fbpx

Ena Begović: Od djevojke iz malog mjesta do ikone kazališne scene

Ena Begović: Od djevojke iz malog mjesta do ikone kazališne scene

Glumica koja to nije željela biti

Ena Begović rođena je 8. srpnja 1960. godine na poluotoku Pelješcu u mjestu Trpanj. Gimnaziju je pohađala u Dubrovniku te se već tada priključila lokalnom kazalištu Lero, a već je tada do izražaja došao njezin glumači talent. Ema je bila vrlo sramežljiva i u školu je često išla okolnim putom kako ne bi privlačila pažnju na sebe prolazeći Stradunom.

Kažu da nam život uvijek da ono od čega najviše bježimo pa je tako sramežljiva Ema, koja je više voljela samoću i povučenost od bivanja u centru pozornosti, privlačila pozornost svojom magnetičnom pojavom te je na nagovor Ljubiše Ristića upisala Akademiju dramskih umjetnosti, premda se nije željela profesionalno baviti glumom.

Svoju je glumačku karijeru Ena Begović započela već s 18 godina kada je statirala u filmu Okupacija u 26 slika redatelja Lordana Zafranovića 1978. godine. U tom se filmu Ena pojavila naga čime je privukla zanimanje publike.

Njezina je glumačka karijera uskoro krenula uzlaznom putanjom te je svoje prve zapaženije uloge ostvarila tri godine kasnije, u filmu Piknik u topoli te u filmu Pad Italije u kojemu je ostvarila lik Veronike, a scene u kojoj bujne plave kose izlazi iz mora donijele su joj naziv seks simbola u Jugoslaviji. Iste je godine ostvarila i svoju prvu televizijsku ulogu u Nepokorenom gradu.

Neponovljiva barunica Castelli

Glumila je u filmovima Idemo dalje, Hoću živjeti, Veštica, a 1988. dobila je veliku ulogu barunice Castelli u kultnim Glembajevima, a sama je isticala da joj je to jedna od najdražih uloga.

Na pulskom Festivalu igranog filma te je godine dobila nagradu Zlatna arena za sporednu žensku ulogu za ulogu barunice Castelli, no ovu je nagradu odbila smatrajući ulogu glavnom, a ne sporednom. Devet godina nakon odbijanja ove nagrade, ponovno ju je dobila no ovaj put za ulogu u filmu Treća žena.

Ena Begović kao barunica Castelli

1990. godine utjelovila je lik Fride u Karnevalu, a gospođu Sky glumila je iste godine u filmu Fatal Sky, kao i u seriji Tražim srodnu dušu.

Godinu kasnije glumila je u filmovima Djevojčica sa šibicama i u Čarugi, a u televizijskoj seriji Sarajevske priče glumila je liječnicu.

U filmu Ne zaboravi me ostvarila je ulogu 1996. godine, a iste je godine glumila Anu u Chamchatki. Ulogu Hele Martinić ostvarila je u filmu Treća žena, a 1998. glumila je u filmu Tri muškarca Melite Žganjer. Te je godine glumila i u Agoniji, a 1999. godine utjelovila je lik Mirte Mesog u filmu Četveroredu.

Ena Begović željela je ostvariti veliku filmsku karijeru, ali ju je karijera više vodila prema velikim kazališnim ulogama. Bila je prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu punih 16 godina, a za to je vrijeme odigrala više od 20 glavnih uloga, od kojih treba navesti već spomenutu barunicu Castelli, Desdemonu, kontesu Neru, Anu Karenjinu i mnoštvo drugih.

Strah od vožnje kao loš predosjećaj

Ena Begović udala se u ljeto 2000. za poduzetnika Josipa Radeljaka te uskoro rodila kćer Lanu, no u majčinstvu je uživala nešto više od mjesec dana jer je 15. kolovoza 2000. poginula u tragičnoj prometnoj nesreći u prometnoj nesreći na Braču kada se automobil u kojem je bila s mužem, kćeri i ostalom obitelji srušio u provaliju, pri čemu je Ena ispala iz automobila i zadobila teške ozljede glave od kojih je preminula.

Izvor: Screenshot YouTube

Time je Hrvatska izgubila jednu od svojih najboljih, najtalentiranijih i najkarizmatičnijih glumica u dobi od tek 40 godina, koju bi sigurno čekale još brojne velike uloge i kazališne i filmske nagrade, da nije bilo te tragične nesreće. Zanimljivo je napomenuti da je Ena imala velik strah od automobila i aviona, možda čak i kao nekakav loš predosjećaj, a svakako kao posljedica prometne nesreće u kojoj je sudjelovala 1996. godine.

Izvori:

  • biografija.com
  • wikipedia.org
  • tportal.hr
Marijana Džalo

Marijana Džalo

Magistra edukacije povijesti i hrvatskog, osim povijesti volim glumu i njome se amaterski bavim, čitam knjige, pišem te volim istraživati Zagreb i njegovu povijesnu i kulturnu baštinu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *