fbpx

Fran Folnegović: Političar i publicist

Fran Folnegović: Političar i publicist

Folnegovićevo naselje, poznatije pod nazivom Folka, kvart je u Zagrebu smješten južno od Slavonske avenije i istočno od Avenije Marina Držića. Naselje je nastalo u drugoj polovici 50.-ih godina 20. stoljeća kao radničko naselje, a ime je dobilo po Franu Folnegoviću hrvatskom političaru i publicistu iz 19. stoljeća.

Naselje na zapadu graniči sa Savicom, na sjeveru sa Sigečicom, na istoku sa Starim Trnjem, a na jugu s Borovjem.

Hrvatski pravaški političar i publicist Fran Folnegović, rođen je 17. veljače 1848. godine u Slanovcu kraj Zagreba. U Zagrebu je završio Klasičnu gimnaziju 1866. godine. Studirao je pravo u Zagrebu, Budimpešti i Grazu.

Već kao osamnaestogodišnjak priključuje se krugu oko Ante Starčevića, a autor je riječi svojevrsne pravaške himne Živila Hrvatska i njezina prava.

Pravaš koji se protivio samostalnoj Hrvatskoj

Fran Folnegović bio je saborski zastupnik od 1875. do 1895. godine. S vremenom se kod njega razvija uvjerenje da stranka prava mora odstupiti od inzistiranja na samostalnoj hrvatskoj državi izvan okvira Habsburške Monarhije. Često je zagovarao interese buržuazije.

Krajem 1870.-ih postupno se pokušavao politički približiti J.J. Strossmayeru, te je nastojao osigurati čvrstu suradnju Stranke prava s Neovisnom narodnom strankom, no u tome nije uspio jer nije napustio Starčevićevo učenje.

U afirmaciji modernog pravaštva formalno je pobijedio 1894. kada je Stranka prava, uključujući Antu Starčevića prihvatila program u kojem se traži sjedinjenje hrvatskom zemalja (Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Rijeka, Istra, Međimurje, Bosna i Hercegovina) i eventualno slovenskih zemalja u jedno državno tijelo u okviru Monarhije.

Stranački raskol

Zbog sukoba u vezi s pitanjem primata u stranci, Folnegović se sukobio s Josipom Frankom, što je 1895. godine dovelo do raskola unutar stranke prava. Raskolu je kumovao upravo Folnegović kada je osudio studentske demonstracije protiv bana Khuena, prilikom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine.

Nakon toga Ante Starčević zajedno s Josipom Frankom, Eugenom Kumičićem, Milom Starčevićem osniva Čistu stranku prava. Slijedeće godine Starčević umire a Čistu stranku prava preuzima Josip Frank (po njemu se kasnije stranka naziva frankovci).

Hrvatska čista stranka prava; Izvor: www.hcsp.hr

Vidjevši da je krivo procijenio situaciju Folnegović se povlači iz kluba Stranke prava. Nakon povlačenja piše brošure kojima opravdava svoje postupke. Oko sebe okuplja frakciju koja djeluje preko lista Hrvatska domovina, a koja dobiva naziv domovinaši.

Povezanost s masonima

Također, nalazimo podatak da je Fran Folnegović bio mason, te da je u slobodne zidare ušao u peštanskoj loži Demokratia u proljeće 1892. godine, a potom je od rujna 1892. sudjelovao u radu zagrebačke lože Hrvatska vila. Njegovi protivnici kasnije su tvrdili da je putem masonerije namjerno rušio Stranku prava.

Osim mnogobrojnih članaka u različitim novinama i časopisima, te brošura političkog sadržaja, Folnegović se okušao i u književnosti i to kao pisac putopisa, a bio je i urednik Vijenca (1882.). Uređivao je i listove Hrvatska vila, Prosvjeta, Sloboda i Hrvatska.

Fran Folnegović preminuo je 1903. godine u Zagrebu.

Izvori:

  • wikipedia.org,
  • povijest.hr,
  • enciklopedija.hr
Dunja Kušan

Dunja Kušan

Magistra novinarstva s adresom u Norveškoj. Sakupljačica sretnih trenutaka, lijepih riječi, misli i slika. U svakodnevnoj šetnji Zagrebom, pišući o njemu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *