fbpx

Filip Latinovicz: Povijest jednog našeg povratnika

Filip Latinovicz: Povijest jednog našeg povratnika

Južno od Remetinca nalazi se zagrebački kvart Botinec u kojem čak trideset ulica nosi ime po junacima iz hrvatske književnosti. Za to je zaslužan profesor hrvatskog jezika Blago Vranković, koji je 1990-ih godina bio član komisije za preimenovanje ulica. Među njima je i Filip Latinovicz čiju sudbinu pratimo u romanu Miroslava Krleže Povratak Filipa Latinovicza.

Ako se pokušavamo prisjetiti te poznate lektire iz školskih dana, sjetimo se da su profesori hrvatskoga jezika uvijek ponavljali da je to prvi hrvatski moderni roman. Drugim riječima, to je prvi roman na hrvatskoj književnoj sceni koji je prožet strujom svijesti i psihologijom glavnoga lika. Više ne pratimo radnju kronološki, već kroz misli samoga Filipa. No, što zapravo znamo o tom glavnom liku?

Filipova sjećanja kao odraz hrvatske stvarnosti

U ovom romanu povratak ne shvaćamo samo fizički, već i psihološki. Naime, Filip Latinovicz se nakon prebivanja kao uvaženi slikar u Europi nakon 23 godine vraća u  majčin dom. Zadnja sjećanja na majku bio je dan kada ga je izbacila jer je proveo tri dana u javnoj kući gdje je potrošio njezin novac.

Kroz Filipova sjećanja i asocijacije doživljavamo hrvatsku stvarnost, ali i probleme koji ga muče: otuđenje, živčana rastrojenost, kriza identiteta, raspad svih vrijednosti, razočaranje europskom kulturom i civilizacijom, umjetničko klonuće – to je duhovna prtljaga s kojom se Filip vraća iz svijeta ne bi li, u ponovnom kontaktu sa zavičajem i oživljenim uspomenama iz djetinjstva, dobio novu životnu i umjetničku snagu.

Ja vjerujem u čistoću umjetničke spoznaje, kao u još jedinu čistoću koja nam je preostala u ovom životinjstvu oko nas!

Roman je prožet esejskim ulomcima o umjetnosti, slikarstvu, znanosti, civilizaciji i društvenim prilikama, tako da nam samo djelo otkriva eruditnost samoga autora. Također se osjeća utjecaj Freudovog učenja o psihoanalizi i podsvjesnome.

Ovo je prvo književno djelo u Hrvatskoj koje tako dubinski analizira junaka. Filipova zamršena mreža misli je često nepovezana pa nam Krleža daje naslutiti da je njegov slikar neurotičan. Time znamo da je radnja i prikaz likova u nekim trenucima i nepouzdana jer takvom pripovjedaču ne možemo uvijek vjerovati. Nedosljednost lika nam otežava čitanje.

Roman kao galerija Filipovih fiktivnih slika

Roman je poznat kao roman o umjetniku (njem. Künstlerroman); za Filipa Latinovicza vjerovalo se da je u tom trenutku pripadao fovistima, prvom značajnijem avangardnom pokretu u slikarstvu u kojem je sudjelovao Henry Matisse. Djelo sadrži dijelove u kojima slikar razmišlja kako bi zabilježio neke trenutke ili ih interpretirao pa je roman ujedno i galerija Filipovih fiktivnih slika.

Izvor: Enciklopedija.hr/ FOVIZAM, A. Derain, Boje, selo i more, Essen, Museum Folkwang

Putem svih tih slika, rasprava i opise čitatelj, uz Filipa, pokušava odgovoriti na njegova velika pitanja – pitanje identiteta i podrijetla. Odgovori nas na sve očekuju tek na samom kraju.

Filip se gubio u detaljima te nikako nije mogao da tim detaljima oko sebe udahne neki dublji smisao.

Povratak Filipa Latinovicza objavljen je davne 1932. godine, a do danas drži visoko mjesto na ljestvici najboljih hrvatskih modernističkih romana (i popisu djela za državnu maturu). Nijedan junak hrvatske književnosti nam se prije njega nije toliko otvorio, a kamoli našu stvarnost tako jasno naslikao.

Adaptiran i za pozornicu

Roman je više puta bio adaptiran za pozornicu, tako i u kazalištima Gavella, Moruzgva i Kufer.

Posebno je zanimljiva adaptacija u Moruzgvi gdje Ecija Ojdanić utjelovljuje poznati lik fatalne žene po imenu Bobočka čije ime predstava i nosi: Bobočka ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza.

Krležin roman je poslužio kao predložak problematizaciji, ali i nadopisivanju jednog od najsloženijih ženskih likova hrvatske književnosti. U ovoj suvremenoj adaptaciji ona konačno progovara iz svoje perspektive.

Naslovna fotografija: Marinela Trnka

Marta Čagalj

Studentica sociologije koja se u slobodno vrijeme bavi pisanjem i čitanjem na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *