Dunja Rihtman-Auguštin: Hrvatska etnologinja koju je krasila neumorna znanstvena znatiželja i otvorenost

Dunja Rihtman-Auguštin: Hrvatska etnologinja koju je krasila neumorna znanstvena znatiželja i otvorenost

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Dunja Rihtman-Auguštin hrvatska je etnologinja, ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu u razdoblju od 1972. do 1986. godine, profesorica na poslijediplomskom studiju etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, višegodišnja predsjednica Hrvatskoga etnološkoga društva, dopredsjednica Međunarodnog udruženja etnologa i folklorista te dobitnica nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada. Krasila ju je neumorna znanstvena i istraživačka znatiželja te želja za proučavanjem i razvojem svoje struke.

Obrazovni put

Dunja Rihtman-Auguštin rođena je 1926. godine na Sušaku. U Rijeci je pohađala klasičnu gimnaziju, koju je prekinula za vrijeme Drugog svjetskog rata kada je sudjelovala u antifašističkoj borbi. Nakon rata, dolazi u Zagreb gdje je maturirala. U Zagrebu je i studirala, točnije diplomirala etnologiju na Filozofskom fakultetu. Godine 1976. stekla je doktorat s područja sociologije na Fakultetu političkih znanosti, sociologije i novinarstva Sveučilišta u Ljubljani, temom Ekonomske vrijednosne orijentacije i modeli odlučivanja tradicijskog društveno-kulturnog sustava.

Predavačica, urednica časopisa, ravnateljica, predsjednica društva, dobitnica nagrada

Svoj radni vijek započela je radeći u novinarstvu, a od 1964. godine radila je kao stručna savjetnica u Ekonomskom institutu u Zagrebu. U razdoblju od 1972. do 1986. godine bila je ravnateljica Instituta za narodnu umjetnost  (današnjeg Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu).

Svoju karijeru obogatila je i predavanjem na poslijediplomskom studiju etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na sveučilištima u Sloveniji, Italiji, Poljskoj, Švicarskoj i Mađarskoj bila je gošća-predavačica. U periodu od 1973. do 1986. godine uređivala je časopis Narodna umjetnost, hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku.

U Dunjinoj biografiji nalazi se i podaci da je bila dugogodišnja predsjednica Hrvatskoga etnološkoga društva, dopisna članica Mađarskog etnološkog društva, članica udruge Folklore Fellows Finske akademije znanosti i dopredsjednica Međunarodnog udruženja etnologa i folklorista (SIEF). Organizirala je i vodila nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata i skupova.

Dunjin znanstveni i stručni doprinosi

Temeljem kritike kulturnohistorijske etnologije, osuvremenila je i razvila kulturnoantropološke teorijske pristupe, nadasve u području istraživanja kulture svakidašnjice. Proučavanjem političkih rituala i simbola poticala je teorijsko i metodološko istraživanje političke antropologije.

Odlikovao ju je kritički, angažiran i neisključiv znanstveni pristup. Pozorno je pratila svjetske znanstvene novitete koje je primjenjivala u domaćoj struci. Inovativno i dosljedno je uvodila različite pristupe u etnoantropologiji, folkloristici, etnomuzikologiji, etnokoreologiji, etnoteatrologiji, istraživanju folklornog likovnog izraza i drugdje.

Dunja Rihtman Auguštin:Etnologija i etnomit
FOTO: njuškalo.hr

Glavna Dunjina djela su: Pretpostavke za istraživanje vrednota budućnosti (1970.), Struktura tradicijskog mišljenja (1984), Etnologija naše svakodnevice (1988), Knjiga o Božiću. Etnološki prikaz Božića i božićnih običaja u hrvatskoj narodnoj umjetnosti (1992.), Ulice moga grada (2000), Etnologija i etnomit (2001), Etnologija, mit i politika. Antropologiziranje hrvatske etnologije (Ethnology, Myth and Politics. Anthropologizing Croatian Ethnology, 2004).

DUNJA RIHTMAN AUGUŠTIN : KNJIGA O BOŽIĆU , ZAGREB 1995.
FOTO: njuškalo.hr

Dunjin trag u povijesti

Dunja Rihtman Auguštin bila je udata za novinara Dragu Auguština (1929-1993) s kojim je dobila dvoje djece, sina Borka i kći Milu.

Dobitnica više domaćih i međunarodnih nagrada, među kojima se ističe Herderova nagrada 1997. godine.

Preminula je 2002. godine u Zagrebu.

Na stranicama Instituta za etnologiju i folkloristiku mogu se pronaći riječi dr.sc. Ivana Lozice o Dunji kojima zaključujemo Dunjin trag u povijesti.

Dunjina znanstvena znatiželja i otvorenost svim suvremenim i društvenim, i političkim, i znanstvenim strujanjima važan su prinos suvremenoj i hrvatskoj i europskoj kulturi i znanosti. Nedostajat će nam njezina britkost, hrabrost, tolerancija, iskustvo, kritičnost i znanje.

“dr. sc. Dunja Rihtman-Auguštin”, priredio Ivan Lozica, Institut za etnologiju i folkloristiku, pristup 22.02.2021.
Izvori

Rihtman-Auguštin, Dunja, Hrvatska enciklopedija, online izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. pristup 22. 3. 2021.

Rihtman-Auguštin Dunja, Židovski biografski leksikon online, pristup 22.03.2021.

Ivan Lozica, “DUNJA RIHTMAN-AUGUŠTIN (1926.-2002.)”, Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol. 39 No. 2, 2002.

Naslovna foto: pixabay.com

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori