Hrvatski božićni običaji: Saznajte tko su položari i što se radi s jabukom božićnicom

Hrvatski božićni običaji: Saznajte tko su položari i što se radi s jabukom božićnicom

Tradicija božićnih običaja je duga, bogata i raznovrsna. Svaka regija u Hrvatskoj imala je svoje specifičnosti i na taj način pridonijela bogatstvu naše kulturne i duhovne baštine. Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije.

Badnjak

Na Badnjak se u kuću unesu tri panja koja simboliziraju Sveto trojstvo. Na njih se često stavljalo voće ili hrana, a vatra koja se trebala održavati predstavljala je mir i blagostanje. Ponekad se unosio samo jedan veliki panj “Badnjak”, njega je donosila glava (otac) obitelji. Taj običaj je polako izumro zbog promjene načina grijanja. Uz panj je nerijetko muški dio obitelji unosio i slamu koja je bila znak Isusova rođenja na slamici.

Čestitari

Na božićno jutro u kuću dolazi čestitar (položar). Neki su vjerovali da to mora biti mlada, snažna i čvrsta osoba jer tko ti prvi dođe u kuću – takva će ti biti godina.

Pšenica – običaj koji njegujemo i danas

Jedan od rijetkih, ako ne i jedini stari hrvatski božićni običaj koji se njegujemo i danas je sijanje pšenice. Pšenicu se sije na blagdan svete Lucije i raste do Božića. Prema tradiciji, pšenica se na Božić ukrašava bojama hrvatske trobojnice uglavnom na način da se oko nje sveže crveno-bijelo-plava trakica te se u sredinu stavi svijeća. Ovisno o tome kako bi pšenica iznikla, takva bi sljedeće godine u poljima bio urod. Pšenica se smatra simbolom plodnosti, obnove i novog života.

Simbolična jabuka – Božićnica

Božićnica je, naime, bila ukrašena jabuka koja se darivala na Božić. Najčešće su je darivali mladići djevojkama kako bi im pokazali svoje simpatije. Još je jedan običaj bio baciti jabuku u bunar prije Božića i onda je izvaditi za Novu godinu. U slučaju da je jabuka ostala rumena i zdrava – i ostali ukućani bit će dobrog zdravlja.

Kuća se kitila i prije božićnog drvca

Božićno drvce običaj je koji smo preuzeli iz Njemačke, a u naše je domove ušlo tek sredinom 19. stoljeća. Kuće su se i prije njega kitile i to raznolikim zelenilom, orasima, suhim voćem, svijećama, od drveta su se radile jaslice, a bilo je i ukrasa od papira. U pojedinim se dijelovima Hrvatske kitila cijela kuća, u drugima se kitila samo glavna greda u kući ili ognjište.

Nakon Božića

Na sv. Stjepana (26. prosinca) ide se u posjet rođacima, prijateljima i susjedima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Na drugi dan od Božića započinje blagoslov domova.

Izvor:

narodni.net

hu-benedikt.hr

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 30.000 zaljubljenika u grad.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori