fbpx

Arheolog don Frane Bulić pronašao sarkofag i nadgrobni natpis najslavnije hrvatske kraljice Jelene

Arheolog don Frane Bulić pronašao sarkofag i nadgrobni natpis najslavnije hrvatske kraljice Jelene

Na današnji dan prije 122. godine zazvonila su sva crkvena zvona u Solinu. Arheolog don Frane Bulić pronašao je temelje nekadašnje starohrvatske bazilike pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka. Osim temelja otkrio je nešto još zanimljivije. U samom predvorju nalazio se sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene, razbijen u devedeset komada. Bio je to značajan dan za hrvatsku povijest i arheologiju.

Don Frane Bulić rođen je 4. listopada 1846. godine u Vranjicu kraj Splita. Bio je ugledni hrvatski povjesničar, arheolog, konzervator starina i povjesničar umjetnosti. Studij teologije polazio je u Zadru, a nakon završene teologije i svećeničkoga ređenja završio je studij klasične filologije i arheologije na bečkom sveučilištu.

Završivši mnogobrojne studije postao je upraviteljem arheološkog muzeja u Splitu, a 1878. povjerena mu je i dužnost konzervatora nadležnog za očuvanje kulturno-povijesnih starina na području cijele Dalmacije. Iz političkog i javnog života povukao se u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nakon proglašenja šestosječanjske diktature kralja Aleksandra 1929. godine.

Zalagao za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.

Svojim arheološkim otkrićima dao je najveći doprinos upoznavanju ranokršćanske i starohrvatske povijesti na području Dalmacije. Vodio je arheološka iskapanja na mnogim dalmatinskim mjestima, osobito u Solinu.

Solin. FOTO: Barbara Grgić/Beli Zagreb Grad

Otkrio je 1891. godine kameni ulomak s natpisom kneza Trpimira, a 1898. godine i znameniti sarkofag kraljice Jelene iz 976. godine. Sa suradnicima je uspio sastaviti krhotine natpisa sa sarkofaga i odgonetnuti tekst.

Povjesničari taj tekst smatraju jednim od najznačajnijih dokumenata hrvatske srednjovjekovne povijesti jer sadrži podatke koji otkrivaju rodoslov hrvatskih kraljeva.

Nadgrobni natpis kraljice Jelene prednji je dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano tijelo hrvatske kraljice Jelene koja je živjela u 10. stoljeću. Nastao je na vapnenačkoj ploči u Solinu 976. godine, veličine 123×74-76×10 cm. Sarkofag se nalazio u atriju crkve sv. Stjepana na Gospinom Otoku, u kojoj je bio smješten mauzolej hrvatskih kraljeva.

FOTO: Barbara Grgić/Beli Zagreb Grad

Natpis na sarkofagu od posebnog je značenja za rasvjetljavanje hrvatske povijesti X. stoljeća.

Značenje natpisa

 „U ovom grobu počiva Jelena, glasovita (ili službenica Božja), žena Mihajla kralja, a majka Stjepana kralja, ona se odreče kraljevskog sjaja dneva osmoga mjeseca listopada, i bi ovdje pokopana godine od upućenja gospodinova 976., indikcije četvrte petoga cikla mjesečnoga, sedamnaeste epakte, petoga kruga sunčanoga, koji pada sa šestim. Gle, ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstvu, a zatim postala majkom sirota i zaštitnicom udovica! Deder čovječe, pogledavši amo, reci: Bože smiluj joj se duši!“

Imena na sarkofagu kraljice Jelene omogućila su razjašnjenje genealogije dinastije Trpimirovića.

Natpis već u prvoj rečenici otkriva obiteljsku vezu između dva hrvatska kralja i to putem umrle im supruge, odnosno majke. Zanimljivo je to da je točno naveden datum smrti kraljice pa je to jedan od malobrojnih točnih i pouzdanih nadnevaka u staroj hrvatskoj povijesti. Natpis nam je važan jer svjedoči o duhovnim i kulturnim tradicijama hrvatskog društva tadašnjeg doba. Naime pokazuje postojanje salonitanskih tradicija sastavljanja nadgrobnih natpisa. Vrlo je važno što nam natpis otkriva postojanje normi rimskog i bizantskog prava u hrvatskoj državi.

Slavna kraljica

Kraljica Jelena navodno je podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca za što međutim nema potvrde u izvorima. Bila je žena kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.) i majka Stjepana Držislava (969. – 997.).

Ne samo da bijaše pobožna, nego i imućna

don Frane Bulić

Zbog svojeg odnosa prema puku, bila je omiljena tako da su je nazvali Jelena Slavna. Nakon smrti Mihajla Krešimira II., vladala je umjesto svog maloljetnog sina Stjepana Držislava. Na kraju života povukla se u samostan benediktinki i posvetila molitvi i vršenju dobrih djela.

Imala je velike posjede – vinograde, livade, mlinice i svoj dvor. Prema kronici splitskog kroničara Tome Arhiđakona dala je sagraditi dvije crkve. Crkva svete Marije trebala je biti krunidbena bazilika, a crkva svetoga Stjepana grobnica hrvatskih kraljeva.

Kraljica Jelena je bila zaštitnica udovica i majka siročadi.

Godine 1976. u crkvi Gospe od Otoka slavila se tisućita obljetnica smrti hrvatske kraljice Jelene, najslavnije žene rane srednjovjekovne hrvatske povijesti.

U spomen kraljice Jelene danas se u Zadru naziva Perivoj kraljice Jelene Madijevke.

Izvori:

enciklopedija.hr

wikipedia.hr

Tomislava Špoljar

Studentica preddiplomskog studija portugalskog i španjolskog jezika i književnosti. Glavna razonoda su mi povijest, književnost, umjetnost, putovanja i fotografija. Najdraže mjesto za provođenje vremena: Zagreb!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *