Bez inhibicija: Paul Verhoeven i subverzivni Hollywood

Bez inhibicija: Paul Verhoeven i subverzivni Hollywood

Da visokobudžetni žanrovski film može biti puno više od pukog eskapizma podsjeća nas opus Paula Verhoevena. Filmovima kao što su Rahatlokum (Turks fruit, 1973.) i Borba na život i smrt (Soldaat von Oranje, 1975.) vratio je nizozemsku kinematografiju na filmsku kartu svijeta, a u SAD-u se proslavio nizom uspješnih znanstveno-fantastičnih spektakala i erotskih trilera kao što su RoboCop (1987.), Potpuni opoziv (Total Recall, 1990.) i Sirove strasti (Basic Instict, 1992.). Spajajući osjećaj za duh vremena i komercijalni senzibilitet Verhoeven je snimio niz izrazito uspješnih filmova, koji su ga prometnuli među najuspješnije hollywoodske imigrante, uz bok Alfredu Hitchcocku, Fritzu Langu i Billyju Wilderu. Verhoevenovi filmovi pomicali su granice mainestreama i razbijali stereotipe zbog čega su nerijetko izazivali oštre protureakcije: proteste, bojkote i pokušaje cenzure, no zanimljivo je da su s vremenom svi bili revalorizirani.

Verhoevenov opus sinonim je za inteligentnu visokobudžetnu zabavu

Njegovi filmovi zadivljuju virtuoznom režijom i prvorazrednim specijalnim efektima, a ispod celofana žanrovskog eskapizma nude satiričan, često i razoran komentar na odnose među spolovima, društvene vrijednosti i nacionalne mitove. Njegov interes za nagonsku stranu ljudske prirode, posebice za seks, nasilje i smrt, rezultirali su nizom dinamičnih zapleta izgrađenih oko impulzivnih likova autonomnih, samosvjesnih žena i emocionalno okljaštrenih muškaraca, koji su svojom karakterizacijom razbijali rodne kalupe. U filmovima je ukazivao na bliskost propagande i fašizma u medijskom i političkom diskursu, istraživao odnos između seksa i moći te prikazivao kako se religija može koristiti kao sredstvo manipulacije. Pritom je redovito ostajao unutar okvira žanra, i to tako da je satiričnu oštricu uperio na propitivanje sustava koji ga je omogućio, što njegova djela čini izrazito subverzivnima.

U posljednja dva desetljeća snima iznimno rijetko, no svaki je njegov film svojevrsni događaj

Dok iščekujemo njegov novi film, Benedetta (2021.), koji će svjetsku premijeru imati na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu, prisjetit ćemo se filmova kojima je promijenio lice Hollywooda: RoboCop (1987.), Potpuni opoziv (1990.), Sirove strasti (1992.), Showgirls (1995.), Svemirski marinci (Starship Troopers, 1997.) i Čovjek bez tijela (Hollow Man, 2000.). Program uključuje i nešto recentnije filmove kao što su Crna knjiga (Zwartboek, 2006.) i Elle (2016.) te ranije naslove kao što su Spetters (1980.) i Meso i krv (Flesh+Blood, 1985.).

Program je podijeljen u pet cjelina organiziranih oko tema koje je Verhoeven istraživao kroz svoj opus: moralni relativizam u izvanrednim okolnostima, tanku granicu između propagande i fašizma, snažne žene i mušku paranoju, odnos seksualnosti i moći, religijske motive te provokacije i kontroverze.

Osim što je svojim filmovima utjecao na nove trendove i postavljao standarde, Verhoeven se oslanjao na nasljeđe filmske povijesti

Ciklus stoga uključuje i filmove kao što su Metropolis (1929.) Fritza Langa, Ivan Grozni (Ivan Groznyj, 1944., 1958.) Sergeja Ejzenštejna, Sve o Evi (All About Eve, 1950.) Josepha L. Mankiewicza, Vrtoglavicu (Vertigo, 1958.) i Sjever-sjeverozapad (North by Northwest, 1959.) Alfreda Hitchcocka, Dodir zla (Touch of Evil, 1958.) Orsona Wellesa i Evanđelje po Mateju (Il vangelo secondo Matteo, 1964.) Piera Paola Pasolinija – filmove s čijim idejama, motivima i režijskim postupcima redovito ulazi u kreativni dijalog. Ciklus uključuje i You Don’t Know Me (2019.), zabavni dokumentarni film Jeffreya McHalea posvećen Verhoevenovu filmu Showgirls, koji danas uživa status kultnog klasika.

Program Bez inhibicija: Paul Verhoeven i subverzivni Hollywood počinje 28. travnja hrvatskom kinopremijerom filma Crna knjiga, jednim od najuspješnijih nizozemskih filmova svih vremena, a 28. svibnja zaključuje ga satirični Showgirls, koji će se moći gledati u restauriranoj inačici.

Više informacija potražite na službenoj stranici kina Kinoteka:www.kinokinoteka.hr

FOTO: Pixabay

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 30.000 zaljubljenika u grad.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori