fbpx

Faust Vrančić: hrvatski Leonardo Da Vinci

Faust Vrančić: hrvatski Leonardo Da Vinci

Na Vrbiku u samoj blizini centra grada Zagreba nalazi se Ulica Fausta Vrančića. Smjestila se između Ulice grada Vukovara i Ulice Lavoslava Ružičke. Ulicom Fausta Vrančića svakodnevno putuju i mladi i odrasli, bilo da idu u vrtić, u školu, na fakultet, na posao, u špeceraj ili u obližnji kvartovski kafić. Mnogo puta se dogodi da prolazimo ulicom koju poznajemo kao vlastiti džep, ali ne znamo kako je i po kome je dobila naziv. Sada imamo priliku upoznati život i djela svestranog Fausta Vrančića.

Dijete Dalmacije

Faust Vrančić rođen je 1. siječnja 1551. u Šibeniku u uglednoj obitelji. Otac Mihovil Vrančić i majka Katarina Vrančić, rođena Dobrojević, omogućili su svome sinu uz dobar odgoj i dobrostojeći način života još bolje obrazovanje. Obrazovao se u Ugarskoj kod strica i biskupa Antuna Vrančića koji je Faustu bio uzor, potpora i podrška. Kasnije odlazi na studij prava i filozofije u  Padovu i Veneciju gdje se također posvećuje matematici i fizici.

U Rimu je 1575. primljen za člana Hrvatske bratovštine svetog Jeronima. U svijetu se prepoznaje pod latinskim imenom Faustus Verantius, talijanskim Fausto Veranzio ili čak mađarskim Faustus Verancsics. Često ga se naziva hrvatskim Leonardom Da Vincijem. Kako i ne bi? Primjer je jednog od najsvestranijeg renesansnog čovjeka i genijalca: bio je leksikograf, izumitelj, poliglot, polihistor, znanstvenik, filozof, teolog, diplomat, upravitelj biskupskih dobara, tajnik na dvoru, vojskovođa, inovator, vizionar. Zbog svih Faustovih postignuća i truda, Zagreb je odlučio nazvati jednu od prolaznijih ulica upravo po njemu.

Šibenik. Izvor: Pixabay

Od mora do dvora

Nakon završetka studija, vraća se u rodni grad Šibenik gdje vrlo kratko boravi, a zatim odlazi stricu Antunu u Ugarsku. Faust je bio veoma snalažljiv čovjek te se odmah u ugarskom gradu Veszprému zapošljava kao upravitelj biskupskih dobara. Nakon samo dvije godine obavljanja dužnosti u Veszprému, 1581. dobiva poziv iz Češke za tajnika rimsko-njemačkog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Rudolfa II. koji se na dvoru više zabavlja alkemijom, astrologijom i astronomijom nego li državnim poslovima.

Također, Faustu se za vrijeme tih 13 godina na dvoru u Hradčanima pridružuju ugledni europski znanstvenici, izumitelji, umjetnici – savršeno društvo za osmišljavanje i razvijanje novih ideja. Među njima bili su i astronom Tycho Brahe, autor zakona nebeske mehanike Johannes Kepler, inženjer i graditelj Adriaen de Vries, konstruktor raznih mehanizama i strojeva Jacopo de Strada, filozof i alkemičar John Dee. Nakon godina obavljanja kraljevskih, a onda i državnih poslova, Faust se 1600. zaređuje nakon prerane smrti žene Mariete, a godine 1605. stupio je u Kongregaciju Svetog Pavla u Rimu kao barnabit, a za samo 3 godine odriče se biskupske časti kako bi se borio protiv reformacije.  

Rudolph II. i alkemičari. Izvor: Wikipedia

Opus Verantii

Vjeruje se kako je Faust, s obzirom na mnoga putovanja i selidbe po europskim gradovima i državama, tečno govorio 7 jezika. Jedno od njegovih najbitnijih leksikografskih djela zasigurno je višejezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae, to jest Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga.


Izvor: Wikipedia – primjer sadržaja jedne od stranica rječnika

U to vrijeme dalmatinski jezik bio je hrvatski jezik. Pisao ga je za vrijeme boravka na dvoru u Češkoj, a tiskan je i objavljen desetak godina kasnije, 1595. u Veneciji. Rječnik je nekarakterističan te prvi takav primjerak u Europi koji u jednom djelu sadrži toliki broj jezika, a o njegovoj kvaliteti i važnosti govori činjenica kako je već 1605. Čeh Peter Loderecker objavio novo i dopunjeno izdanje Dictionarium septem diversarum linguarum, to jest Rječnik sedam različitih jezika s dva nova dodatna jezika: češkim i poljskim.

Izvor: Wikipedia – Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga

Također, Faust Vrančić je pod pseudonimom Yustus Verax Sicenus objavio 1608. djelo Logica suis ipsius instrumentis formata, to jest Logika oblikovana samim svojim dokazima, zatim 1610. Ethica christiana, odnosno Kršćanska etika. Godine 1616. djela se objavljuju pod njegovim pravim imenom. De Slavinis seu Sarmatis ili O Slavenima ili Sarmatima i Regulae cancellariae regni Hungariae ili Pravila kancelarije kraljevine Ugarske djela su napisana na mađarskom jeziku za vrijeme njegova boravka u Ugarskoj. Za hrvatski jezik značajna je zbirka pripovijedaka Život nikoliko izabranih divic objavljena 1606. u Rimu za sestre benediktinke iz samostana svetog Spasa u Šibeniku koja govori o obnovi vjere. U to vrijeme rijetko koja knjiga je bila objavljena, a da nije bila napisana latinskim jezikom.

Machinae novae – kruna Faustove karijere

U Faustovom opusu najvažnije djelo je Machinae novae Fausti Verantii Siceni, odnosno Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina, a kasnije je objavljeno i drugo izdanje istog djela: Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina Italica Hispanica Gallica et Germanica, to jest Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina, opisani latinskim, talijanskim, španjolskim, francuskim i njemačkim. Kao kruna njegove karijere, izdano je 1595. u Firenci te sadrži crteže, teorije i objašnjenja 49 bakropisa i nacrta s prikazom 56 tehničkih konstrukcija i uređaja s komentarima na latinskom, talijanskom, španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku. U 56 Faustovih inovativnih konstrukcija ili uređaja spadaju mlinovi koji rade na vodeni pogon, na pogon vjetra, uz pomoć plime i oseke, naprave za prenošenje teških tereta, mostovi, mostovi s lukom pa drveni, kameni, na kraju i brončani, različite vrste satova, vjetrenjače. Bili bi potrebni sati kako bi se nabrojile sve Faustove ideje i genijalnosti. Tek nakon 200 godina sagrađen je most po Faustovom modelu.


Izvor: Wikipedia – Faustov nacrt

Homo volans

Najpoznatiji Vrančićev izum unutar djela Machinae novae Fausti Verantii Siceni zasigurno je Homo volans, odnosno Leteći čovjek. Homo volans konstrukcija je padobrana u pravokutnom drvenom okviru na koji je nategnuta tkanina, s kojeg čovjek visi. Često se izum prvog padobrana pripisuje Leonardu Da Vinciju jer je i on imao sličan nacrt, a Faust se znao služiti njegovim crtežima. Faustov nacrt padobrana ima prikazanu kupolu, noseće konopce i sustav međusobnih veza. Mnogi ljudi stoljećima su ranije pokušavali nacrtati i osmisliti napravu poput padobrana. Faust Vrančić je na kraju prvi to uspio.


Izvor: Wikipedia – Faustov nacrt: Homo volans

Smrt i posljednja želja

Faust Vrančić zbog teške bolesti 1615. kreće iz Rima prema rodnom Šibeniku. Zbog objavljivanja knjige, zastaje u Veneciji gdje 27. siječnja 1617. umire. U oporuci od petnaestak stranica naglašava kako je cijelo svoje nasljedstvo, od 52 060 libri, koje ostavlja svojim nasljednicima, zaradio pošteno, časno i marljivo. Također, tako velik čovjek, tako učen čovjek, a ujedno tako skroman čovjek, čovjek koji je živio, razmišljao i donosio rješenja toliko ispred svojeg vremena, u dodatku oporuke napisao je kako želi biti pokopan na otoku Prviću s poštenim ribarima i težacima. Hrvatski svećenik, teolog i povjesničar Ivan Tomko Mrnavić održao je posmrtni govor u čast Fausta Vrančića 22. veljače 1617. u katedrali svetog Jakova u Šibeniku. Prema vlastitoj želji pokopan je u crkvi Svete Marije na otoku Prviću kraj Šibenika.

Izvor: Wikipedia – otok Prvić

Izvori:

  • Vrančić, Faust. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 12. 5. 2020.

Klara Halužan

Studentica iz Zagreba s višegodišnjim iskustvom u event managmentu. Svaku pruženu priliku trudim se kvalitetno iskoristiti kako bih naučila nešto novo te unaprijedila na bolje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *