fbpx

Dan zaštite prirode u Hrvatskoj: Zagrebački parkovi

Dan zaštite prirode u Hrvatskoj: Zagrebački parkovi

Zelena pluća Donjeg grada

Najveći urbanistički zahvat 19. stoljeća u Zagrebu bila je izgradnja novog dijela grada – Donjeg grada. Zamišljen je reprezentativan okvir novom središtu grada i to u obliku potkove. Nije ta zamisao došla bilo kome, već hrvatskom urbanistu i arhitektu Milanu Lenuciju.

Urbanistički plan je jasan!

U Zelenoj potkovi nalaze se najprepoznatljive znamenitosti grada. Prvi javni park Donjega grada, Zrinjevac, početak je istočnog dijela potkove. Njega kao neki čuvar promatra Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Par koraka dalje nalazi se Umjetnički paviljon, jedini objekt koji je namjenski sagrađen za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi.

Po vodoravnom dijelu potkove nalazi se jedan od najluksuznijih hotela u Zagrebu, hotel Esplanade. Neposredno iza hotela, nalazi se Botanički vrt u kojemu danas raste oko 5000 različitih svojti biljaka.

Ušavši u zapadni dio potkove dočekat će nas Hrvatski državni arhiv, čuvar hrvatske povijesti. Četiri velike sove koje drže zemlju na svakom krovnom uglu pokazatelji su znanja i moći ove ustanove.

Hodajući dalje doći ćemo do Hrvatske akademije dramskih umjetnosti. Iza nje nalazi se jedna od najmonumentalnijih simbola grada, Hrvatsko narodno kazalište. Središnja je i najstarija institucija u Hrvatskoj koja uvelike pridonosi kulturnom životu metropole.

Koliko trgova ima Lenucijeva potkova?

Slijed devet trgova u relativno malom okviru zvuči jako impresivno. Sve te trgove možete obići i pješke u manje od pola sata. Prvi po redu je Trg Nikole Šubića Zrinskog ili jednostavno poznatijeg naziva – Zrinjevac.

Slijede: Trg J. J. Strossmayera, Trg kralja Tomislava ili Tomislavac, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića te Trg Republike Hrvatske, dok se unutar okvira potkove nalaze još dva trga – Trg Petra Svačića i Trg Petra Preradovića.

Zeleni biser grada: Park Maksimir

Što je Bois de Boulogne Parizu, Regents Park Londonu i Tiergarten Berlinu to je Park Maksimir Zagrebu.

Prvi je javni park u jugoistočnoj Europi, ali i jedan od prvih u svijetu

U vrijeme osnivanja bio je jedan od najvažnijih, najsuvremenijih i najpopularnijih parkovnih ostvarenja tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Do tada su se podizali samo privatni, javnosti nedostupni perivoji uz plemićke dvorce i kraljevske rezidencije. Nastao je na rubnim dijelovima Zagreba krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća, a danas je u cijelosti okružen gradskim naseljima. Iako male površine od 316 hektara park Maksimir predstavlja mjesto gdje su utočište pronašle mnoge biljne i životinjske vrste.

Po kome je Maksimir dobio ime?

Osnivač parka Maksimir bio je zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Kada je postao zagrebačkim biskupom odlučio je da na mjestu stare biskupske šume podari građanima Zagreba park za odmor i rekreaciju, pa nije ni čudo što se park naziva njegovim imenom.

Park Maksimir svrstan je među najljepše europske parkove.

Poznat je po očuvanosti stoljetnih hrastovih šuma zbog kojih je njegova zaštita ugroženih vrsta vezanih za stare duplje velika. Tako se, uz još više od stotinu vrsti, značajno ističu upravo ptice dupljašice.

Zanimljiva je činjenica da je u parku Maksimir gustoća populacije crvenoglavog djetlića, vrste ugrožene u europskim razmjerima, jedna od najvećih u svijetu. Tu su pronašle dom i još neke globalno ugrožene skupine životinja poput vjeverica i nekih vrsta šišmiša.

Najljepše mjesto za rekraciju, ali i mir

Čak pet jezera, kojima plove labudovi i čamci, krase ovaj park. Dok još nije bilo sportskih dvorana, u nekim najoštrijim zimama, jezera su bila i omiljeno zagrebačko klizalište. Paviljoni i ljetnikovci te skulpture pridonose njegovoj romantici, a neke od najprepoznatljivih znamenitosti parka su Paviljon Jeka i Vidikovac.  

Najdivlji stanar parka

Od 1925. park je dobio i novog stanara, Zoološki vrt. U njemu obitava preko 350 vrsta životinja i više od 7800 jedinki sa svih kontinenata.

Zelena oaza uz sami centar grada

Uz istočne zidine Kaptola proteže se park Ribnjak. Prostor današnjeg parka u srednjem vijeku zauzimala je vodena površina smještena među močvarnim zemljištima na sjeveroistočnoj strani Kaptola. U 15. stoljeću,  kopanjem jarka i gradnjom mosta, zadobilo je obrambenu funkciju u fortifikacijskom sustavu grada Zagreba.

Nakon što je njezina obrambena funkcija izgubila važnost, vodena je površina služila uglavnom za navodnjavanje okolnih terena te za uzgoj riba i pojačavanje nasipa.

Sve do 19. stoljeća na Ribnjaku se pecalo

Ime je dobio po biskupskim ribnjacima, koji su se ovdje nalazili sve do 19. stoljeća. Od 1830. godine zapušteni su se ribnjaci preobražavali u moderni park s vodopadom, ukrasnim kipovima i egzotičnim biljem. Tako je dobio sve karakteristike modernog engleskog parka.

Ribnjak je stradao u nevremenu i postao potpuno zanemaren. Na zahtjev građana 1870. godine isušeno je i preostalo jezerce nekadašnjeg velikog ribnjaka i na tom je mjestu nastao današnji Langov trg.

Neostvarena ideja

Ribnjak je trebao postati i parkom skulptura, ali ta ideja nikada nije do kraja ostvarena. Ipak, u njemu se nalazi spomenik Stid, spomenik Antuna Augustinčića te spomenik hrvatskom pjesniku Ivanu Goranu Kovačiću.

Svi sivi i pošarani zidovi u parku Ribnjaku danas su prošlost!

U sklopu projekta Art park svi sivi i pošarani zidovi u parku Ribnjaku pretvoreni su u umjetnička platna kojima su se poslužili gosti iz Amerike, Argentine, Portugala, Engleske, Srbije te Hrvatske. Time  su stvorili jedinstvenu street art galeriju na otvorenome, a park šarenijim.

Park se danas prostire na gotovo 40.000 četvornih metara. Jedna od zanimljivosti koja se u njemu može vidjeti je trideset godina stara tisa, stari primjerak atlaskog cedra, a tu je također i mnoštvo magnolija i likvidambara.

Tomislava Špoljar

Studentica preddiplomskog studija portugalskog i španjolskog jezika i književnosti. Glavna razonoda su mi povijest, književnost, umjetnost, putovanja i fotografija. Najdraže mjesto za provođenje vremena: Zagreb!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *