fbpx

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 25. obljetnica VRO Oluja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 25. obljetnica VRO Oluja

U Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Blagdan je to kada se Hrvatska prisjeća 5. kolovoza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenoj akciji Oluja Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu.

Prošlo je točno 25 godina od četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada. Nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego da vlastitim snagama oslobodi svoj teritorij.

Strateška zamisao operacija Oluja GS OSRH bazirala se na probijanju srpske obrane u više smjerova istodobno, a zatim na zaokruživanju i zaobilasku dobro utvrđenih gradova i područja.

Planirano je da operacija traje 7-8 dana.

Značajnom operacijom upravljao je tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a, general Zvonimir Červenko dok su zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac. Specijalnu policiju vodio je general Mladen Markač.

U operaciji je bilo angažirano 200 tisuća hrvatskih vojnika.

Važno je istaknuti kako je hrvatskim vojnicima uoči napada izdana stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih objekata. Također, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman neprestano je ponavljao poziv hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj jer su im temeljem Ustava i ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava.

No većina je građana srpske nacionalnosti nacionalnosti napustila Hrvatsku, predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su kako je većina srpskih civila napustila tzv. Krajinu prije dolaska Hrvatske vojske.

Došlo je vrijeme za Oluju

Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da se u svitanje 4. kolovoza 1995. započne s Operacijom Oluja. Hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj oko 700 kilometara. Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori.

Operacija se nastavila oslobađanjem Svetog Roka i više gradova na širem okupiranom području. Istovremeno, naše snage su u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene u stanje pripravnosti zbog mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina.

Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama.

Oluja se i danas proučava na američkim vojnim školama kao primjer dobro provedene i pripremljene akcije koja može promijeniti tijek povijesti.

Zavijorile se hrvatske boje

Najveći uspjeh tijekom operacije postignut je već idućeg dana u poslijepodnevnim satima, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin te se na kninskoj tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava. Knin je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad. Time je ostvaren najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja nego i cijelog Domovinskog rata.

Zbog njegova strateškog i simboličkog značenja, 5. kolovoza u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a zatim i Danom hrvatskih branitelja.

U danima koji su uslijedili hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Nakon 84 sata, uz Knin, oslobođeno 10.500 četvornih kilometara okupiranog područja, što je 18,4 posto hrvatskog područja.

Istodobno, operacijom Oluja hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječen novi masakr i zločin poput onoga u Srebrenici nepunih mjesec dana ranije. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije.

Gubici

U operaciji je poginulo je 196 pripadnika Hrvatske vojske, ranjeno 1100 od toga 572 ranjena s težim ozljedama i 528 s lakšim ozljedama, zarobljena 3 pripadnika i 15 nestalih pripadnika. Srpski gubici nisu poznati, ali se procjenjuje da premašuju 500 poginulih i 2 500 ranjenih.  Ukupni gubici bili su 0,12 posto, a odnos snaga hrvatske i srpske strane bio je 1:3 u korist HV-a. Analitičari su gubitke u operaciji proglasili minimalnim, uglavnom zbog slabog otpora Srba.

Hrvatska je zaplijenila naoružanja i vojne opreme u vrijednosti od 400 milijuna USD.

Nema Hrvatske bez Oluje

Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode.

Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.500 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Izvor: daniponosa.hr

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih Bljeskom i Olujom 126.909 a iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Od 1996. svake se godine 5. kolovoza u Hrvatskoj obilježava svečanošću podizanja zastave na kninskoj tvrđavi, prisjećajući se istog čina iz kolovoza 1995., te svečanim programom u Kninu.

Obilježavanjem ovog blagdana osim što se Hrvatska prisjeća tog pobjedonosnog dana i cijele operacije Oluja želi se osvijestiti važnost i značaj ove, ali i svih ostalih vojno-redarstvenih operacija. Prisjećamo se koliko su se Hrvatske snage borile za našu dragocjenu Hrvatsku i koliko bismo je zbog toga još više trebali čuvati i cijeniti.

Izvori:

  • braniteljski portal
  • Tportal

Tomislava Špoljar

Studentica preddiplomskog studija portugalskog i španjolskog jezika i književnosti. Glavna razonoda su mi povijest, književnost, umjetnost, putovanja i fotografija. Najdraže mjesto za provođenje vremena: Zagreb!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *