fbpx

August Šenoa: Čovjek koji je svoj život posvetio Zagrebu

August Šenoa: Čovjek koji je svoj život posvetio Zagrebu

Prvi prizor Zagreba, za putnike koji u njega stižu vlakom, upravo je Trg kralja Tomislava. Netom do njegove istočne strane nalazi se ulica ni dužine 400 metara, Ulica Augusta Šenoe. Ona spaja Trg kralja Tomislava s Draškovićevom ulicom, a križa se s Petrinjskom i Palmotićevom ulicom.

Hrvatski je naučio na ulici jer se u njegovoj kući nije govorio

Najzagrebačkiji literat rođen je u Zagrebu 14. studenog 1838., no podrijetlom August Šenoa nije bio Hrvat. Otac mu je bio češkog podrijetla, a majka slovačkog. U njegovom se domu nikada nije govorilo hrvatskim već njemačkim jezikom, a hrvatski je naučio s ulice igravši se s vršnjacima.

Ljubav prema hrvatskom jeziku sve je više rasla te tako August i doma odbija pričati njemački. Zbog toga i iz nezadovoljstva što je hrvatski jezik uveden u škole, otac Alois šalje ga u 1. razred gimnazije u Pečuhu, Mađarska.

Kako se njemački jezik vratio u školstvo tako se i Šenoa vratio u svoj grad te upisuje 2. razred Klasične gimnazije. Šenoa je i u Zagrebu među najboljim učenicima, ali u stalnom sukobu zbog odbijanja uporabe njemačkog jezika.

Iako nije bio Hrvat u njemu se očituje snažno domoljublje, oštro zagovaranje hrvatskog jezika i protivljenje germanizaciji.

Do svoje 19. godine znao čak 7 jezika

U stalnoj potražnji za knjigama na hrvatskom jeziku, upoznaje Ljudevita Gaja koji mu dozvoljava pristup njegovoj knjižnici. Ljudevit Gaj potiče mladog Augusta Šenou na čitanje, ali i na razgovor na hrvatskom jeziku.  

Iako je najviše gajio osjećaje prema hrvatskom jeziku, po završetku srednjoškolskog obrazovanja vladao je njemačkim, mađarskim, francuskim, talijanskim, grčkim i latinskim jezikom. Tako je do svoje 19. godine poznavao čak 7 jezika.

Studenski život od Zagreb, Beča pa sve do Praga

Svoj prvi studij, studij prava započinje u Zagrebu, no godinu dana kasnije odlazi u Beč kako bi studirao medicinu. Ipak, odustaje od medicine jer je na prvim vježbama na živim pacijentima ustanovio da ne podnosi krv. Dobivši stipendiju od biskupa J. J. Strossmayera, nastavlja studij prava u Pragu, apsolviravši 1861. godine.

Često posjećuje praška kazališta, a provodi i jednu noć u zatvoru jer je branio svoga prijatelja koji je u sukobu s redarstvenicima bio ranjen. Tako Šenoa dobiva i policijski dosje.

Zaokupljenost pisanjem, kazalištem i društvom postaje sve veća, a studijem sve manja. Tako studij nikada nije završio jer nije položio završne ispite. 

Koliko je zanimanja imao August Šenoa?

U javnosti se prvo pročuo kao novinar dopisima iz Praga za Pozor, osobito političkim člancima i feljtonima Praški listovi, prethodnicom Zagrebulja.

Vrativši se u svoj Zagreb ulazi u redakciju Pozora i počinje intenzivno raditi kao publicist i književnik. Dvije godine nakon povratka, 1868., dobio je službu u Gradskom poglavarstvu. Svoje će teatarske zamisli pokušati provesti u djelo prvo kao član kazališnog odbora, a zatim i kao umjetnički ravnatelj i dramaturg Hrvatskoga zemaljskog kazališta (današnji HNK). 

Također je bio urednik društvenoknjiževnoga časopisa Vienac od 1874. godine, potpredsjednikom Matice hrvatske i počasnim članom Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora, a obnašao je i pozicije gradskog bilježnika i senatora. 

Postoji li uistinu Dora Krupićeva?

Sigurno ste čuli za Zlatarevo zlato jedno od obaveznog srednjoškolskog štiva. To je ujedno prvi Šenoin, ali i prvi hrvatski povijesni roman.

Sastoji od dvije fabule: povijesne i ljubavne.  Šenoa je za okosnicu odabrao sukob između Zagrepčana i plemića Stjepka Gregorijanca iz 16. st. sa središnjom ljubavnom pričom plemića Pavla i građanke Dore.

Spletke, otmice, tajne, tajanstveni dobročinitelji, iznenadna prepoznavanja zaintrigirala su čitatelje, a za sve to istraživao je povijesne izvore i rabio autentične dokumente nebi li pokazao kako politička snaga i društvene okolnosti utječu na živote malih ljudi. Uzeo bi neki konkretan povijesni događaj, a njegova je mašta oko njega plela mrežu fiktivnih zbivanja.

Odgajatelj čitalačke publike

Zahvaljujući iznimnom daru za fabuliranje te izboru zanimljivih tema iz prošlosti i suvremenosti, uspio je privući široku čitateljsku publiku i pridobiti ju za hrvatsku knjigu. Čitali su romane poput Seljačka buna i Diagoneš te novele kao što su Prijan Lovro i Čuvaj se senjske ruke.

U hrvatsku književnost uveo je i povjestice – epske pjesme sa sadržajem iz usmene predaje ili povijesti, kao što su Kugina kuća i Propast Venecije, ali i mnoge pripovijesti, crtice, humoreske i feljtone od koji su najpoznatije Zagrebulje. Njima je hrvatskoj književnosti podario jedan od njezinih najvažnijih žanrova – podlistak.

Na žurnalistiku se nadovezuje i kazališna praksa. Prvi je u nas iznio relevantne sudove o svim bitnim sastavnicama kazališnog čina te je tako začetnik hrvatske kazališne kritike. Njegovo djelovanje na dramskom polju je ograničeno na jedno djelo – komediju Ljubica.

Šenoa je u tolikoj mjeri obilježio kulturni život druge polovice 20. st. da se razdoblje između 1865. i 1881., u kojem je aktivno djelovao, u hrvatskoj književnosti naziva Šenoino doba.

Koliko sam još toga morao napisati!

August Šenoa

U jutarnjim satima 9. studenoga 1880. godine Zagreb je zadesio potres od 6,3 stupnja po Richteru. Šenou je, kao najvećeg zaljubljenika u Zagreb, to jako pogodilo.

Stalno je hodao po ruševinama i popisivao štetu. Nesebično je pomagao potrebitima, što ga je na koncu koštalo zdravlja i života. Jedno prilikom se popeo na jedan tavan i pao te je od tada bio u lošem stanju. Za sebe je napisao: “Pokvario sam se za vrijeme potresa”.

Jedini roman koji nije dovršio je Kletva, koju je na smrtnoj postelji diktirao ženi Slavi i sinu Milanu. Zadnju riječ koju je izgovorio prije smrti, te zadnju riječ romana Kletva, bila je Hrvat. Preminuo je od upale pluća 13. prosinca 1881. u dobi od samo 43 godine.

Tako kratkog životnog  vijeka, a velikih dijela

August Šenoa je za svoga kratkog života napisao, napravio i ostavio nama u nasljeđe toliko toga u samo 43 godine života. Bio je pjesnik, romanopisac, jezikotvorac, prevoditelj, novinar, kazališni kritičar, dramaturg i prosvjetitelj u svakom smislu te riječi.

Kao da je znao da će prerano otići i s kakvim će se sve nedaćama susretati njegov narod, ali zato nam je ostavio veliku poruku i moto svog života:

Izvor: kuca.senoa.eu

Tomislava Špoljar

Studentica preddiplomskog studija portugalskog i španjolskog jezika i književnosti. Glavna razonoda su mi povijest, književnost, umjetnost, putovanja i fotografija. Najdraže mjesto za provođenje vremena: Zagreb!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *