Božena Vrgoč: Naša misija je dovesti STEM na svaki otok i u svaki vrtić i svako selo u Slavoniji

Božena Vrgoč pedagoginja je s dugogodišnjim iskustvom rada u britanskom obrazovnom sustavu. Nakon brojnih edukacija iz metodike poučavanja u britanskom obrazovnom sustavu osniva centar Educativo za poduku i upravljanje znanjem te u suradnji s ravnateljicom škole stranih jezika Mali Princ započinje inovativni ciklus edukacija ‘Metodika engleskog jezika za odgajatelje’ koju je do sada prepoznalo preko 250 odgajatelja sudionika. Osnivačica je i predsjednica Instituta za STEM edukaciju i afterschool programe pri kojemu je verificirala kraći odgojno obrazovni program STEM u vrtiću za rano učenje robotike i programiranja djece od 4 do 7 godina.

Možeš li našim čitateljima predstaviti projekt STEM u vrtiću. Koliko već dugo traje i koliko je ljudi u njega uključeno?

STEM je pojam koji dolazi iz engleskog jezika, a kratica je početnih slova četiriju područja – science, technology, engineering i mathematics. U kraticu se može dodati i slovo A (arts), čime se naglasak stavlja i na umjetnost te kreativno učenje. STEM u vrtiću verificirani je kraći odgojno-obrazovni program robotike i programiranja za djecu od 4 do 7 godina kojeg provodi Institut za STEM edukaciju i afterschool programe osnova 2018. godine.

Mi smo tim od 10 edukatora koji su se strastveno posvetili edukaciji djece u STEM području (pedagog, inžinjeri, kemičari).

Radeći u britanskom obrazovnom sustavu stekli smo bogato iskustvo u STEM podučavanju i radu s djecom, a zadnje tri godine organiziramo i STEM&sport kampove za djecu od 4 do 12 godina te provodimo radionice za djecu nižih razreda OŠ i predškolske dobi.

STEM u vrtiću su zabavne i edukativne radionice koje pomažu djeci razviti logičko-matematičko mišljenje, potiču u njima male inovatore i kreativce te usvajaju osnove digitalne pismenosti. Program se sastoji od 32 radionice po modulima: robotika, programiranje i kodiranje, dizajn igrica i inovacije te znanstveni pokusi, a odvija se d listopada do lipnja. Kroz hands on pristup i veliki broj najnovije opreme svako dijete usvaja vještine na svom edukativnom robotiću. Velika prednost naših radionica je što djeca osim digitalnih vještina usvajaju i znanstvene koncepte.

U suvremenom dobu u kojem prevladava tehnologija, djeca vrlo rano usvajaju vještine baratanja uređajima poput mobitela i računala. Što bi to onda bila znanstvena pismenost u najranijem djetinjstvu?

Kako se ističe u američkim Nacionalnim standardima za poučavanje znanosti, sva djeca mogu se baviti znanošću i sva bi trebala dobiti priliku da postanu znanstveno pismena. Da bi se to moglo dogoditi, djeci treba u što ranijoj dobi ponuditi mogućnost stjecanja neposrednih iskustava istraživanjem svoje okoline na sličan način kako znanstvenik istražuje svoje područje istraživanja. Danas u svijetu već postoji konsenzus da je modernim društvima potrebna znanstvena pismenost njihovih građana (Europska komisija [EC], 2007.; Osborne & Dillon, 2008.).

Znanost ima izuzetnu važnost u kurikulumu vrtića. Prije svega, u razvoju pozitivnih stavova prema znanosti, jer djeca prirodno uživaju u promatranju i učenju o prirodi. Znanstveno je dokazano da izlaganje znanstvenim fenomenima dovodi do boljeg razumijevanja znanstvenih koncepata koji se kasnije uče na formalan način, kao i da uporaba znanstvenog jezika u ranoj dobi utječe na kasnije razvijanje znanstvenih koncepata. Znanstvene aktivnosti djeci treba približiti na najprirodniji mogući način – kroz istraživanje svijeta oko sebe, igru i učenje činjenjem što podrazumijeva pripremiti bogate poticaje i omogućiti iskustva pomoću kojih će ona aktivnim uključivanjem u pokuse, rasprave i objašnjavanja dolaziti do svojih istina i teorija, koja će se vremenom mijenjati.

Prirodna dječja znatiželja i želja za znanjem izraz su djetetova traganja za shvaćanjem načina funkcioniranja svijeta i preduvjet za znanstvenu pismenost. STEM poučavanje ima pozitivan učinak i na druga razvojna područja poput čitanja i pismenosti općenito te je usmeno izražavanje važan dio STEM poučavanja jer djeca razvijaju vještine postavljanja pitanja, opisivanja promatranog, identificiranja problema te pronalaženja i dijeljenja rješenja, što se svakako može povezati s prednostima znanstvenog opismenjavanja djece.

Osim znanstvene pismenosti, prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014.) i digitalna kompetencija je jedna od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Ona je u vrtiću važan resurs učenja djeteta, u toj  ranoj dobi digitalna pismenost razvija se upoznavanjem djeteta s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezine uporabe u različitim aktivnostima. Digitalna tehnologija dio je dječjeg obiteljskog okruženja i svijeta u kojem žive, neposrednog i šireg konteksta odrastanja, bez obzira je li ih ona sama koriste ili su samo promatrači i svjedoci kako ih drugi koriste, digitalne tehnologije su dio naše svakodnevice i kao takve ih ne možemo izbjeći. Trebale bi biti prihvaćene i što je najvažnije, korištene u pozitivne svrhe. Djeca će bez problema naučiti se služiti s njima, ali je ključno da je to na pravi način, odnosno, bitna je korisnost, primjerenost i sigurnost.

Jesu li djeca rođeni znanstvenici?

Dječji mozak od samog rođenja programiran je na istraživanje, to je prvotni način na koji upoznajemo svijet oko sebe. Dječju radoznalost, igru i istraživanje možemo povezati s osnovama znanstvenoga rada – promatrajući ih u igri vrlo brzo shvaćamo da djeca uočavaju pojave, postavljaju hipoteze, eksperimentiraju i dolaze do zaključaka. Djeca predškolskog uzrasta igraju se na isti način kao što znanstvenici rade na svojim otkrićima i tezama.

Carl Sagan, američki astronom i jedan od najvećih promotora znanosti rekao je: Every kid starts out as a natural-born scientist, and then we beat it out of them .

Tijekom djetinjstva gradimo moždane spojeve i kognitivni aparat za istraživanje kroz igru, a naš zadatak kao edukatora je potruditi se da polaznici osnaže taj duh zaigrane angažiranosti kroz razvojno primjerene aktivnosti našeg programa te da ga zadrže i razvijaju kroz nastavak školovanja.

Roditelji često donose krive zaključke na temelju predrasuda da su djeca rane i predškolske dobi pasivna bića koja još nisu kognitivno dorasla za razumijevanje apstraktnih znanstvenih činjenica. Kako to možemo promijeniti i što u tome igra ključnu ulogu?

Edukatorima je poznata maksima da kad netko poučava, svi uče – i oni koje se poučava, i onaj koji poučava, mi to najbolje vidimo na našoj online nastavi u doba lockdown-a koja nam je donjela mnoge benefite, a najveći je uključivanje roditelja koji nisu bili samo promatrači i tehnička podrška, nago i aktivni sudionici. Uključivanjem roditelja u STEM aktivnosti podižemo i njihovu svijest o važnosti STEM obrazovanja, populariziramo znanost, motiviramo ih da vrijeme ispred ekrana provode na konstruktivan i kreativan način pa tako roditelji nakon Zoom- ostaju samostalno istraživati algoritme i slagati kodove te se pretvore u male istraživače i programere do mjere da ih ponekada moramo podsjetiti da su radionice za djecu i da im vrate tablete.

Malo je reći da svi roditelji malih robotičara, kako od milja zovemo naše polaznike, ostanu bez teksta kada na kraju pedagoške godine kroz završnu aktivnost Coding Battle – natjecanje između djece i roditelja u programiranju, kodiranju i upravljanju robotima, postanu svjesni koliko je njihovo dijete razvilo potencijale i profitiralo od ovakvog programa.

Jako nam bude simpatično vidjeti roditelje kako se i sami pretvore u zaigrane programere, robotičare i znanstvenike te kako se isfrustriraju nastojeći riješiti određeni zadatak, složiti odgovarajući algoritam, napraviti debugging programa, spojiti strujni krug – aktivostima koje im na kraju pomažu riješiti mali robotičari.

Nerijetko nas roditelji polaznika pitaju i za ideje „pametnih igračaka“ i edukativnih robotića za nadolazeće blagdane i kao rođendanski poklon. Svjesni uloge roditelja u ranom odgoju i obrazovanju djece na našem Webu koji će uskoro biti aktivan za javnost namijenili smo jednu rubriku i za njih kako bi bili up-to-date s novostima iz svijeta STEM-a, našim programima, ali i s idejama za popularizaciju STEM-a u obiteljskom okruženju kroz razne znanstvene pokuse, samoodržive i ekološke projekte u kućanstvu, te idejama za STEM aktivnosti i igre jer djeca predškolske dobi igrama pristupaju metodično: djeca se igraju tako da stvaraju hipotetske scenarije s umjetnim pravilima kojima testiraju hipotezu. Naime, ona se u kreativnim igrama ponašaju kao mali znanstvenici. Drugim riječima, biti dijete znači biti radoznao, a biti znanstvenik prije svega znači ostati dijete.

Koji se znanstveni sadržaji mogu obrađivati kod djece u predškolskoj dobi?

Postoje razni znanstveni sadržaji i teme koje se mogu obrađivati u ranoj i predškolskoj dobi. Moja profesorica iz fakultetskih dana Edita Slunjski dala je jednu jednostavnu podjelu:

• istraživanja problema iz područja prirodnih znanosti (ispitivanje, istraživanje, klasificiranje, iznošenje pretpostavki, stvaranje i provjeravanje vlastitih hipoteza s drugima),
• znanja o životu (proučavanje života ljudi, biljaka i životinja, funkcioniranja živih organizama),
• fizikalna znanja (proučavanje neživih materijala i to krutih, tekućih i plinovitih, zatim energije poput svjetla, vjetra, zvuka, elektriciteta, gibanja i magnetizma te njihovih zakonitosti poput gravitacije, ravnoteže itd.),
• kemijska znanja (kompozicija i mijenjanje supstancija, npr. otapanje),
• znanja o Zemlji i svemiru (materijali na Zemlji, objekti na nebu i promjene na Zemlji i nebu koje mogu uključivati i neke geološke, meteorološke te astronomske aspekte),
• znanja o osobnim i socijalnim aspektima života (zdravlje, promjene u okruženju, načini konzerviranja i recikliranja materijala i sl.),
• ekologija (odnos između živih bića i njihova okruženja, briga čovjeka za biljke i životinje i sl.), · znanost i tehnologije (povezanost prirode i ljudskih ostvarenja).

Mogućnosti su raznovrsne, no na kraju najvažnije je da znanstveni sadržaji kojima se djeca bave trebaju biti zanimljivi njima i edukatorima te ih djeci treba približiti na najprimjereniji mogući način.

Kako bi znanstvene aktivnosti s predškolarcima bile uspješne i ostvarile svoju najvažniju svrhu, a to je da djeca usvoje nove ili prošire postojeće spoznaje, edukator treba osmisliti i organizirati poticajno okruženje jer se upravo okruženje u mnogim pedagoškim literaturama tumači kao treći odgojitelj. U kontekstu programa STEM u vrtiću najveći faktor u obradi znanstvenih sadržaja su didaktička sredstva i edukativni roboti kao i edukativna tehnologija kojom raspolažemo.

S kojim se sve izazovima susrećete?

Na izazove gledamo kao na priliku za rast i razvoj te nam zapravo izazovi služe kao kreativni pokretač za pronalazak adekvatnih i konstruktivnih rješenja. Svaka radionica izazov je sama po sebi – uvijek si postavljamo pitanje u kojoj mjeri će naše naše radionice ispuniti obrazovne ishode, kako sadržaj i aktivnosti prilagoditi da budu razvojno primjereni, koji edukativni robot je prikladniji za koncept koji želimo da polaznici usvoje. No, to su sve mali izazovi koji nas vesele.

Tu su i veliki izazovi koji se tiču naše misije i vizije da Institut za STEM edukaciju i afterschool programe postane sinonim za STEM edukaciju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, da promoviramo STEM među djevojčicama i uključimo u program djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, da populariziramo edukativnu i asistivnu tehnologiju u radu s djecom s teškoćama u razvoju, da uspješno provedemo EU projekte i da proširimo tim stručnjaka i edukatora i te da  STEM u vrtiću učinimo dostupnim svima.

Jedan od najvećih izazova zbog epidemioloških mjera nam je nemogućnost održavanja radionica uživo jer tehnologija, koliko god napredna bila umjetna inteligencija, nikada neće moći zamijeniti onaj ljudski faktor u podučavanju i odnos između edukatora i učenika.

Zašto biste nekome preporučili program STEM u vrtiću? Što vas izdvaja od ostalih?

Danas kada su djeca u svakom trenutku izložena tehnologiji, cilj nam je omogućiti im da kroz igru razviju kritičko mišljenje, da zavire iza ekrana i otkriju što se tamo krije, potaknuti ih na kreativno rješavanje problema i design thinking, razvijati logičko-matematičke kompetencije od najranije dobi i osnove programiranja kako bi umjesto konzumenata sadržaja postali mali inovatori i kreatori.

Uz sve to cilj nam je povezati STEM, sport i učenje stranih jezika kako bi se djeca cjelovito razvijala, stvarala i istraživala uz zabavu i igru.

STEM u vrtiću prvi je program za rano učenje robotike i programiranja za djecu od 4 do 7 godina koji je verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Izdvaja ga cjeloviti kurikulum koji metodički pokriva sve četiri kategorije STEM-a: Science, Technology, Engineering, Math, naravno tu je i najnovija edukativna STEM oprema kojom raspolažemo, te najvažniji faktor, a to su naši stručni edukatori koji svojim pristupom prenose entuzijazam, radoznalost i STEM znanja malim polaznicima radionica.

Interno se uvijek volimo šaliti da među našim polaznicima sjedi budući Tesla, Marie Curie, Mate Rimac, netko tko će otkriti lijek za zdravlje, osmisliti pročiščavač mora, postati budući astronaut, ali isto tako naša misija je dovesti STEM na svaki otok i u svaki vrtić i svako selo u Slavoniji.

Fotografije ustupila: Božena Vrgoč