fbpx

Dinko Čutura: Arhiv čuva preko 30 000 metara gradiva, među kojima Zlatnu bulu Bele IV. i Felicijanovu povelju

Dinko Čutura: Arhiv čuva preko 30 000 metara gradiva, među kojima Zlatnu bulu Bele IV. i Felicijanovu povelju

Na Trgu Marka Marulića 21 smještena je secesijska zgrada nekadašnje Sveučilišne knjižnice koju čuvaju četiri bakrene sove, mjesto radnje popularnog trilera Pavla Pavličića Bakrene sove, svima poznata kao Hrvatski državni arhiv, središnja arhivska ustanova Republike Hrvatske. S ravnateljem Hrvatskog državnog arhiva, dr. sc. Dinkom Čuturom, razgovarali smo o Zlatnoj buli Bele IV., Felicijanovoj povelji, Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i ostalom važnom gradivu za nacionalnu povijest te povijest grada Zagreba, koje HDA pomno čuva, ali i stanju arhiva nakon potresa te mnogim drugim zanimljivim temama.

Hrvatski državni arhiv

Hrvatski državni arhiv skrbi o više od 29 000 dužnih metara gradiva od desetog stoljeća do suvremenog doba.  Možete li navesti  najstariji primjerak gradiva koje se čuva i najnoviji?

Hrvatski državni arhiv skrbi i za više od 29 000 dužnih metara arhivskog gradiva. Osim velikog spremišta na Marulićevom trgu arhiv čuva gradivo i na drugim lokacijama (Kerestinec, Januševec, Filmoteka u Savskoj ulici), tako da je broj dužnih metara gradiva koje čuvamo i o kojem brinemo veći.

Najstariji dokument koji čuvamo je Oporuka opatice Agape, kćeri zadarskog tribuna Dabra, u kojoj ona nabraja svoj imetak koji ostavlja samostanu Sv. Krševana u Zadru. Isprava je pisana latinskim jezikom, a datirana s 969. godinom. Međutim, Franjo Rački je, kronološkom analizom (sustavom indikcija) te podacima o vladanju osoba navedenih u ispravi, zaključio kako isprava nije mogla nastati 969., već potječe iz 999. godine.

Oporuka opatice Agape
izvor: arhinet.arhiv.hr

Kada govorimo o najnovijem gradivu koje se čuva u arhivu, riječ je o konvencionalnom gradivu za čije iščitavanje nisu potrebni  posebni uređaji. Tu možemo izdvojiti gradivo iz Ureda predsjednika – Mesićev mandat, dakle, do 2010. godine. Naravno, čuvamo i cjelovito gradivo iz Ureda predsjednika Tuđmana. Poznato je da Hrvatski državni arhiv čuva i filmsku baštinu, a producenti imaju obvezu dostavljati kopiju u prvoj godini realizacije filma. Tako da su filmovi, zapravo, najnoviji primjerci gradiva koji se čuvaju u arhivu.

S obzirom da se u Arhivu čuva gradivo od srednjovjekovne povijesti do modernoga doba, biste li mogli navesti po jedan primjerak važnog srednjovjekovnog, novovjekovnog gradiva te građe iz moderne povijesti koji su pohranjeni u Hrvatskom državnom arhivu?

Od srednjovjekovnog gradiva svakako treba izdvojiti Monumenta antiquissima – zbirka od 11 najstarijih povelja iz doba narodnih vladara (10. i 11. stoljeće). Zbirka povelja najvećim se dijelom sastoji od darovnica za benediktinski samostan Sv. Krševana u Zadru, a ostatak čine darovnice za benediktinski samostan Sv. Benedikta u Splitu te za rapsku crkvu.

Monumenta antiquissima
izvor: arhinet.arhiv.hr

Treba izdvojiti i zbirku srednjovjekovnih isprava koje počinju s 1102. pa skroz do početka novoga vijeka – 1526. godine.

Tu je i Povlastica kralja Ludovika I. iz 1377. po kojoj stanovnici Kraljevine Slavonije ne mogu biti pozvani na ikoji sud s druge strane rijeke Drave, osim u banovoj nazočnosti.

Novovjekovno gradivo je vrlo opsežno, Hrvatski državni arhiv čuva gradivo nastalo djelatnošću središnjih ustanova upravne vlasti, među kojima se ističe gradivo Hrvatskoga sabora (u ranom novom vijeku nazivanog Sabor Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije), čije je gradivo sačuvano u kontinuitetu od polovine 16. stoljeća do 1921. te gradivo Banske kancelarije od 1645. do 1848.

Moderno gradivo (gradivo koje se odnosi na vrijeme do završetka II. svjetskog rata) također je vrlo opsežno. Možemo izdvojiti arhitektonske nacrte najvažnijih zgrada hrvatske kulture iz prve polovice 20.st., u arhivu se nalazi i prvi hrvatski dugometražni igrani film Lisinski snimljen 1944. godine, snimatelja i redatelja Oktavijana Miletića.

Suvremeno gradivo je također vrlo opsežno – tu se čuva i Deklaracija o statusu hrvatskoga jezika, fond Matice hrvatske, fond Matice iseljenika … Također, već spomenuto suvremeno gradivo (od 1990.) – fond  i podfondovi (formiraju se temeljem nositelja mandata) Ureda predsjednika RH; Komisija RH za utvrđivanje ratnih šteta.

U potresu 22. ožujka i zgrada HDA pretrpjela je nažalost neka oštećenja. Možete li nam reći kakvo je sada stanje zgrade? Je li svo važno gradivo ostalo sačuvano?

Zgrada hrvatskoga državnog arhiva je prva armiranobetonska zgrada u Zagrebu – rad poznatog hrvatskog arhitekta Rudolfa Lubinskog. Zahvaljujući tome zgrada je u potresu doživjela oštećenja, ali je ostala statički sigurna tako da se u njoj moglo nastaviti sigurno raditi. Došlo je do nagibanja  manjeg dijela polica s gradivom (jedna polica je puknula), kao i nagibanja nekoliko kompaktusa, ali oštećenja gradiva nije bilo. Najveća šteta na gradivu je ispadanje dijela arhivskih kutija s polica, ali je to vrlo brzo sanirano. Manja oštećenja doživjela je i Velika čitaonica – dio ukrasnih štukatura odlomio se, no rad se u čitaonici normalno odvija. Najveće oštećenje doživjela je konstrukcija iznad kupole (na kojoj se nalaze četiri sove). Tu je došlo do pucanja konstrukcije, ali opet ne tako da je statički nesigurna. Pripreme za popravak i restauraciju konstrukcije su u tijeku. Upravo smo završili ličenje svih prostora u arhivu u kojima je došlo do opadanja i pucanja žbuke.

izvor: Facebook – Hrvatski državni arhiv

Koji je postupak rada sa starim dokumentima s obzirom da je riječ o vrlo osjetljivoj građi? Kako ih se čuva i koji su dokumenti najosjetljivija građa?

Stari dokumenti se, osim naravno u originalu, čuvaju i na drugim medijima – digitalizirani ili na mikrofilmovima. Gradivo na bilo kojemu mediju osjetljivo je obzirom na kvalitetu samog toga medija, kao i u onoj mjeri u kakvim se uvjetima čuva. Točno su propisani uvjeti čuvanja takvog gradiva (od lokacije, temperature, vlage, svjetlosti… postoje uređaji koji kontroliraju navedene parametre). Ako se svemu navedenom posvećuje pažnja – gradivo je sigurno.

Koji je najvažniji dokument za povijest grada Zagreba koji se čuva u arhivu?

Arhivisti i arhivistika ne poznaju pojam najvažniji dokument. Kad biste vidjeli sve to gradivo, pitanje je što biste Vi odabrali. Ako govorimo o Zagrebu, tu je nadležan Državni arhiv u Zagrebu u Opatičkoj ulici, ali u Hrvatskom državnom arhivu čuvamo dva izuzetno vrijedna i važna dokumenta vezana baš za povijest Zagreba. To su Felicijanova povelja ili isprava i Zlatna bula Bele IV.

Felicijanova povelja, isprava ostrogonskoga nadbiskupa Felicijana iz 1134. čuva se u Nadbiskupskom arhivu koji je sastavni dio Hrvatskoga državnog arhiva. U njoj se iznose pojedinosti o dolasku prvoga zagrebačkoga biskupa Duha u Zagreb kao i podatci o utemeljenju zagrebačke biskupije i prvi se put spominje ime Zagreba.

Felicijanova povelja
izvor: proleksis.lzmk.hr

Zlatna bula Bele IV. je kraljevski privilegij hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Arpadovića, zapisan 16. XI. 1242. u Virovitici, kojim je Gradec postao slobodni kraljevski grad. Za gospodarski razvoj Gradeca osobito je bilo važno Zlatnom bulom stečeno pravo održavanja dnevnih i tjednih sajmova, kao i stjecanje velikoga zemljoposjeda. Kada je riječ o Zagrebu, to su dva izuzetno važna dokumenta od kojih je Felicijanova isprava i najstariji dokument vezan za Zagreb.

Zlatna bula Bele IV.
izvor: hr.wikipedia.org

Mnogi ne znaju što je u opisu posla arhivista. Možete li široj javnosti ukratko predstaviti Vaše zanimanje? Kako izgleda Vaš prosječan radni dan?

Poslovi arhivista su: preuzimanje javnoga arhivskoga gradiva po službenoj dužnosti, preuzimanje privatnoga gradiva poklonom ili otkupom, sređivanje i obrada gradiva, njegovo popisivanje, opis gradiva/izrada obavijesnih pomagala putem kojih korisnik dosiže do određenoga zapisa, davanje na korištenje, nadzor nad gradivom izvan arhiva (in situ, kod stvaratelja), objava gradiva, konzervacija i restauracija gradiva, digitalizacija gradiva, organiziranje povijesnih, rodoslovnih, heraldičkih, kartografskih, glagoljaških, i drugih radionica za različite dobne skupine polaznika, organizacija i realizacija arhivskih izložbi, predavanja i promocija, organizacija projekcija nacionalne filmske baštine, organizacija i realizacija edukacija o rukovanju i upravljanju arhivskim i dokumentarnim gradivom.

Dakle, posao arhivista je opsežan i odgovoran. Tu je i svakodnevni posao s korisnicima koji u najkraćem vremenu mogu dobiti traženo gradivo ili osobnim dolaskom u našu čitaonicu ili elektroničkim putem. Posao ravnatelja arhiva je rukovoditi cjelokupnim radom arhiva. Moj radni dan započinje u osam sati kratkim sastankom s najbližim suradnicima, a nakon toga slijede razni sastanci – unaprijed zakazani, uvid u dnevno poslovanje, pripreme raznih akata, pregled i potpisivanje dnevnih akata vezanih uz poslovanje arhiva, rješavanje eventualnih dvojbi oko dnevnog poslovanja, suradnja s drugim institucijama…a pronađem i vremena istražiti neko gradivo – što me kao povjesničara veseli.

Knjižnica HDA još od 2. polovice 19. stoljeća sustavno prikuplja gradivo i jedna je od najvrjednijih specijalnih knjižnica u Hrvatskoj. Koja biste vrijedna knjižna izdanja izdvojili, a koja se čuvaju u knjižnici?

Cijeli je niz izuzetno starih i izuzetno rijetkih knjiga, kao i znatan broj kompletnih nizova časopisa i novina. Knjižnica je specijalizirana u smislu da predstavlja (i dalje prikuplja) relevantni fundus mahom znanstvene i stručne literature s područja humanističkih i društvenih znanosti.

Knjižnica sadržava oko 90 000 naslova knjiga, oko 70 000 serijskih publikacija (časopisa i novina) te bogatu referentnu zbirku (enciklopedije, leksikoni, rječnici). Najveći dio fonda čine knjige povezane s hrvatskom poviješću od srednjovjekovne do suvremene povijesti, znanstvene monografije i objavljeno arhivsko gradivo, kao i vrijedan fond knjiga iz pomoćnih povijesnih znanosti. Osim toga, knjižnica sadržava rijetke službene publikacije (zakoni, novine, službena glasila od 19. stoljeća do danas) i priručnike (inventari, vodiči, upravni, vojni i crkveni shematizmi).

Posebnu vrijednost čine knjige tiskane u 16. i 17. stoljeću u tiskarama Europe, kao i one tiskane u Hrvatskoj od 18. stoljeća nadalje.

Treba naglasiti da se u sastavu arhiva nalazi i Metropolitana – knjižnica Zagrebačke nadbiskupije i Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, najveća crkvena knjižnica i jedna od najstarijih sačuvanih knjižnica u Hrvatskoj. Posjeduje više od 400 rukopisa iz različitih razdoblja, 256 inkunabula, približno 60 000 tiskanih knjiga, zbirku atlasa i zemljopisnih karata te vrlo zanimljivu zbirku metropolitanskih rukopisnih i tiskanih prigodnica iz XVIII. i XIX. st. Njezino je nastajanje vezano uz osnutak Zagrebačke biskupije (1094). Iz toga su doba sačuvani rukopisi liturgijskih kodeksa: Agenda pontificalis, Sacramentarium sanctae Margaretae i Evangeliarium, koji se smatraju temeljem današnje knjižnice.

Misal Rvacki iz 1531. godine koji se čuva u Metropolitani
izvor: zg-nadbiskupija.hr

Posebne cjeline čine Fototeka HDA, Mikroteka te Hrvatski filmski arhiv. Možete li nam približiti što se čuva u tim zbirkama?

Fototeka HDA čuva fotografsko gradivo na raznim podlogama (staklo, negativi i pozitivi analognih fotografija, digitalne fotografije) u količini oko 1.750.000 fotografija, dok mikroteka pohranjuje oko 10.000.000 snimaka na raznim mikro-oblicima (mikrofilm, mikrofiš).

Najznačajnija pak zbirka u Hrvatskome filmskom arhivu svakako je zbirka nacionalnoga filma (igranih i dokumentarnih, dugometražnih i kratkometražnih, kao i animiranih filmova). Uz to je vrlo vrijedna i zbirka filmskih plakata i zbirka popratnoga  filmskog gradiva (scenarija, knjiga snimanja, filmskih fotografija…). HFA čuva i bogatu fono-zbirku.

Jedan od filmova o Zagrebu iz zbirke nacionalnog filma

Hrvatski državni arhiv mjesto je brojnih izložbi, predavanja, prezentacija i drugih manifestacija putem kojih se javnosti predstavlja arhivska baština. Na koje sve načine pokušavate popularizirati istraživanje arhivske baštine i hrvatske povijesti? Koja građa i koje povijesno razdoblje najviše zanima posjetitelje arhiva?

Iskustvo je pokazalo da nema „hit-razdoblja“ niti „hit-gradiva“, nego je sve stvar kreativne prezentacije. Ukoliko se publici ponudi metodički osmišljena radionica, ili se realizira izložba nekoga sadržaja prikazanoga iz do sada neviđenog rakursa; ako se bilo kojim sadržajem iz bilo kojega vremena publika uvuče u priču prezentiranu našim gradivom (pisanim, fotografskim, filmskim, kartografskim, grafičkim…), tada je naša „misija prikupljanja i odgajanja“ publike i korisnika ostvarena.

Čitaonica Hrvatskog državnog arhiva
izvor: arhiv.hr
Marijana Džalo

Marijana Džalo

Magistra edukacije povijesti i hrvatskog, osim povijesti volim glumu i njome se amaterski bavim, čitam knjige, pišem te volim istraživati Zagreb i njegovu povijesnu i kulturnu baštinu.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *