fbpx

Gaj Tomaš: Nemojte da vas veliki san zaslijepi toliko da ne vidite prilike koje se nude u perifernom vidu

Gaj Tomaš: Nemojte da vas veliki san zaslijepi toliko da ne vidite prilike koje se nude u perifernom vidu

Gaj Tomaš magistar je edukacije engleskog i njemačkog jezika i književnosti s višegodišnjem iskustvom na svim razinama formalnog jezičnog obrazovanja. Predavač je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te stalni sudski tumač za engleski i njemački jezik. Vodio je i brojne tečajeve, bio izabrani u nastavno zvanje predavača u polju filologije, grane anglistike, a kroz prvi jezični podcast u Hrvatskoj, Bliski susreti jezične vrste, pokušava približiti ulogu jezika u svakodnevnom životu.

Moglo bi se reći da ste praktički cijeli život okruženi jezicima. U kojem ste trenutku znali da svoj život želite posvetiti jezicima? Kako je tekao vaš put od trenutka saznanja, do svih ostvarenja? Što su vam bile najveće prepreke u dosadašnjoj karijeri?

Da se izrazim kao Vili Beroš: Hvala vam na tom pitanju. Znao sam da volim jezik kada sam kao klinac gledao crtiće poput Cow ‘n’ Chicken i Dexter’s Laboratory na kanalu Cartoon Network. Imali smo satelitsku televiziju i to mi je, odrastajući u malom mjestu u 90-ima, bio jedini kontakt s autentičnim engleskim. Kad sam i odrastao to su bili i njemački kanali Pro7, serije poput Buffy i Angel, pa spotovi i filmovi. Sestra je studirala engleski i njemački pa bih navirivao u ono čime se ona bavi. Autentični načini gledanja jezika na način koji motivira plasirali su mi želju i ljubav prema jeziku.

U osnovnoj školi mi je odlično išao engleski i njemački, iako se u to vrijeme počelo s oba jezika u 4. ili 5. razredu, što je greška srećom danas ispravljena.

Filozofski fakultet u Osijeku je bio kamen temeljac moje današnje karijere. Toliko stručnih i strastvenih ljudi koji rado prenose znanje o jeziku, bez da ga svojataju ili da se odnose arogantno prema svojim jezičnim sposobnostima. Bez njih ne bih se ni moja strast razvila. Primjerice, prije no što ću na prvoj godini imati uvod u am. književnost, uopće nisam volio čitati! Strast prema čitanju razvila se s prvim semestrom studija!

Kad sada gledam unazad, nije bilo prepreka samih po sebi. Zapravo, nije bilo ostvarenja nekih davno unaprijed zacrtanih planova da ću upisati doktorski iz književnosti ili ići u tom smjeru, nego u drugom (privreda, tečajevi, podcast). No, time sam zapravo iskoristio prilike koje su se nudile u perifernom vidu.

Činjenica je da ste stvarno svestran čovjek. Kakav je vaš odnos prema jeziku iz kuta sveučilišnog profesora, kakav iz kuta vlasnika škole za strane jezike, a kakav iz kuta voditelja podcasta o jeziku? Isprepliću li se u nekim nitima ta tri posla?

Kao profesor na fakultetu i instruktor u školi jezika nastojim ohrabriti korištenje jezika ponajprije u govoru. Naime, govor je vještina u učenju jezika koja je danas zabrinjavajuće zanemarena. I ne samo u učenju, nego i današnjoj komunikaciji koja je pretežno natipkana, skraćena. Govor kao da odumire, a s njime i slušanje onda. Kvalitetan razgovor, čini mi se, postat će endemska vrsta. Ako je nešto govorno, auditivno dulje od 2-3 minute postaje nam teško slušati bez da nešto kažemo ili promijenimo aktivnost.

U podcastu ponajviše želim slušati kako se drugi bave onime čime se ja bavim profesionalno – jezikom. Pod drugi mislim svi, ne samo jezičari, ne samo profesori, lingvisti, nego svi koji se oslanjaju na jezik kako bi nešto napravili. U podcastu mi je važnije slušati. I kad slušam želim i razgovarati i prokopati konkretne jezične anegdote kako bih slušatelji i ja saznali što više. Želim naglasiti koliko zapravo možemo saznati ako samo malo više i strpljivije slušamo i to ljude koji su oko nas, pilot, znanstvenik, stand-up komičar. Jezik je okosnica podcasta, oko koje se vrti vještina govora, specifičnosti nečijega rada i strasti.

Oko govora se dakle isprepliće moj rad – važnost govorenja na materinjem, stranom jeziku.

Bliski susreti treće vrste konotira na Spielbergov film iz 1977. Zašto ste odabrali baš taj naziv za svoj podcast? Je li se podcast iskazao kao pravi format za razgovore o jeziku? Mislite li da tu ima prostora za širenje projekta, odnosno napredak?

Od djetinjstva sam u astronomiji, bio sam dugo član astronomskog društva Anonymus u Valpovu. To je ovaj SF dio. Veliki sam i ljubitelj filmova 70-ih, 80-ih i 90-ih, posebice Spielbergovih. Također, budući da su tematika filma izvanzemaljci, naziv Bliski susreti jezične vrste suptilno upućuje na to da ako ne koristite jezik možete se osjećati kao da ne pripadate, kao vanzemaljac u stranoj zemlji.

Osim toga, volim se i igrati riječima, frazemima, iskrenuti poznati klišej ili izreku – kreativnost koju potičem kod studenata. Osim toga, podcast je zaista bliski susret jer mikrofon koji imam je dobar ali je jedan i moramo sjesti za isti stol i približiti se. 🙂

Podcast se pokazao odličnim za raspravu o jeziku. Kao jezičar, mogu postaviti pitanja koja idu konkretno u smjeru onoga što gost radi s jezikom, a ne pitanja, odakle ste, kako ste i sl.

Nadalje, nije ograničen vremenom, prostorom, reklamama, zahtjevima pa zasad funkcionira sasvim dobro. Ne razmišljam daleko jer poučen iskustvom u radu do sada, zgrabit ću prilike iz perifernog vida. Veselim se novim gostima i svemu što imaju za reći. Nekad pod tušem mi padne neka ideja koju onda gonim. Nestrpljiv sam i imam netoleranciju na neizvjesnost.

Je li Vam ovaj jezični podcast otvorio neke nove vidike? Možete li izdvojiti nekoliko činjenica na koje Vam je podcast ukazao, a da to niste uvidjeli prije?

Pa ovaj podcast me naučio toliko toga o jeziku – od drugih. Da, upravo to, otvorio vidike. Primjerice, ja sam radio s pilotima na Fakultetu prometnih znanosti, no kad mi je gost Nikola otkrio neke anegdote s jezikom iz kokpita, saznao sam da nekad gramatika nije bitna koliko brzina.

Kristian Novak, pisac, mi je vizualizirao kako mijenja rečenice i kako zamišlja priču i kako skrati 800 kartica na 500.

Satiričar, čija epizoda uskoro izlazi, mi je pokazao kako ga debata naučila kako biti u krivu. I sa svakim gostom takav neki jedinstveni uvid u nešto što misliš da znaš jer znaš čime se ti ljudi okvirno bave. Ne možeš znati dok ne – porazgovarate detaljno i duboko.

Jezik je toliko opsežan pojam da svaki individualac ima nešto jedinstveno za ispričati i neće nužno biti isto kao netko u istoj branši. A svima nam je to osnovni oblik postojanja pa onda svi možemo razumjeti.

Izjavili ste kako će primarni fokus biti oni koji se oslanjaju na jezik kako bi ostvarili karijerne ciljeve. Koje su najčešće greške koje se događaju kada krećemo učiti novi, strani jezik?

Najčešća greška je pomislimo da ga možemo učiti kao školski predmet. Jezik se ne može naučiti u smislu –  to je sada to i njega znam. Nije faktično znanje kao učenje o povijesnim događajima. Nekako je kao vožnja. prestajete li i što više i dulje prestajete, gubite kvalitetu, vještinu.

Druga je greška učiti ga za potvrdu o znanju A1, B2, dakle ciljanje nekakve razine kao trofeja i mišljenja da kada to ostvarite, sad je to to i znate jezik. Jezik nije ispit. On se mora koristiti i nije ograničen stupnjevima, intenzivnim tečajevima – to je čisti marketing. Tko uči jezik mora ga nastaviti koristiti cijeli život, inače, čemu učiti?

I najvažnije greška kod učenje stranog jezika je nedovoljno govora, odnosno stavljanje govora na zadnje mjesto vještina (nakon slušanja, čitanja, i pisanja), umjesto na prvo. Iz govora se jezik uči. Mama nas je prve riječi naučila tako da nam govorila u slogovima ma-ma i čekala da mi ponovimo. Nekako s godinama se u školstvu učenje stranog jezika pretvorilo u nešto nelogično poput zadataka s prazninama. I onda se čudimo kad znamo nastavke za prezent glagola, a ne znamo naručiti kavu u kafiću.

Koliko jezika govorite, a koliko ih još želite naučiti?

Ljudi nekako misle da sam poliglot, no nisam. Govorim engleski i njemački jer sam ih studirao pa se ne računa kao sada sam ja naučio jezik dodatno. Koristim osnove španjolskog kojeg sam se sam učio i osnovne hrvatskog znakovnog jezika koji učim u Dodiru. Htio bih usavršiti španjolski malo i arapski i Brailleovo pismo. Kako sam putnik, htio bih pokriti svijet 🙂

Prije Kukuljevićeva govora, svi govori i saborski zapisnici, bili su na latinskome jeziku. Možete li nam reći s kojim se izazovima susreće moderni hrvatski jezik?

Hrvatski jezik nije moj fah sam po sebi, stoga je možda ovo pitanje više za kroatiste i lingviste. Ono što sam saznao iz podcasta razgovarajući s blogericama kroatisticama Hrvatski za svaku upotrebu i satiričara Borne Sora jest da hrvatski trpi kao svi jezici zbog – brzine.

Lektori nisu prioritet na tekstu, bitnije je što se kaže, više nego kako. Problem su i nekoliko pravopisa, ali često i nekakav nasilni purizam, koji je, kako je prevoditeljica Marija Omazić u podcastu rekla, utjerao strah u kosti onih koji službeno koriste hrvatski.

Jezik nam pomaže razumjeti svijet oko nas, no tu činjenicu često zaboravljamo. Konkretno, možete li podsjetiti naše čitatelje zašto bismo bez jezika bili bez identiteta?

Jednostavno je dovoljno otići u stranu zemlju i preživjeti jedan dan – a ne smijete koristiti engleski ili neki jezik osim službenog u toj zemlji. I sve što ne možete tada napraviti daje vam odgovor na to koliku ulogu jezik igra u svakodnevici. Jezik je za mene oslonac.

Možete li na malo reći o planovima za budućnost, kako privatnim, tako i poslovnim.

Umjesto mojih planova, rado bih si uzeo za pravo dati savjet mladima koji gone karijeru. Savjet koji sam u jednom trenutku počeo slijediti i koji me doveo do tu gdje sam danas.

Udijelio ga je glazbenik Tim Minchin u govoru koji je upućivao diplomantima na nekom sveučilištu. Rekao je nešto poput ovog. Nemojte da vas neki veliki san zaslijepi toliko da ne vidite prilike koje se nude u perifernom vidu. Imati veliki san je odlično, ali ako na putu do sna će biti prilika nenaslućenih, neočekivanih koje će se nuditi i možda nas odvrate od sna – nemojte se bojati priznati da je to u redu i nekad i zgrabiti te prilike.

Zapravo, ovo je i odgovor na moje planove. Privatne i poslovne 🙂

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 20.000 zaljubljenika u grad.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *