fbpx

Herman Bollé: Arhitekt koji je dogradio i oplemenio Zagreb

Herman Bollé: Arhitekt koji je dogradio i oplemenio Zagreb

Aleja Hermana Bolléa proteže se uz groblje Mirogoj, od njegove sjeverne strane sve do južne gdje se spaja s Bijeničkom cestom. Paralelno s njom nalazi se Mirogojska i Remetska cesta. Ova duga aleja, koja se nalazi uz jedno od najljepših europskih groblja, naziv nosi po hrvatskom arhitektu njemačkog podrijetla, Hermanu Bolléu. Često ga nazivaju graditeljem hrvatske metropole, a u nastavku saznajte zašto je to tako.

Obitelj umjetničkih sklonosti

Carl Ferdinand Hermann Bollé rođen je 1845. godine u Kölnu. Rođen je u obitelji hugenotskog podrijetla i u obitelji različitih umjetničkih i graditeljskih sklonosti. Djed i otac bili su graditelji i poduzetnici koji su radili na kölnskoj katedrali. Brat mu je bio operni pjevač, a sestra književnica.

Obrazovanje i usavršavanje

Nakon završene graditeljske obrtne škole tri godine se usavršavao u crtanju kod oca, a u međuvremenu je i doborovoljno služio u vojsci.

Odmah nakon toga zaposlio se kod arhitekta Seidmanna u Bonnu, a paralelno s tim studirao je povijest umjetnosti. Od 1867. do 1870. godine izrađivao je nacrte crkava i crkvene opreme s kölnskim arhitektom Heinrichom Wiethaseom.

Nakon toga postaje poručnik u ratu, a od 1872. do 1879. godine radio je u atelijeru poznatog bečkog arhitekta Friedricha von Schmidta, s kojim je sudjelovao u izradi unutrašnjih dekoracija crkava Weissgaerbern, i Fünfhaus.

Susret s Strossmayerom i Kršnjavijem

Bollé je sedamdesetih godina 19. stoljeća putovao Njemačkom i Italijom proučavajući antičke, srednjovjekovne i renesansne spomenike. U Italiji je susreo Josipa Jurja Strossmayera i Isidora Kršnjavog, koji su ga pozvali u Hrvatsku.

Bollé u Hrvatsku dolazi početkom 1876. godine, točnije u Đakovo. Tamo je, po Strossmayerovoj želji, zajedno s arhitektom F. Schmidtom vodio gradnju i nacrte đakovačke katedrale.

U jesen iste godine dolazi u Zagreb kako bi nadzirao Schmidtovu restauraciju Sv. Marka.

Ostanak u Zagrebu

Suradnja Schmidt-Bollé nastavljena je na obnovi zagrebačke katedrale, a Schmidt mu je povjerio izvedbu palače JAZU.

Godine 1879. doseljava u Zagreb, a 1890. godine dobiva hrvatsko državljanstvo. Tri godine poslije sagradio si je kuću na današnjoj adresi Ulica 8. maja 64, a atelje je imao u Gajevoj 37.

Društveni, kulturni i pedagoški rad

Doseljenjem u Zagreb, Bollé je sudjelovao u brojnim društveno-kulturnim djelatnostima. Bio je odbornik Upravnog odbora Društva umjetnosti, jedan od osnivača i ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, voditelj, a kasnije i ravnatelj graditeljskog odjela Obrtne škole.

Kr. obrtna škola u Zagrebu, između 1891. i 1905. godine, razglednica
Izvor: digitalna.nsk.hr

Izradio je projekt zgrade škole i muzeja, ali i program za crtanje i praktičan rad u svim odjelima.

Svoje radove i radove Obrtne škole predstavio je na velikim svjetskim izložbama, u Trstu 1882. godine, u Budimpešti 1885. i 1896. godine te u Parizu 1900. godine, na kojoj je dobio križ Legije časti za vlastitu arhitekturu.

Graditelj hrvatske metropole

Mnoge zgrade u Zagrebu imaju Bolléov pečat. Za početak navest ćemo one koje je gradio ili u čijoj gradnji je sudjelovao.

  • Zavod Sv. Josipa, tj. samostan Magdalenki u Nazorovoj ulici
  • kurije na Kaptolu 6 i u Novoj vesi 5
  • sjemenišnu kapelu na Kaptolu
  • Kemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu
  • evangeličku crkvu i općinu
  • zgradu Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtnu školu
View this post on Instagram

Jutro, Zagrebe!

A post shared by @ beli.zagreb.grad on

  • palaču Pongratz (srušena između dva svjetska rata)
  • kompleks Mirogoja (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, dovršena po njegovim nacrtima nakon njegove smrti, kapela na pravoslavnom groblju, brojni spomenici)
  • kuriju na Kaptolu 21
  • vilu Weiss na Prekrižju (srušena između dva rata)
  • kapelicu na Ilirskom trgu
  • Mušku učiteljsku školu u Medulićevoj (s Kunom Weidmannom)
  • umjetničke atelijere u Ilici 85 (u suradnji s V. Bukovcem)

Mnoge je objekte obnovio i restaurirao. Uz navedenu crvku sv. Marka i zagrebačku katedralu tu su i:

  • Crkva u Granešini
  • kaptolske kurije br. 2, 3, 4, 20, 21, 26
  • pročelje crkve Sv. Katarine nakon 1880
  • Franjevačka crkva
  • Crkva u Remetama
  • unutrašnjost pravoslavne crkve
  • grkokatolička crkva Sv. Ćirila Metoda
  • zgrada Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10
  • kapelica Sv. Duha i dr.

Po njegovim idejama i nacrtima izvedeni su detalji zagrebačke urbane opreme. Tu ubrajamo kaptolsku fontanu, fontanu na Zrinjevcu, Meteorološki stup na Zrinjevcu, ogradu i portal Botaničkoga vrta.

Rad izvan Zagreba i izvan Hrvatske

Brojne su zgrade i izvan Zagreba, ali i Hrvatske, na kojima je Bollé radio. Navest ćemo neke od njih, uz već spomenutu Đakovačku katedralu.

Smiraj karijere

Sve do 1914. godine, kada je sam tražio umirovljenje, s naslovom dvorskog savjetnika, obavljao je mnoge javne službe. Neumorno je radio u svom ateljeu sve do kraja svoga života. Preminuo je 1926. godine u Zagrebu.

Bolléova poruka

Godine 2014., točno na sto drugom metru južnog zvonika zagrebačke katedrale iza natpisa A. D. 1898, pronađena je poruka na dva pergamenta koja su bila smještena u maloj staklenoj kapsuli.

Ona je u početku bila nečitljiva jer ju je vlaga gotovo uništila, no zahvaljujući djelatnicima laboratorija Hrvatskog državnog arhiva uspjela se dešifrirati.

Ispostavilo se da je to poruka Hermana Bolléa, koji je napisao:

A dao dobri Bog, kada iza viekovah opet na javu dodje sadanja spomenica… da se tada nadju svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod.

večernji.hr

Značajan restauratorski i graditeljski rad

Usprkos raspravama, koje se i danas vode glede njegova rada, neupitno je da je Herman Bollé ostavio ogroman značaj za povijest zagrebačke (hrvatske i europske) arhitekture.

U Obrtničkoj školi odgojio je generacije vrsnih obrtnika i graditelja, koji su svojim radom Zagreb učinili važnim središtem dekorativnih umjetnosti.

Bollé je jedan od najplodnijih i najznačajnijih hrvatskih arhitekata, koji se istaknuo ne samo po pionirskoj pedagoškoj djelatnosti oblikovne kulture i naobrazbe u Hrvatskoj, nego i po osobnoj arhitektonskoj kulturi i informiranosti.

Hrvatski biografski leksikon online

Izvori:

  • enciklopedia.hr
  • Hrvatski biografski leksikon
  • Večernji.hr

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *