fbpx

Emanuel Vidović: Prve ideje moderne umjetnosti

Emanuel Vidović: Prve ideje moderne umjetnosti

Emanuel Božidar Vidović bio je hrvatski slikar i čovjek koji je prvi donio ideje moderne umjetnosti u Splitu. Rođen je na Badnji dan 1870. godine na Šperunu u Velom Varošu, a mjesta gdje je odrastao u Splitu, Trogiru i Solinu, bit će inspiracija za budućeg slikara.

Razvoj karijere u Italiji

Bio je prvo dijete Ivana i Paškve Vidović. Nakon smrti njegova oca, nije mu bilo lako hodati kroz život. Završio je osnovnu školu u Splitu i upisao Cesarsko-kraljevsku Veliku Realku. 

Kao 15-godišnjak odlučio je napustiti školu i zamolio svog srednjoškolskog profesora, arhitekta Emila Vecchiettija, za privatno podučavanje crtanja i talijanskog jezika. No, učitelj je ubrzo vidio da mu je potreban instruktor i uputio ga u pravcu Venecije. Unatoč otporu svoje obitelji, mladić je krenuo na prvo putovanje i upisao se, nakon prijemnog ispita, u svojoj sedamnaestoj godini, na odsjek za kiparstvo na Accademia di Belle Arti.

1904., Montemitro, ulje na platnu, Izvor: Facebook

Ubrzo je prešao na slikarstvo, spajajući rad u školi s radom u prirodi, a nakon završetka zadanog nastavnog plana i programa, nakon šestog mandata, napustio je Akademiju. Radio je sam i s nekim poznatim venecijanskim majstorima. Mnoge je osobno upoznao i pojavljivao se na važnim izložbama u Milanu, gdje je živio do 1894. godine. 

Odatle, prateći svoje starije kolege, otkrio je malog živopisnog gradića Chioggia, gdje je naslikao bezbrojne motive i upoznao svoju životnu partnericu Amalie née Baffo. 

Povratak u Splitu i rođenje moderne umjetnosti u Dalmaciji

Tokom svih ovih godina, Vidović je održavao svoje veze s domovinom, pa je 1898. otvorio svoju prvi studio u Splitu. Osnivanje Književno-umjetničkog kluba 1900. godine, čiji je Vidović bio član i njegova izložba s Josipom Lalićem u Splitu 1901. godine, obilježavaju rođenje moderne hrvatske umjetnosti u Dalmaciji. 

aerial view of building near body of water
Split, Izvor: Unsplash

Pored uljane slike prikazao je i nekoliko karikatura. 1903. Vidović je održao svoje prve samostalne izložbe u Splitu i Zagrebu, a pojavljivao se i na skupnim izložbama u Milanu, Londonu, Beču i Sofiji. 

1908. godine, Vidović je bio jedan od organizatora velike dalmatinske likovne izložbe, a iste godine zajedno s Katunarićem i Dincićem počeo je objavljivati satirične novine Duje Balavac, gdje je objavio veliki broj svojih karikatura. Ivan Meštrović i Vidović osnovali su Društvo Medulić, zajedno s drugim mladim umjetnicima toga kraja. 

Novi motivi nakon Prvog svjetskog rata

Godine 1909. postao je profesorom crtanja na Obrtnoj školi u Splitu. Iz godine u godinu, njegova je obitelj rasla sve dok na kraju njegova skromna učiteljska plaća i povremena prodaja slika nisu morali izdržavati njega, njegovu ženu i njihovo devetero djece.

Nakon rata, 1919. godine, Vidović je u Splitu održao svoju drugu samostalnu izložbu koja se kasnije prebacila u Zagreb, Beograd i Osijek. Potom se uselio u studio koji je koristio do 1942. godine, na tavanu zgrade bivše Vlade na Klaićevom trgu. Ovdje je svojim uljanim slikama počeo dodavati nove motive, kao što su mrtva priroda i interijere, a također je izlagao i pejzaže u pastelima.

Tijekom ranih tridesetih godina prošlog stoljeća Vidović je stvorio značajan ciklus trogirskih pejzaža koji su izloženi u Splitu 1936. Ova nova djela predstavljala su odmak od njegove ranije književne simbolike i bila su toplo primljena sa strane kritičara.

1904., Sv. Nikola, dio diptiha Mali svijet, ulje na platnu, Izvor: Facebook

Nakon toga, naslikao je niz crkvenih interijera, unijevši prefinjeno prikazane duboke trodimenzionalne prostore u svojim djelima. Vrijeme rata proveo je u svom ateljeu, gdje je slikao interijere i mrtvu prirodu. 

Godine 1949. Vidović je izabran za člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a 1952. u Zagrebu je održana retrospektivna izložba njegovog rada. 

Emanuel Vidović umro je 1. lipnja 1953. godine.

Nasljeđe Emanuela Vidovića 

Ako se osvrnemo na više od šezdeset godina njegova rada, možemo ga prepoznati kao plenarnog veristu, impresionistu, minimalistu, ekspresionistu i konačno postimpresionističkog i intimističkog majstora.

U Splitu i okolici radio je sa živim bojama u živom krajolik, stvarajući meku, lirsku i često simboličnu atmosferu. S vremenom je njegova paleta postajala sve tamnija, a mnoge njegove slike pokazuju snagu i originalnost. Na svjetlijim dijelovima unutar inače mračnih slika Vidović je stvorio intenzivne svjetlosne i šarene efekte. 

Image may contain: tree, outdoor and nature
Park Emanuela Vidovića, Split, Izvor: Facebook

Oko 1920. godine Vidovićev se slikarski stil promijenio – njegova je paleta postala tamna (uglavnom plava, zelena, smeđa i crna) s povremenim naglaskom svijetle boje s izobličenim crtama, što je slikama davalo ekspresionistički osjećaj. 

Poslije 1930. godine, počeo je slikati tihožitije, uglavnom inspirirane drevnim skulpturama, crkvenim predmetima i antikvitetima. Paleta je postajala svjetlijom, crteži jasniji dok se njegovo umjetničko iskustvo odražavalo u lirskim notama i tipičnoj mediteranskoj atmosferi. 

No photo description available.
Muzej grada Splita, Izvor: Facebook

Izlagao je na mnogim važnim izložbama u zemlji i inozemstvu i imao je vlastite samostalne izložbe. 1986. godine je u Splitu je otvorena Galerija Emanuela Vidovića koja predstavlja život i djela umjetnika. Dio je Gradskog muzeja u Splitu, sadrži zbirku slika, fotografija i atelje umjetnika. 

Izvori:

  • Wikipedia
  • Umjetnički paviljon u Zagrebu
  • Enciklopedija.hr

Sara Miteva

Marketingašica koja obožava svoju profesiju. U slobodno vrijeme čita, piše, putuje, gleda filmove, bavi se trčanjem, i naravno voli Zagreb.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *