fbpx

Gupčeva zvijezda: Matijina posljednja stanica

Gupčeva zvijezda: Matijina posljednja stanica

Propješačimo li otprilike dva kilometra južno od Mihaljevca, stići ćemo na Gupčevu zvijezdu. Gupčeva zvijezda je prostor na sjeveru Zagreba koji se nalazi na križanju puta za Gornji grad i Mirogoj. Iako veličinom ulica zauzima nešto manje od kilometra kvadratnog, od velike je važnosti za sve Zagrepčane jer nosi ime vođe hrvatsko-slovenske seljačke bune.

Tko je bio Matija Gubec?

Ambroz Matija Gubec bio je prevodnik seljačkih buna svima nam poznate 1573. godine u Hrvatskom zagorju. Ime Matija prvi je zabilježio ugarski kroničar M. Istvánffy te se zbog toga smatra da se legenda o dobrome kralju Matiji spojila s onom o seljačkome kralju Gupcu.

Gubec se spominje u selu Hižakovcu na stubičkom vlastelinstvu kao podanik Franje Tahija u popisu crkvene desetine 1560. godine u kojem stoji upisan kao kmet. Sudjelovao je u stvaranju tajnog seljačkog saveza, koji je prethodio izbijanju seljačke bune.

Matija je skupa s Pasancem i Mogaićem zapovijedao seljačkom vojskom koja je djelovala u Hrvatskom zagorju, gdje je naposljetku proglašen seljačkim kraljem.

Kip Matije Gupca u Gornjoj Stubici, rad Antuna Augustinčića

Matija Gubec je do današnjeg dana ostao najveći hrvatski narodni junak.

Matija se smatra narodnim junakom u Hrvata zato što se u to doba usprotivio vlasti i niti u jednom trenutku nije odustao od svojih stavova, već se borio do kraja za sebe i ostale seljake.

Zanimljiv je podatak da je Matija toliko cijenjen da je najčešće ime ulice u Hrvatskoj, Ulica Matije Gupca.

Zašto Gupčeva zvijezda?

Ne možemo sa sigurnošću reći gdje je Matija Gubec pogubljen, no prema predajama koje su se prenosile s koljena na koljeno, one aludiraju na to da je vođa seljačke bune pogubljen upravo na tom mjestu nakon sloma bune.

Iako se prema nekim pričama navode ostala mjesta poput Markova trga, Tuškanca te Šalate, većina ljudi se slaže s time da se to dogodilo upravo na današnjoj Zvijezdi.

Stoga, priča glasi da je Matija zarobljen nakon odlučujuće bitke kraj Stubičkih Toplica gdje je mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom krunom i naposljetku rasčetvoren.

Upravo iz tog razloga, stariji ljudi iz susjedstva to mjesto u žargonu nazivaju Matijina posljednja stanica.

Tramvajska čekaonica na Gupčevoj zvijezdi

Tramvajsku čekaonicu na Gupčevoj zvijezdi, Ministarstvo kulture proglasilo je kao nepokretno kulturno dobro. Čekaonica je izgrađena davne 1935. godine prema projektu arhitekata Ivana Zemljaka i Zvonimira Kavurića. Ona je najvrjedniji i jedan od zadnjih sačuvanih primjera moderne funkcionalističke komunalne opreme u gradu Zagrebu kao takva.

Mirogojska nesreća

31. listopada 1954. dogodila se najveća tramvajska nesreća u povijesti grada Zagreba. Električni tramvaj pod brojem 21 spuštajući se Mirogojskom cestom prema Gupčevoj zvijezdi prevozio je građane koji su odlazili na Mirogoj kako bi netom prije obilježavanja blagdana Svih Svetih uredili grobnice svojih najbližih.

U ranim jutarnjim satima, ulaskom u zavoj na Mirogojskoj cesti, električnom tramvaju otkazale su tračničke kočnice gdje je došlo do naglog ubrzavanja vozila. Iako je vozač električnog tramvaja pokušao svim mogućnostima usporiti kretanje vozila, došlo je do nezaustavljivog ubrzavanja što je uzrokovalo iskliznuće tramvaja iz tračnica. Električni tramvaj se prevrnuo te sudario s obližnjim drvoredom. U kobnoj nesreći život je izgubilo 19 ljudi, dok je ostalih 37 zadobilo teže ozljede.

Stariji građani dan danas prepričavaju tragediju koja se dogodila kobnog 31. listopada. Nakon nesreće, Zagrebački Električni Tramvaj je umirovio tramvaj broj 21. koji se do današnjeg dana ne koristi.

Filip Žeželj

Učenik završnog razreda srednje škole s velikim ambicijama u području rada s mladima. U slobodno vrijeme puno čitam, gledam filmove te obnašam dužnost ambasadora u European Youth organizaciji.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *