fbpx

Božena Begović: Književnica, prevoditeljica, prva žena direktorica Drame HNK i prva spikerica Radio Zagreba

Božena Begović: Književnica, prevoditeljica, prva žena direktorica Drame HNK i prva spikerica Radio Zagreba

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Božena Begović poznata je kao prva spikerica Radio Zagreba, koja je izgovorila legendarne riječi Halo, halo ovdje Radio Zagreb, 15. svibnja 1926. godine. No, Božena je bila književnica, prevoditeljica i glumica, te kći književnika Milana Begovića. Kakav je ona ženski trag ostavila u našoj povijesti, saznajte u nastavku.

Odrastanje u inozemstvu

Božena Begović rođena je 1901. godine u Splitu. Rođena je u obitelji književnika Milana Begovića i pijanistice Paule Begović (Goršetić). Prvog susreta s njom, dok je Božena bila četverogodišnja djevojčica, sjeća se i Zagorka koja je u svom listu Hrvatica zapisala:

Upoznala sam ju kad je navršila 4 godine života. Još danas se sjećam male tanane djevojčice u tamnoj haljinici kako se skrila iza stolca na kojem je sjedila njena majka i gledala me velikim očima. Kod stola mi se nasmijala u času, kad sam rekla, da mi artičoke ne idu u tek! Ona je jedina kod stola opazila kako me hvata muka od dosele neokušana jela. (…) Još kao tadanje dijete opažala je što je istina u životu.

Hrvatica, 1.12.1939. godine

Božena je od malena učila njemački jezik budući da je do svršetka Prvog svjetskog rata živjela u Hamburgu, Beču, Steyru i u Gornjoj Austriji. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Hamburgu, a u Beču, od 1916. do 1919. godine, pohađala je Glumačku akademiju.  

Gluma i kazalište

Nakon diplomiranja nastupala je kao glumica u Beču, Steyeru, Dubrovniku i Zagrebu. U Zagrebu joj je prva uloga bila u praizvedbi Svadbenog leta, drami Milana Begovićai iz 1923. godine, gdje je tumačila lik Blanche. Igrala je i lik Lucile u Građaninu plemiću, djelu Jean-Baptiste Poquelin Molièrea, i još nekoliko manjih uloga.

Od 1924. do 1926. godine pridružila se dubrovačkoj kazališnoj družini gdje je radila kao režiserka i glumica, ali i scenografkinja, kostimografkinja, izvodeći djela Shakespearea, Vojnovića, Tucića, Nušića i Begovića.

Od glumljenja se oprostila zbog bolesti, ali kazalište nije napustila, te je nastavila djelovati kao kazališna animatorica, redateljica, pedagoginja i dramaturginja. Godine 1935. u Zagrebu je izvedena njena drama Između jučer i sutra, a dvije godine nakon i romantična komedija Lampioni.

Dramatizirala je roman Selme Lagerlöf Gösta Berling te je napisala libreto za balet Faunova noć T. Sygietynskog, koji je izveden u Ljubljani.

Pisala je i igrokaze za djecu, koji su izvedeni u Zagrebu. To su Pioniri na ljetovanjuDrug za drugaZločesti mačakZlatna loptaMali vrtlar.

O Boženi pogledajte od 7:32 min.

Halo, halo, ovdje Radio Zagreb. Pozdravljamo svoje prve slušaoce i molimo da nam odmah telefonom javite kako nas čujete. 

Zasigurno ste barem jednom čuli ovu rečenicu, s kojom je upravo Božena Begović 15. svibnja 1926. godine započela emitiranje Radio Zagreba. Bila je prva spikerica i recitatorica na Radio-stanici u Zagrebu.

Boženine prve riječi na Radio Zagrebu (rekonstrukcija), izvor: obljetnica.hrt.hr/glasovi-vremena/spikeri-kroz-povijest-hrt-a/bozena-begovic

Posao spikerice napustila je nakon godinu dana, ponajviše zbog bolesti i iscrpljenosti, a posao je prepustila spikeru i novinaru Hrvoju Macanoviću.

Božena o počecima rada radija, izvor: obljetnica.hrt.hr/glasovi-vremena/spikeri-kroz-povijest-hrt-a/bozena-begovic

Nakon toga odlazi majci u Dubrovnik gdje boravi do 1929. godine pišući feljtone i radeći kao prevoditeljica.

Povratak u Zagreb

U Zagrebu se zaposlila kao činovnica u Banskoj upravi, gdje se zadržala do 1931. godine. Nakon toga postaje tajnica u Hrvatskom narodnom kazalištu, sve do 1945. godine. Iste godine postaje prva žena direktorica Drame u povijesti HNK, a od 1946. do 1950. godine i dramaturg.

Paralelno s tim, radila je kao nastavnica dikcije na Glumačkoj školi u Zagrebu i na utemeljenju Zagrebačkoga pionirskog kazališta (današnji ZKM), čiji je predsjednik bila od 1950. do 1953. godine.

Fotografija Zagrebačko kazalište mladih.
foto: facebook.com/pg/zekaem/photos/

Književnica i prevoditeljica

Pisanju se Božena posvetila još za vrijeme studija u Beču kada 1917. godine u časopisu Muskete izlazi njena crtica Die Befreiung (Oslobođenje). Stvarala je većinom na njemačkom jeziku, a na hrvatskom je počela od 1923. godine, kada je objavila pjesme Valovi Povratak u Domu i svijetu. Objavila je zbirku pjesama O životu, za koju je Zagorka u spomenutom listu Hrvatica zapisala:

Jednostavni stihovi teku glatko, nigdje namješteno, ni u formi, ni u misli, ni u osjećaju. To je izraz duboke duše što dolazi spontano punim glasom i punim dahom, a ne luta u maglama nekih neznanih daljina. Ona je tu na zemlji, osjeća i proživljuje sve muke i boli ljudi koji su oko nje. Poezija je to jakog osjećanja i dubine misli.

Hrvatica, 1.12.1939. godine

Godine 2008. objavljena je knjiga O boli i razumu koja sadrži izbor iz Boženine poetske ostavštine i zapise o njenom životu i djelu koje je istražila književna povjesničarka, kritičarka, leksikografkinja i pjesnikinja Dunja Detoni Dujmić.

Rezultati: ŽENA
foto: library.foi.hr

Osim pjesama, Božena je objavljivala i kazališne kritike, prikaze, prozne crtice i kazališne komade. Njih je objavljivala u novina i časopisima Agramer Tagblatt, Dom i sviet, Vienac, Savremenik, Hrvatska revija, Kazališni list, KomedijaAlmanah Društva hrvatskih književnica, Hrvatska pozornica, Žena danasŽena u borbiTelegram i dr. 

Poznavala je nekoliko jezika, zbog čega je radila kao prevoditeljica. Prevodila je na njemački, češki i francuski jezik djela naših književnih velikana poput Marina Držića, Gustava Krkleca, Vesne Parun, Milivoja Slavičeka i dr. S druge strane, s francuskog i njemačkog prevodila je djela Stefana Zweiga, Honoré de Balzaca, Guyja de Maupassanta, Antoinea de Saint-Exupérya i dr.

Upravo je ona zaslužena za prijevod većine Krležinih djela na njemački jezik. Krleža joj je bio dobar prijatelj od 1921. godine, a on ju je naučio da u životu treba misliti svojom glavom, preuzeti na sebe svu odgovornost i zastupati ono, što smatramo ispravnim.

mojevrijeme.hr/magazin/2016/05/bozena-begovic-nepoznati-zivot-prve-spikerice-radio-zagreba

Božena je uistinu bila izuzetna ličnost. Po prirodi, bila je razigrana. Uživala je u društvenim igrama, a vrhunac te vrste zabavljanja doživljavale smo u druženju s Krležom. Često, vrlo mnogo, tokom okupacije, dok su Krležini stanovali u blizini, u Malinskoj, kod dra Berislava Borčića, kartali smo se, igrali kinesku igru Mah Jong, kojoj nas je Krleža naučio, njih su dvoje i šahirali.

mojevrijeme.hr/magazin/2016/05/bozena-begovic-nepoznati-zivot-prve-spikerice-radio-zagreba

Društvo hrvatskih književnica i Drugi svjetski rat

Božena je radila i na osnivanju Društva hrvatskih književnica te bila prva predsjednica društva, od 1938. do 1941. godine, kada se društvo raspušta zato što su njegove članice odbile objavljivati svoje radove jer ne podržavaju ustaški režim.

U svom dnevniku zapisala je da za nju počinju dani straha i poniženja, povlači se u svoj svijet i odbija svaku priliku svrstavanja uz Pavelićev režim.

ideje.hr/zene-koja-je-prva-izgovorila-halo-halo-ovdje-radio-zagreb-taj-se-grad-odrekao-sad-vec-treci-put/

Božena je podršku pružila Komunističkoj partiji, od 1942. godine bila je članica Antifašističke fronte žena, te je bila aktivistica Crvene pomoći. U tim nesretnim vremenima stvara pjesme koje dočaravaju njen unutarnji svijet i razmišljanja, poput pjesama NoćCrne godineKad mi uhapsiše brataU mraku.

Nakon rata dva puta je birana za odbornicu Narodnog odbora grada Zagreba (1945. i 1947. godine) te je bila član Upravnog odbora Društva književnika Hrvatske (1945-1947.).

Jurjevska 19

Nakon nekoliko ljubavnih razočarenja Božena je svoje vrijeme posvetila radu. Stanovala je u Jurjevskoj ulici na broju 19, a danas tamo stoji spomen ploča na kojoj piše:

FOTO) Otkrijte zašto je posebna: Ova ulica najveći je zagrebački dragulj |  Zagreb.info
foto: zagreb.info

U toj kući Božena je živjela s inženjerkom kemije Joelle Vuković, njenom životnom partnericom s kojom je provela 30 godina. Joelle je jednom prilikom izjavila da je Božena od njezina života učinila pjesmu.

ideje.hr/zene-koja-je-prva-izgovorila-halo-halo-ovdje-radio-zagreb-taj-se-grad-odrekao-sad-vec-treci-put/

Božena je preminula 1966. godine u Zagrebu.

Joelle je 1973. godine, o svom trošku, u suradnji Slavkom Batušićem priredila knjigu Boženinih izabranih tekstova, kako bi sačuvala uspomenu na tridesetak godina zajedničkog života i rada u dobru i zlu.

ideje.hr/zene-koja-je-prva-izgovorila-halo-halo-ovdje-radio-zagreb-taj-se-grad-odrekao-sad-vec-treci-put/

Batušić je za njen rad rekao da je Božena pjesnikinja sentimentalnog lirizma. U dramama je nastojala razobličiti hipokriziju građanskog morala, no uspješnija je bila kao kazališni radnik, a napose vrstan prevodilac.

http://hbl.lzmk.hr/

Boženin trag u povijesti

Iako je većina poznaje kao prvu spikericu Radio Zagreba, Boženu Begović valja zapamtiti i kao glumicu, dramaturginju i vrsnu prevoditeljicu.

Bila je prva žena direktorica Drame HNK, prva predsjednica Društva hrvatskih književnica i prva ravnateljica Zagrebačkoga pionirskog kazališta.

Ne treba izostaviti ni njena pjesnička ostvarenja, koja vam preporučamo da pročitate, ako do sada niste.

Izvori:

enciklopedia.hr

Hrvatski biografski leksikon

hrt.hr

ideje.hr

mojevrijeme.hr

Preporuka za čitanje:

Božena Begović, O boli i o razumu, Zagreb 2008.

Naslovna foto: hrt.hr

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *