelja i Mihanovićevog odlomka apostola na Svetoj gori.

Zografsko evanđelje predstavlja glagoljski kodeks s ćiriličnim dodatkom, nastao potkraj X. ili početkom XI. st. u Bugarskoj. Mihanovićev odlomak apostola, glagoljički je spomenik iz XII. st., jedan od najstarijih pisanih spomenika istočnoga pola hrv. glagoljaštva, ujedno i jedan od posljednjih sačuvanih glagoljičkih tekstova s toga prostora.

Izvori:

Magdalena Kuleš

Magdalena Kuleš

Završila sam diplomski studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika i informatologija. Zaljubljenica sam u francuski jezik i kulturu, vintage i putovanja. U slobodno vrijeme bavim se pjevanjem, čitam knjige, posjećujem kino i kazalište.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *