fbpx

Ivana Hirschmann: Prva gimnastička učiteljica u Hrvatskoj

Ivana Hirschmann: Prva gimnastička učiteljica u Hrvatskoj

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Ovaj put pišemo o Ivani Hirschmann, učiteljici tjelovježbe, gimnastičarki, pedagoginji i prvoj ženi u Hrvatskoj kojoj je završila Tečaj gimnastike za učitelje pučkih škola te prvoj gimnastičkoj učiteljici u školama u Hrvatskoj s položenim državnim stručnim ispitom.

Među prvima koji su pisali o njenom životnom putu su novinar Hrvoje Macanović uvrstivši je u Historiju fizičke kulture (1966.) i Milivoj Radović, povjesničar sporta, u Povijesti sporta (br. 14, 1971.).

Odrastanje i školovanje

Ivana Hirschmann rodila se 1866. godine u mjestu Sveti Nikola kraj Zeline, u trgovačkoj židovskoj obitelji. U razdoblju od 1873. do 1885. godine u Zagrebu je završila četiri razreda Pučke škole, četiri razreda Više djevojačke škole i tri godine samostanske preparandije.  

Ivana Hirschmann je bila krhke tjelesne građe, nižega rasta. U ono je vrijeme upadala u oči svojom kratkom frizurom…Nosila je kostime u pravilu sive boje, naglašeni ovratnik haljetka i obavezna mekana mašna nekako nalik na leptir kravatu, djelovale su nekima revolucionarno, protivno društvenim standardima, drugima lijepo i ugodno. Njezine učenice su znale reći da je stroga, ali bi uvijek dodavale da je i pravedna.

Milka Babović, “Učiteljica tjelovježbe Ivana Hirschmann”, Zagreb, moj grad, br. 8, 2007., str. 23-25.

Položila je ispit za tjelovježbenu učiteljicu u nižim pučkim školama, a 1888. godine i ispit iz matematičko-tehničke skupine predmeta za učiteljsku službu u višim pučkim školama.

Šest godina nakon položila je ispit i za tjelovježbenu učiteljicu u višim djevojačkim školama. Ispit se sastojao od pismenog i usmenog dijela u području teorije i povijesti gimnastike, teorije i prakse nastave, anatomije, fiziologije i prve pomoći. 

Gimnastika u Londonu 1908. godine, foto: wikipedia.org

Tečaj gimnastike za učitelje pučkih škola

U razdoblju od 1894. do 1896. godine polazila je Tečaj gimnastike za učitelje pučkih škola koji je vodio dr. Franjo Bučar. Bila je jedina žena koja je polazila tečaj i prva žena u Hrvatskoj koja ga je položila i postala učiteljica gimnastike.

rrep
O Tečaju koji se održao od 1894. do 1896. godne dr. Bučar napisao je izvještaj koji možete pročitati na digitalna.nsk.hr

Godine 1926. dr. Bučar pitao ju je zašto je odabrala gimnastiku. Ivana mu je odgovorila:

Moja odluka da se posvetim zvanju učiteljice gimnastike potječe inicijativom pokojnoga Franje Hochmanna, učitelja gimnastike i “Sokola”, a posredovanjem ondašnjeg moga učitelja risanja na Višoj djevojačkoj školi- Juraja Kutena, koji je bio dobar prijatelj mojih roditelja. Franjo Hochmann mi je odmah posudio svoja stručna pomagala.

Milka Babović, “Učiteljica tjelovježbe Ivana Hirschmann”, Zagreb, moj grad, br. 8, 2007., str. 23-25.

Ivanina radna mjesta

Godine 1891. zaposlila se kao privremena pomoćna učiteljica tjelovježbe u Građanskoj djevojačkoj školi. Stalno zaposlenje dobila je 1908. godine kao učiteljica nižih pučkih škola s potrebnom podukom u gimnastici. Četiri godine poslije postala je učiteljica i u višim djevojačkim škola kućanskoga i trgovačkog usmjerenja.

Gimnastika u dvorani Gornjogradske gimnazije, Ivana Hirschmann nalazi se u sredini, foto: franjo-bucar.sportski-muzej.hr

Osim toga radila je i u Ženskom liceju u Zagrebu, od 1892. do 1920. godine. Umirovljena je 1923. godine, a do tada je još podučavala tjelovježbu u Stručnoj školi, Višoj djevojačkoj školi, Zemaljskoj višoj djevojačkoj školi, Učiteljskoj školi uz realnu gimnaziju, Ženskoj realnoj gimnaziji i u Zemaljskoj preparandiji.

Sve su to bile ženske škole i u svim tim školama je Ivana Hirschmann, uvjereni pobornik nužnosti tjelesnoga vježbanja i sporta za žene, ostavila svoj duboki trag. Učenice su naučile mnoge sportske igre (ili su barem saznale za njih). Zato će se u temeljitim prikazima povijesti školskoga sporta pronaći i podatak da su učenice Ivane Hirschmann igrale njima prilagođen nogomet, da su njezine učenice 2. ženske realne gimnazije upoznale 1921. hazenu i tako dobro igrale da je škola bila rasadnik haze-našica klubovima Concordiji i HAŠK-u.

Milka Babović, “Učiteljica tjelovježbe Ivana Hirschmann”, Zagreb, moj grad, br. 8, 2007., str. 23-25.

Pedagoška djelatnost

Osim prakse, Ivana je proučavala tadašnje moderne europske gimnastičke sustave i prilagodila ih potrebama škola u kojima je radila. U knjižici Kratak izvadak iz historije gimnastike iz 1906. godine opisala je povijest gimnastike. To ujedno i prvo izdanje o povijesti gimnastike na hrvatskom jeziku. Drugo prošireno izdanje knjižice izašlo je 1913. godine.

Tekstovi u knjižici opisuju povijest gimnastike i tjelesnog vježbanja, Olimpijske igre i dr. Ivana je pisala i o prošlosti naših pučkih igara, posebice o Moreški i Sinjskoj alci.

rrep
Kratak izvadak iz historije gimnastike možete pročitati na digitalna.nsk.hr

Iste godine napisala je i priručnik s vježbama Djevojačka gimnastika koji je namijenila nastavnicama tjelovježbe.

Objavljivala je i članke o napretku tjelesnog vježbanja i odgoja u školama, higijeni djevojčica i vježbama za djevojke u časopisima Gimnastika, Sokol, Domaće ognjište i Narodna zaštita.

Nakon umirovljenja 1923. godine, ­živjela je u Draškovićevoj ulici.

Tragičan kraj života

Iz istog stana Ivana je odvedena u noći 5. svibnja 1943. godine, kada je uhićena u posljednjoj grupi zagrebačkih Židova. Najprije je odvedena u zatvor na Savskoj cesti, odakle je transportirana u logor Auschwitz/Oswiecim. Tamo je ugušena u plinskoj komori 8. svibnja 1943. godine.

Ivanin trag u povijesti

Ivana Hirschmann svoje mjesto u povijesti zaslužila je svojim predanim radom prema poslu koji je voljela raditi i konstantno ga nastojala modernizirati i unaprijediti– tjelesnom odgoju i gimnastici.

Ubrajamo ju u začetnike sportske historiografije.

Svoje učenice upoznala je s novim sportovima, poput poput kriketa, kroketa i hazene.

Borila se za prava žena, a javnost je zgražala kratkom (muškom) frizurom koju je nosila, što nije bila uobičajna praksa za žene njenog vremena.

Milivoj Radović u spomenutom članku istaknuo je:

Na kraju moramo konstatirati da je Ivana Hirschmann zaslužna učiteljica koja je 40 godina odgajala generacije učenica, pisala stručne knjige, pokazavši put budućim kroničarima ili povjesničarima sporta. No,do danas niti na jednoj spomen-ploči bilo kojeg đačkog učilišta u Zagrebu nema njezina imena.

Milka Babović, “Učiteljica tjelovježbe Ivana Hirschmann”, Zagreb, moj grad, br. 8, 2007., str. 23-25.

Literatura i preporuka za čitanje:

  • Hrvatski biografski leksikon online
  • Hrvoje Macanović, Historija fizičke kulture, 1966.
  • Ivana Hirschmann, Kratak izvadak iz historije gimnastike, Zagreb 1906. i 1913.
  • Milka Babović, “Učiteljica tjelovježbe Ivana Hirschmann”, Zagreb, moj grad, br. 8, 2007., str. 23-25.
  • Milivoj Radović, Povijesti sporta, br. 14, 1971.
  • Židovski biografski leksikon online

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *