fbpx

Dolac – trbuh grada: Devedeseta obljetnica otvorenja tržnice

Dolac – trbuh grada:  Devedeseta obljetnica otvorenja tržnice

Prvog rujna 1930. godine svečano je otvorena tržnica Dolac. Popularno zvani trbuh grada svojim mirisima, bojama i okusima već devedeset godina mami stanovnike i posjetitelje naše metropole. Sira, putra, vrhnja, mleka, jajca i krumpira, mesa, voća, povrća, cvijeća i još štošta ovdje vam svakodnevno nude kumice ispod crvenih šestinskih suncobrana. Dolac je i turistička atrakcija koja privlači brojne turiste pružajući im mjesto za okrijepu, nabavu i jedinstvenu fotografiju. Stoga, pročitajte kako je tekla izgradnja i otvaranje tržnice koja je jedan od simbola Belog Zagreba Grada.

Od Kaptolske kleti, preko Harmice do starog gradskog naselja Dolac

Godine 1850., kada su se Gradec i Kaptol ujedinili u grad Zagreb, prva zagrebačka tržnica nalazila se ispred Katedrale, točnije kod Kaptolske kleti. Krajem 19. stoljeća preseljena je na Trg bana Jelačića, na nekadašnju Harmicu.

foto: povijest.hr

S vremenom se javlja potreba da se tržnica premjesti s prometnog trga na čist i jedinstven javan prostor. Godine 1905. na inicijativu gradskih zastupnika građevinskog odsjeka Gradskog poglavarstva napravljen je projekt o izgradnji nove središnje gradske tržnice.

Nakon rasprava o položaju nove tržnice 1909. godine Gradsko poglavarstvo raspisalo je javni natječaj za novu prostornu regulaciju naselja Dolac i Kaptola, gdje je odlučeno da bude nova tržnica. Kao najbolje rješenje odabrana je ideja arhitekta Viktora Kovačića, koji je novu tržnicu smjestio dijelom na Dolcu, a dijelom na Kaptolu.

No, ta ideja je odbačena, a 1911. godine konačno je odlučeno da tržnica bude samo na Dolcu. Nedugo zatim započeo je otkup tamošnjih nekretnina, ali je cijeli proces zastavio Prvi svjetski rat.

Novi regulacijski plan i početak gradnje

Godine 1925. prihvaćen je novi regulacijski plan koji je izradio predstojnik gradskog građevnog ureda Karlo Vajda. Za projektanta tržnice izabran je arhitekt Vjekoslav Bastl. Tim planom utvrđeno je rušenje svih postojećih objekata na Dolcu i okolnim ulicama, jedino nije rušena crkva sv. Marije.

Najveći dio nove površine namijenjen je izgradnji unutrašnje gradske tržnice koja će biti ukopana u prirodnu uzvisinu Dolca, a iznad nje će biti formiran trg za vanjsku tržnicu. Prostor oko tog trga namijenjen je izgradnji novih poslovno-stambenih prostora. Bastl je svoj arhitektonski projekt tržnice izradio 1926. godine, a glavni arhitektonski projekt sredinom 1927. godine. Iste godine započeli prvi radovi, a dovršeni su 1930. godine.

[Digitalne razglednice]Jelačićev trg još iz doma Manduševca i Harmice bilo je mjesto trgovanja u Zagrebu….

Gepostet von Beli Zagreb Grad am Donnerstag, 2. August 2018

Svečano otvorenje

Svečano otvorenje bilo je 1. rujna 1930. godine za vrijeme mandata gradonačelnika dr. Stjepana Srkulja.

Iste godine kada je tržnica otvorena, 1930. godine, Grad Zagreb osnovao je poduzeće Tržnice Zagreb. U njegovom sastavu, osim Tržnice Dolac, nalaze se Međašni plac (stara tržnica Kvatrić), Tržnica pod Črešnjom (Trešnjevački plac) i veletržnica sa središnjom zgradom (Tržnica Branimirova).

Grad Zagreb danas ima 22 tržnice na malo koje su raspoređene u svim gradskim četvrtima. Tu su još Veletržnica, Hladnjača i Zelena tržnica.

Kumica Barica i Perica Kerempuh

Prolaz od Trga bana Jelačića do Dolca naziva se Splavnica i danas tu možete kupiti cvijeće i sadnice biljaka.

Kada se sa Splavnice popnete stubama do vanjskog dijela tržnice, vidjet ćete spomenik kumicama, žene koje uzgajaju i prodaju voće, povrće, sir, vrhnje i ostale proizvode na tržnici. Kip je postavljen 2006. godine, naziva se Kumica Baricu, a djelo je kipara Stjepana Gračana. Ime Barica odabrali su sami građani, a kip je napravljen po uzoru na kumicu Đurđicu Jančić, koja na Dolacu radi više od 50 godina.

Kada ste prošli kip Kumice Barice, i poslikali se s njom, nalazite se na vanjskom dijelu tržnice. Tu se nalaze prodavači voća i povrća i gornji dio tržnice gdje se prodaje cvijeće. Na tom dijelu gdje je cvijeće 1955. godine postavljen je kip Petrice Kerempuha, djelo kipara Vanje Raduša.

Zatvoreni dio tržnice čine mesnice, ribarnice i mliječni odjel.

Još pokoja zanimljivost o tržnici Dolac

Kada se birala lokacija nove tržnice predlagao se i prostor u nekadašnjoj Jahaonici u Martićevoj ulici i prostor gdje su današnja Zagrebačka banka i Gradska kavana te parkiralište u Cesarčevoj.

Pri kopanju zemljišta za tržnicu otkrivene su kosti s groblja koje se nekad nalazilo uz crkvu Sv. Marije.

Na Dolcu su se snimale scene filma Božji oklop (1987.).

Hrvatska pošta je u lipnju 2017. godine izdala marku s motivom tržnice Dolac i crkve svetog Marka Marke.

Poštanske marke s motivima tržnice Dolac i crkve svetog Marka
foto: posta.hr

Robert Knjaz je u serijalu I to je Hrvatska govorio o Dolcu.

Na Dolcu se pojavila još jedna kumica.

Priču o Dolcu zaključimo riječima Zvonimira Milčeca:

Dolac je najljepši, najmonumentalniji spomenik klopi, što ga Zagreb ima. Za gurmane ta je stara tržnica isto što i za bogomoljce katedrala.

povijest.hr

Već od ranoga jutra Dolac se kupčekima, pušlekima, komadima i mjericama nudi u svoj svojoj šarenoj ambalaži i ritualno seli na zagrebačke stolove, a sa stolova u želuce.

laudato.hr

Izvori:

  • Zlatko Jurić, Martina Strugar, “Karlo Vajda and Vjekoslav Bastl: Construction of the Dolac Market in Zagreb, 1928-36”, Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 19 No. 1(41), 2011.
  • povijest.hr
  • licegrada.hr

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *