Dr. Štefanija Puretić: Osnivačica prve dječje dermatologije u jugoistočnoj Europi

Dr. Štefanija Puretić: Osnivačica prve dječje dermatologije u jugoistočnoj Europi

This is a man’s world, this is a man’s world. But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s, Man’s, Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Svjetski priznata hrvatska liječnica, dječja dermatologinja, Štefanija Puretić zaslužna je za osnivanje prve dječje dermatologije u jugoistočnoj Europi. Osim toga svjetska i hrvatska povijest medicine Štefaniju bilježi, zajedno sa suprugom dr. Božidarom Puretićem, kao otkrivače sindroma mezenhimne displazije, urođene sistemske dječje bolesti, koji je njima u čast nazvan sindrom Puretić.

Medicina kao životni poziv

Ova junakinja naše rubrike rođena je 1922. godine u Prelogu kao Štefanija Košak. U glavnom gradu Lijepe naše završila je medicinsku školu 1945. godine, gdje je i ostala raditi kao asistentica na Katedri za anatomiju. Završivši stažiranje zaposlila se u Pedijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta, a nakon toga radila je u Pedijatrijskom odjelu bolnice na Šalati. Rad s djecom definirao je njen daljnji profesionalni put.

Rad s najmlađima

Dr. Puretić odlučila se baviti dermatologijom i to dječjom dermatologijom, s ciljem istraživanja određenih kožnih promjena koje su specifične za djecu, kako bi pomogla najmlađima u njihovim borbama s kožnim bolestima. Uz podršku kolege, alergologa i dermatovenerologa te tadašnjeg ravnatelja bolnice dr. Franju Kogoja, otvorila je 1950. godine prvu dječju dermatologiju u jugoistočnoj Europi.

Bila je i glavna liječnica dermatovenerološke klinike bolnice na Šalati u razdoblju od 1955. do 1986. godine te voditeljica dermohistopatološkog laboratorija. Vrijedno i predano bavljenje kožnim promjenama, odnosno dermatohistopatologijom, rezultiralo je novim otkrićima.

Sindrom Puretić

Štefanijin suprug bio je liječnik, pedijatar Božidar Puretić. Rođen je 1921. godine u Bjelovaru, a preminuo 1971. godine u Zagrebu. Studij medicine završio je 1946. godine u Zagrebu, a 1952. godine specijalizaciju iz pedijatrije.

Radio je u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu i kao izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se biologijom i patologijom dojenačke dobi, posebice poremećajima prehrane i bolestima dišnih organa. Bio je utemeljitelj je i voditelj Dojenačkog odjela u Klinici za dječje bolesti.

Marljivi par Puretić svjetskoj medicinskoj znanosti pridonio je otkrivanjem sindroma mezenhimne displazije, posebni urođeni genetski sistemni poremećaj, koji je u medicinskoj literaturi zabilježen kao sindrom Puretić. Riječ je o fibromatoza gingive s višestrukim mladenačkim fibromima glave, tijela i udova, pojavljuje se uz gnojne lezije kože i sluznice i mentalnu retardaciju. Danas ta bolest nosi naziv Murray-Puretić-Drescherov sindrom, u čast znanstvenicima koju su nadopunili istraživanja para Puretić o ovoj bolesti.

Štefanijin trag u povijesti

Bila je redovna članica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, te članica senata Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Od 1993. godine počasna članica je Hrvatskog dermatovenerološkog društva.

Godine 1972. dobila Nagradu Pavao Ćulumović za unaprjeđenje znanosti u Hrvatskoj.

Međunarodni Biografski centar Sveučilišta u Cambridgeu dodijelio joj je Nagradu Maria Curie (The Marie Curie Award) koja se dodjeljuje najboljim znanstvenicima koji su značajno pridonijeli razvoju društva.

Godine 2012. godine tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović odlikovao ju je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost i njezino promicanje u Hrvatskoj i svijetu.

Dr. Štefanija Puretić preminula je 2015. godine u Zagrebu, u devedeset trećoj godini života. Pamtit ćemo ju po predanom i marljivom radu, posvećenosti da pomogne djeci. Bila je aktivna volonterka, spremana prenijeti znanja, usavršavati se, učiti, poboljšavati. I zato je ostavila jedinstven doprinos u našoj, ali i svjetskoj povijesti medicine.

Izvori

Murray-Puretic-Drescherov sindrom, Struna – Hrvatsko strukovno nazivlje, pristup 03.07.2021.

Puretić, Božidar, Hrvatska enciklopedija online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristup 03.07.2021.

Tatjana Barat, “Štefanija Puretić: Liječnica koja je utemeljila dječju dermatologiju u jugoistočnoj Europi”, zadovoljna.hr, 01. ožujka 2019., pristup 03.07.2021.

Štefanija Puretić, Liječnički vjesnik, digitalizirani časopis, pristup 03.07.2021.

Naslovna foto: pixabay.com

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori