fbpx

‘Bog te čuvao senjske ruke’: Kratka povijest senjskih uskoka

‘Bog te čuvao senjske ruke’: Kratka povijest senjskih uskoka

U blizini Avenije Dubrovnik u zagrebačkom kvartu Siget nalazi se Trg senjskih uskoka. On spaja prilaz Ivana Visine i Sortinu ulicu. Uskoci imaju posebno mjesto u hrvatskoj povijesti i povijesti grada Senja, stoga je zanimljivo i poučno znati nešto o njima, njihovom djelovanju i značaju za našu kulturu i tradiciju.

Uskok = uskočiti

Pojam uskok označava starosjedioce prognanike iz krajeva pod osmanskom vlašću koju su uskočili posadama hrvatskih graničnih utvrda te s njima nastavili borbu protiv Osmanlija. Senjski uskoci su najčešće bili iz Bosne, Hercegovine i Like, ali među njima je bio i znatan broj lokalnog stanovništva Senja te useljenika s područja Mletačke Dalmacije, Dubrovnika, Mletačke Albanije i sa zapadne obale Jadrana.

Senj, bakrorez iz 1689. godine
izvor: maditours.hr

U 16. stoljeću većina uskoka okupljala se u Dalmaciji na posjedima hrvatskoga zapovjednika Petra Kružića na području Klisa. Kružić i uskoci borili su se s Osmanlijama više od dva desetljeća, ali 1537. godine Osmanlije zauzimaju Klis, a Petar Kružić pogiba.

O Petru Kružiću pogledajte od 2:22 min.

Uskoci nakon toga sele u Senj te odande nastavljaju rat protiv Osmanlija, u zaštiti Habsburške Monarhije. U Senju su pronašli utočište i uporište te se uključili u obranu senjske obrane i tvrđave Nehaj. 

Tvrđava Nehaj | Grad Senj – Službene stranice Grada Senja
Tvrđava Nehaj
izvor: senj.hr

Bog te čuvao senjske ruke

Organiziranim djelovanjem iz Senja suprotstavljali su se ne samo Osmanlijama nego i Mlečanima. Ovi su odvažni borci svojom izdržljivošću i hrabrošću izazivali strah te je prema tome nastala poslovica Bog te čuvao senjske ruke.

Napad na mletačke brodove kraj Senja, gravura iz 17. stoljeća
izvor: proleksis enciklopedia online

Imali su svoje zapovjednike, vojvode i zastavnike koji su uglavnom pripadali najvažnijim i najhrabrijim uskočkim obiteljima, primjerice poznata je senjska uskočka obitelj Daničić među kojima je najpoznatiji Juraj II. Daničić i njegovi sinovi Juraj III., Ivan I. i Matija I.

Senjske uskočke nošnje i oružje

Senjski uskoci su imali prepoznatljive uskočke nošnje. Hlače su imale nogavice uske do koljena, a iznad koljena bile su šire te ukrašene željeznim, mjedenim ili srebrnim kopčama. Nosili su suknene natikače i opanke koji su bili od sirove dlakave kože. Na košulju su stavljali prsluk ili ječermu, a preko svega bi navukli halju koja je sezala do koljena.

Senjski uskoci – visitsenj.com
izvor: visitsenj.com

Oružje senjskog uskoka sastojalo se od lagana mušketa, sjekirice ili buzdovana, a uza sebe je obično imao nož ili bodež.

Mušketa
izvor: cro-eu.com
Bodež
izvor: cro-eu.com
Sjekirica
izvor: cro-eu.com

Pljačkaški pohodi

Senjski uskoci poznati su i po svojim pljačkaškim pohodima. Najčešći motiv tih pljački bio je sakupljanje hrane, posebice u razdoblju zime kada su zalihe hrane bile manje. Osim pljačkom, prihode su osiguravali i iznuđivanjem novca od stanovništva koji su živjeli na osmanskim područjima. Jedan od prihoda bile su i otmice, uzimanje taoca i trgovina robljem. Najčešće su zarobljavali muslimane, ali i kršćane. Za njih su tražili otkupninu ili ih prodavali dalje u roblje.

SENJ U ZNAKU USKOKA | Grad Senj – Službene stranice Grada Senja
Rekonstrukcija senjskih uskoka
izvor: senj.hr

Prestanak djelovanja

Zbog ratnih napada na mletačke lađe njihovo djelovanje zaoštrilo je odnose između Habsburške Monarhije i Mletačke Republike. Sudbina senjskih uskoka razriješena mirom u Madridu 1617. godine. Prema odlukama Madridskog ugovora, uskoci su se morali iseliti iz Senja, napustiti more, a njihove su lađe bile spaljene. U grad Senj iste godine ulazi habsburška vojna posada, a oko 1624. godine završava senjska uskočka djelatnost.

Izvor:

  • Cathrine Wendy Bracewell, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Zagreb 1997.
  • enciklopedia.hr
  • Hrvatski biografski leksikon online
  • proleksis enciklopedia online

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *