fbpx

Autorice bloga ‘Književne kritičarije’: Hrvati zaista čitaju i ipak nije sve tako sivo na planu kulture

Autorice bloga ‘Književne kritičarije’: Hrvati zaista čitaju i ipak nije sve tako sivo na planu kulture

Barbara Tolić i Željka Jeličanin magistre su kroatistike koje su svoju ljubav prema hrvatskim jezikom i književnosti odlučile širiti na društvenim mrežama. Profil Hrvatski jezik za svaku upotrebu broji preko 10 000 pratitelja na društvenim mrežama, a pokrenule su i blog Književne kritičarije koji se čita u svim dijelovima svijeta.

Tko ste i kako ste se upoznale?

Upoznale smo se na faksu, obje smo studirale kroatistiku i pedagogiju, a ubrzo smo shvatile i da imamo puno zajedničkih interesa i počele se češće družiti. Danas smo magistre kroatistike i pedagogije, Barbara je koordinatorica komunikacija vodeće organizacije za tržišne komunikacije, a Željka lektorica na portalu Index.hr. 

Što vas je potaknulo da otvorite portal? Jesu li neka posebna književna djela u pitanju ili nešto drugo?

Na otvaranje prvo Facebook stranice, zatim bloga, a potom i profila na Instagramu potaknula nas je ljubav prema našoj struci – hrvatskom jeziku i književnosti. Počele smo s dijeljenjem sadržaja koji je i nama bio lijep, zanimljiv i fascinantan, a  neizmjerno smo se razveselile što se i drugima svidjelo to što radimo.

#književnezanimljivostiJeste li znali da je pravo ime Ksavera Šandora Gjalskog Ljubomil Tito Josip Franjo Babić? Pseudonim je odabrao po majčinu ocu.Jeste li uživali u njegovim djelima? 🤔

Gepostet von Hrvatski za svaku upotrebu am Mittwoch, 24. Juni 2020

Na otvaranje bloga, danas platforme o književnosti i povezanim kulturnim zbivanjima, potaknula nas je slična ideja, a posebice misao da sadržaji o kojima pišemo na društvenim mrežama često nadmaše dozvoljeni broj znakova. 🙂

Ali i činjenica da je zaista čarobno imati svoj kutak na internetu gdje se možemo raspisati o svemu što nas zanima, na taj način podijeliti svoja (sa)znanja, ali i same istraživati te naučiti nešto novo.

Vašu zajednicu prati više od 10 000 zaljubljenika u jezik i književnost. Kako biste profilirali svoju publiku – tko vas najviše prati?

Naša zajednica danas na društvenim mrežama broji više od 10 000 ljudi, a publika je zaista raznovrsna. Najviše nas prate mladi od 18 do 35 godina, no ne zaostaju ni ostale dobne skupine, što nam je jako drago jer se čini da svatko uspijeva pronaći nešto za sebe na Hrvatskom za svaku upotrebu.

#književnezanimljivostiSirius Black umro je 18. lipnja 1996. godine. 🥺

Gepostet von Hrvatski za svaku upotrebu am Mittwoch, 17. Juni 2020

Također smo jako sretne i kad vidimo da se Književne kritičarije čitaju u gotovo svim dijelovima svijeta. Kad smo pokrenule stranicu na Facebooku, nismo mogle ni zamisliti da će se to dogoditi, a sad nam je to dodatna motivacija.

Na koji način društvene mreže i ostali mediji utječu na jezik mladih u Hrvatskoj danas? Primjećujete li nekakve specifičnosti?

Sve ono što se već zna i što se počelo događati kada su se pojavili SMS-ovi: kratka forma, česte kratice, koketiranje sa stranim jezicima, ali i brojne novije pojave poput vizuala nazvanih meme i drugih svojevrsnih internih generacijskih šala koje se razvijaju svakodnevno.

Jezik se neprestano mijenja i zanimljivo je promatrati te promjene, ponekada i sudjelovati u njima te na taj način drugima približiti poveznice sa standardnim jezikom kojim se svi koristimo u formalnim prilikama.

Kako se sve veći utjecaj engleskog odražava na hrvatski jezik?

Utjecaj je engleskoga na hrvatski jezik vidljiv, posebno u govoru mlađih govornika, no to i ne iznenađuje s obzirom na činjenicu da je engleski jedan od najraširenijih jezika svijeta. I to nije loše, jezik je živi organizam koji se s vremenom i pod različitim utjecajima mijenja, što ga i obogaćuje.

Nastojimo ne biti puristice kojima bi to smetalo, dapače, i same ponekad posežemo za anglizmima, pogotovo u neformalnoj komunikaciji. No isto tako mislimo da je u formalnoj komunikaciji naš jezik dovoljno bogat, a rječnik izrazito širok, stoga je važno upijati i ljepote toga spektra. 

Koliko škola utječe na jezik mladih?

Škola na jezik utječe poprilično, prvenstveno jer u njoj učimo hrvatski standardni jezik, koji nikome od nas nije primarni način izražavanja, s kojim se neki od nas možda prvi put i susreću u školskim klupama. Time se opet obogaćujemo jer, osim dijalekta kojim govorimo, usvajamo određena pravila i širimo vokabular.

Zanimljiva je i činjenica da se u komunikaciji na društvenim mrežama ponekada pojave aorist i imperfekt kao kraći oblici koji se koriste zbog nedostatka prostora i uštede vremena – a koje smo također naučili u školi. Naravno, to je utjecaj i svega što pročitamo, pogotovo pažljivo probranih lektirnih naslova.

Spomenuli ste u još jednom intervjuu da je domaća književnost nepravedno zanemarena. Mislite li da je to i dalje tako? Imate li kakve prijedloge kako promijeniti to?

Čini se da je ugled domaće književnosti sveden na omražene lektirne naslove, što je velika šteta. Naravno, lektirni su naslovi na tom popisu s razlogom, samo im možda ponekada treba unutar školskoga sustava prići iz neke druge perspektive pa ne bi bili toliko omraženi. No imamo i niz kvalitetnih živućih književnika i književnica, pjesnika i pjesnikinja koji često stvaraju neprimijećeno.

Volimo zavirivati među novitete koje uglavnom sve knjižnice rado izlože na posebnoj polici i pronaći među njima fantastična djela pisaca koje i dalje možemo nakon čitanja pitati što su zapravo htjeli reći – što je, mora se priznati, zaista uzbudljiva činjenica. 🙂

Nastojimo to barem malo promijeniti tako što pokušavamo pročitati što više domaćih djela, osvrnuti se na njih, izvući citate koji će zaintrigirati naše pratitelje i čitatelje. Često na našem profilu možete vidjeti rasprave naše zajednice o djelima – što je još jedan od pokazatelja da Hrvati zaista čitaju i da ipak nije sve tako sivo na planu kulture.

Željka Jeličanin

Možete li nam nešto reći o svojim planovima u budućnosti? Na portalu i izvan?

Iako smo obje davne 2013. možda i mislile da ćemo nakon završetka fakulteta raditi u školi, tijekom tih pet godina obrazovanja shvatile smo da su mogućnosti za magistre kroatistike brojne pa smo i krenule netipičnim putem – ili barem drukčijim od onoga što se očekuje od studentica nastavničkoga smjera.

I moramo priznati da smo poprilično sretne zbog toga. Trenutno smo jako zadovoljne svojim poslovima, no zahvaljujući znatiželji i dosadašnjem iskustvu, sigurne smo da nas čeka još mnoštvo različitih projekata u budućnosti. Tko zna, možda ćemo se jednoga dana vratiti i školi jer nas prenošenje znanja (ali i učenje) jako veseli.

Hrvatski za svaku upotrebu još je uvijek uglavnom hobi, no budući da je pokazao jako puno potencijala i da zaista uživamo u kreiranju sadržaja, posvećujemo mu sve više vremena. Pažljivo biramo suradnje i volimo raditi na zanimljivim projektima, a sve se više poigravamo idejom da HJ za sve jednoga dana pretvorimo u posao s punim radnim vremenom.

Barbara Tolić. FOTO: Juraj Močilac

Djelo koje trenutno čitate i djelo koje mislite da svi trebaju pročitati barem jednom u životu!

Željka: Trenutno čitam divni roman Nadohvat Ene Katarine Haler i kako se bližim kraju, sve sam sklonija i njega svrstati u skupinu ovih koja svi trebaju pročitati bar jednom u životu. Ipak, u toj skupini kod mene prvo mjesto uvjerljivo drži Ciganin, ali najljepši Kristiana Novaka, njega bezrezervno preporučujem svima u svako vrijeme.

Barbara: Ovih dana iz ruku ne ispuštam Priču o onima koji bježe i onima koji ostaju – treći dio ciklusa Genijalna prijateljica jednako genijalne Elene Ferrante. 🙂 Često bježim od uspješnica i uvijek si volim dati malo vremena, a kada se strka oko njih malo smiri, bacam se na čitanje. Moram priznati da ima nešto zaista čarobno u pripovijedanju Elene Ferrante jer odmah na prvoj stranici postajem ovisna o svakoj knjizi. A nešto što bi svatko trebao pročitati: Krležin roman Na rubu pameti te U agoniji – drugi dio glembajevskoga dramskog ciklusa. Nevjerojatno je koliko je Krleža aktualan i desetljećima kasnije.

Marta Čagalj

Studentica preddiplomskog studija sociologije koja se u slobodno vrijeme bavi pisanjem i čitanjem na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *