fbpx

Duh: Prvi poznati zagrebački biskup

Duh: Prvi poznati zagrebački biskup

Zagrebačka biskupija

Kralj Dmitar Zvonimir nije imao nasljednika nakon svoje smrti pa jeLadislav postao hrvatski kralj na poziv kraljeve udovice Jelene. Ladislav je bio Jelenin brat što je svakako olakšalo njegov brzi dolazak na prijestolje. Zagrebačku biskupiju osnovao je novi ugarski kralj Ladislav 1094. godine prilikom povlačenja iz Hrvatske.

Felicijanova povelja

Felicijanova povelja jedini je dokument gdje se spominje prvi zagrebački biskup Duh. Felicijanova presuda najstarija sačuvana isprava na području između Save i Drave iz 12. stoljeća i često ju se naziva krsnim listom Zagrebačke biskupije.

Naime, ostali dokumenti i isprave izgubljene su ili uništene za vrijeme tatarskih provala u Hrvatsku. Felicijanova povelja iz 1134. godine bila je imovinska presuda u korist zagrebačkog biskupa Duha vezano uz posjed Dubrave.

Nadbiskup Felicijan zapisuje ugarskog kralja Ladislava kao osnivača Zagrebačke nadbiskupije.

Plemeniti kralj Ladislav po nadahnuću božanske milosti i po savjetu svojih plemića utemeljio Zagrebačku biskupiju kako bi biskupova briga na put istine privela one koje je bludnja idolopoklonstva otuđila od štovanja Boga.

Da, dakle, pouči neznanje toga puka, pronašao je prikladnoga Čeha, muža časna života, imenom Duh. Njega je po svojem kapelanu Fanciki postavio pastirom iste Crkve, a ovaj je izabrao za njezine djelatnike ljude iz Šomođke i Zaladske županije.

Nakon osnutka biskupije, osniva se i zagrebački Stolni kaptol, za čije se članove vjeruje kako su upravo bili svećenici iz Zaladske i Šomođske županije. U suradnji s Duhom, pomažu mu u crkvenim obredima, crkvenoj upravi te ostalim poslovima i zadaćama.

Također, nadbiskup Felicijan piše popis biskupa, a prvi na popisu je zagrebački biskup upravo Duh. O prvom zagrebačkom biskupu piše s oprezom i poštovanjem.

Nalazi se da se prvi biskup na čelu Zagrebačke crkve zvao Duh, za koga se vjeruje da je bio u vrijeme gospodina sv. Ladislava kralja, po čemu je on utemeljitelj zagrebačke crkve; možda je bio slavenske naobrazbe, na što upućuje njegovo ime Duh, to jest duh (spiritus).

Prvi poznati Zagrepčanin?

Duch fundator ipsius ecclesiase A. 1093/4 – ? zapisano je latinskim jezikom u mramornoj ploči iza glavnog oltara u Zagrebačkoj katedrali. Prevodi se kao Duh, utemeljitelj ove crkve, godine 1093/4. Po pisanim izvorima, o prvom poznatom zagrebačkom biskupu, ali i prvom zapisanom stanovniku Zagreba, zna se samo da je bio Čeh, to jest češke narodnosti. Ne zna se ni godina rođenja, ali niti godina smrti.

Manjak povijesnih činjenica i dokaza čini ga jednom od najzanimljivijih i najzagonetnijih ličnosti u povijesti naših zagrebačkih krajeva. Ni danas se sa sigurnošću ne može utvrditi je li Duh možda bio glagoljaš iz Češke, latinaš iz Češke pa čak i domaći Čeh i glagoljaš.

Osnivanjem Zagrebačke biskupije i dolaskom Duha na mjesto biskupa, započinje vrijeme političkog, kulturnog, gospodarskog i duhovnog razvoja grada Zagreba.

Zasluge

Vjeruje se kako je Duh sa sobom mnoštvo toga u Zagreb i tako potaknuo njegov daljnji razvoj.

Duh je u Zagreb donio najstarije sačuvane crkvene knjige: Sacramentarium sanctae Margaretae pisan za benediktinsku opatiju Svete Margarete de Hahòt kod Samogyvara, obrednik i pontifikal Missale antiquissimum ili Agenda pontificalis pisan za đurskog biskupa Chartwirga-Arduina u 11. stoljeću te Benedictionale pisan za Ostrogonsku nadbiskupiju.

Navedene crkvene knjige čuvaju se u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije, a opisana tri kodeksa bili su temelj zagrebačkog obreda čiji je začetnik bio dobar biskup Duh.

Obzirom da se u Agendi pontificalis nalaze se tekstovi crkvenih drama podrijetlom iz Francuske poput Uskrsne igre i Igre Triju kraljeva u kojima se nalaze glazbene notacije. Tako je Duh donio u Zagreb i prve glazbene i dramske tekstove.

Sve do kraja 18. stoljeća, u liturgiji u Zagrebačkoj biskupiji koristio se zagrebački obred, drugačiji od rimskog kakav se poznaje u današnje vrijeme u svim rimokatoličkim crkvama

Život na Kaptolu

Duh je sa svojim suradnicima iz Zaladske i Šomođske županije po odredbama Svete Stolice živio kao u samostanu. Iz tog razloga, zagrebački Stolni kaptolse u svojim prvim stoljećima postojanja naziva Samostan svetog Stjepana kralja.

Život u toj zajednici bio je podređen kaptolskim statutima pa su Duh i njegovi suradnici sve radili zajedno – molili, jeli, obavljali poslove i zadatke te spavali u zajedničkom prostoru.

Smatra se kako je biskup Duh započeo izgradnju zagrebačke katedrale koja je završena i posvećena 1217. godine. Zato što nije imao svoju stolnu katedralu, pretpostavlja se kako je koristio neku od postojećih crkava kao privremenu stolnu katedralu.

Za hrvatsku kulturu i pismenost najznačajnije djelo su Duhove glose iliti zabilješke na hrvatskom jeziku iznad, između i pokraj latinskih riječi u Radonovoj bibliji koje bi mogle biti najstariji spomenik hrvatskog jezika.

Smatra se kako ih je Duh koristio u pripremama za propovijedi za hrvatske vjernike. Biblija je pisana krajem 8. ili početkom 9. stoljeća za opatiju Saint Vaast u Arrasu u Francuskoj, zatim ju benediktinci u 11. stoljeću donose u Ugarsku, potom je došla u Zagreb, a od 16. stoljeća nalazi se u Beču.

Ako autor glosa upravo jest Duh, njegove zabilješke bile bi starije od Baščanske ploče za nekoliko godina te bi tako postale najstariji spomenik hrvatskog jezika.

Izvori

Klara Halužan

Studentica iz Zagreba s višegodišnjim iskustvom u event managmentu. Svaku pruženu priliku trudim se kvalitetno iskoristiti kako bih naučila nešto novo te unaprijedila na bolje.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *