fbpx

Gaella Gottwald: Puno je više čarolije u stvarnosti nego u fikciji

Gaella Gottwald: Puno je više čarolije u stvarnosti nego u fikciji

Gaella Gottwald, Hrvatica indijskog podrijetla, osebujna kreativka, umjetnica, nomad u duši, bivša ravnateljica HDLU-a progovorila je za Beli Zagreb Grad, o umjetnosti kao kreativnosti, njezinoj važnosti, o promijeni svijesti hrvatskih umjetnika, prešućenim velikanima hrvatske umjetnosti, te na kraju poručila snažnu i inspirativnu poruku mladim kreativcima i onima koji to tek žele postati.

Izvor: Gaella Gottwald
Suradnja Gaelle Gottwald s gospođama iz Kutine koje izrađuju šticle.
Izvor: Gaella Gottwlad
Gaella radi redizajn, a cijeli proces dokumentira kroz fotografiju i crteže.

Živjeli ste u sedam zemalja i trinaest gradova, možete li nam reći kako je to utjecalo na razvoj vas kao umjetnice?

Do sad, mislim da sam došla do petnaest. Selidba je prisutna od djetinjstva, ona je na neki način instinkt, dio moje naravi. Kada sam pokušala postati dio rutine, nije mi išlo. Razlog je tome što svaki grad i prostor za mene predstavlja odnos koji je uzrokovan specifičnim razlozima, želje ili izazovi koji me dalje grade i usavršavaju.

Izvor: Gaella Gottwald
UNESCO suradnja s Gaellom Gottwald. Projekt u Tanzaniji čija je svrha bila uključiti djecu s posebnim potrebama u školstvo.

Također, sviđa mi se različitost kultura te staviti sebe u okolnosti koje u početku ne definiraju jasan put, ali istraživanjem shvaćam modus operandi, smjer svojeg djelovanja i svrhu.

Putovanje i promjena za mene je najbolji učitelj.

Izvor: Gaella Gottwald
UNESCO suradnja.

U kojem ste trenutku shvatili da je umjetnost vaš životni put, odnosno što vas je motiviralo da aktivno krenete stvarati?

Od malena crtam, ali isprva se moje usmjerenje odnosilo više spram prirodnih znanosti. Bila sam talentirana za kemiju, međutim, umjetnost je prevladala, a i majka me podržala da postanem umjetnicom. Kada sam tek došla u Austriju, nisam govorila jezik niti sam poznavala ljude. Tada je ujedno počeo rat u Hrvatskoj koji me motivirao na umjetničko stvaranje.

Izvor: Gaella Gottwald
UNESCO suradnja.

Bombardiranje Dubrovnika trenutak je u kojem sam osjetila potrebu za slikanjem.

Taj proces stvaranja doživljavala sam kao dokumentiranje povijesti i ostavljanje crtanih tragova o onome što se je zapravo dogodilo. Na neki sam se način stavila u ulogu novinarke i povjesničarke. Umjetnost mi je tada pomogla s anksioznošću i tugom, bilo mi se lakše nositi s cijelom situacijom koja se tada događala u Hrvatskoj i okolici. Kasnije sam počela raditi kao profesorica likovnog te se odlučila u potpunosti posvetiti umjetnosti.

Obavljali ste dužnost ravnateljice HDLUa, koji događaj iz tog razdoblja predstavlja najveći uspjeh za umjetničko društvo i vaš rad?

ArtOmat, dijete krize HDLUa. Tada je situacija bila dosta loša, cijela struktura je bila narušena. Također, Krešo Kapulica i puštanje lampiona ispred džamije u Zagrebu. Bio je to period u kojemu su se stvarale okolnosti i događaji u kojima se mijenjala energija i svijest kreativaca. Prešli smo iz faze u kojoj se vjerovalo da se ništa ne može u period stvaranja i promjena.

Možete li nam reći nešto više o platformi ArtOmat? Kako je nastala, koji su bili ciljevi, te što je sve pozitivnog proizašlo iz jedne takve manifestacije?

Umjetničko društvo i članovi nisu nikome bili bitni, nitko nije htio pomoći. Iskoristila sam kreativnost umjetnika iz svih branši, slikari i dizajneri. Bila je to neka vrsta solidarnosti svih umjetnika, zajedno smo se udružili. Prvi put su se u Hrvatskoj ujedinili svi umjetnici i preuzeli stvar u svoje ruke.

Bio je to bitan trenutak u promjeni svijesti te dolaženja do novih suradnji. Htjelo se pokazati što sve hrvatski umjetnici i dizajneri nude, ukazati na njihovu kvalitetu. Prvi ArtOmat je trajao četrnaest dana i nismo imali budžet. Sve je proizašlo iz jedne velike vjere i ujedinjenja.

Kako definirate umjetnost i gdje se očituje njezina bit?

Umjetnost je za mene vrsta komunikacije koja proizlazi iz promatranja, vizualizacije i unutarnjeg poriva. Prije sam se definirala umjetnicom, ali odlučila sam postati kreativkom. Klasični koncept umjetnosti osim što naglašava tehniku jednim je dijelom ograničen starijim shvaćanjima, zbog tehnologije koja dosta utječe na promjenu i daljnji tijek razvoja umjetnosti.

Izvor: Gaella Gottwald.
Radovi koji su vezani za Maroko i njihov zanat.

Teško mi je definirati što je to točno umjetnost, ali vidim trag kreativnosti u puno novih izraza koji se u njoj pojavljuju. Umjetnost ili kreativnost, sada, više shvaćam kao oruđe za socijalno dobro ili poduzetništvo. U tom kontekstu, ne nastane nužno slika, ali krajnji rezultat odraz je kreativnosti i umjetničkog stvaranja. Sve je to umjetnost i kreativnost.

Kreativnost često ističete kao važan element (oruđe) života svakog čovjeka. Na koji način uviđate tu važnost?

Bilo što što nas okružuje, proizašlo je iz neke ideje. Ideja je manifestacija kreativnosti. Ona je urođena svima nama, neki ljudi imaju tu sposobnost kako bi na primjer mogli riješiti probleme. Svi posjedujemo kreativnost, ona je urođena. Neki će kreativnost izraziti direktno kroz umjetnost, dok drugi kroz tehniku. Nažalost, neki u potpunosti zatome kreativnost kroz sistematizaciju, te se onda ta činjenica često negativno odrazi na život pojedinca.

Izvor: Gaella Gottwald
Radovi koji su vezani za Maroko i njihov zanat.

Koji muzej ili galerija izdvaja Zagreb iz mnoštva poznatijih svjetskih muzeja i galerija?

Muzej prekinutih veza kao prvi konceptualni muzej, zatim Muzej naivne umjetnosti koji je jako istakao Hrvatsku u tom žanru. Galerija Greta kao koncept samopokretnih izložbi.

Jako mi se sviđaju manifestacije poput Art Park, događaji oko Tuškanca, glazba u Botaničkom vrtu, zagrebačka dvorišta. U Zagrebu stvarate pravi i lijepi boemski ugođaj.

Gdje ili u čemu pronalazite inspiraciju za stvaranje?

Potreba za izražavanjem, vizije ili nevjerojatne priče. Inspirira me život. Vjerujem da je realnost čudnija od fikcije. Život je najzanimljiviji, živimo u neobičnom vremenu, ima se što za komunicirati. Moj alat za to je upravo crtanje i slikanje. Sada se tek vidi koliko je kreativnost važan element za život.

Izvor: Gaella Gottwald
Suradnja s gospođama iz Kutine. Gaella dokumentira kroz fotografiju.

Koji vam je najdraži umjetnik?

Ne smijem na takva pitanja odgovarati, međutim, reći ću vam. Vladimir Dodig Trokut. S njim sam se najviše povezala i oduvijek me je fascinirao. Smatram ga jednim od hrvatskih velikana koji nikada nije dobio priznanje koje je zaslužio.

Koji je vaš sljedeći projekt ili kako sada stvarate?

Trenutno pregovaram oko jednog projekta koji je vezan za zanat, drugi za stvaranje umjetničke platforme u jednoj ruralnoj zoni, te treći crtam grafičku priču inspiriranu svim neobičnim događajima koji nas okružuju. Ne želim previše pričati o tome, da se ne ureknem.

Za kraj, koja je vaša poruka mladim ljudima, umjetnicima i onima koji to tek žele postati?

Razum mi kaže da ako želite živjeti normalno nemojte se baviti umjetnošću, barem u Hrvatskoj. Šalim se, uvijek treba biti iskren prema sebi i vlastitoj intuiciji. Treba učiti svakodnevno jer život opetovano postavlja prepreke i izazovne situacije, međutim, ako se nedaće uspiju nadvladati, onda se može reći kako iza tebe postoji osigurana neka vrsta uspjeha. Bilo da je riječ o osviještenosti ili o nastalim radovima.

Ovo je podneblje specifično za stvaranje, baš zbog povijesti i sveg onog što je Hrvatska prošla. Rado bi da tu svi kreiraju, ali mislim da je to svojevrstan blagoslov. Svatko tko ima poriv za stvaranjem, želim im puno sreće i uspjeha, da žive samo od toga.

Međutim, čak i ako ne uspijete, nikad nemojte odustati i ostavite prostora za kreativnost i stvaranje.

Matea Božić

Studentica filozofije na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu. Opčinjena umjetnošću, arhitekturom, književnošću te filozofijom. Putuje i antikvari.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *