fbpx

Ivo Andrić: Jedini nobelovac iz područja književnosti s ovih prostora

Ivo Andrić: Jedini nobelovac iz područja književnosti s ovih prostora

Ulica Ive Andrića, književnika, pjesnika i prozaika, smještena je u zagrebačkom naselju Sesvete, i nalazi se u društvu ulica znamenitih hrvatskih književnika poput Pavla Štoosa, Janka Polića-Kamova, Ivana Belostenca, Antuna Vrameca i Franje Petrića.

Rođen je u hrvatskoj obitelji 9. listopada 1892. u Travniku, BiH, a umro je u 13. ožujka 1975. u Beogradu.

Gimnaziju završava u Sarajevu, a 1912. započinje studij na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. Njegove književne početke vezujemo uz suradnju u najvažnijim zagrebačkim književnim časopisima Savremenik i Hrvatska njiva.

Svoje prve pjesme objavljuje u časopisu Bosanska vila, a ciklus pjesama objavljuje 1914. u zborniku Hrvatska mlada lirika s čim postaje priznat kao književnik. Fakultetsko obrazovanje nastavlja u Beču i Krakovu te 1924. godine doktorira u Grazu.

Andrićev rad obično se dijeli u tri faze:

Prvu fazu obilježava poezija i poetska proza, a najznačajnija djela iz te etape su Ex Ponto (1918.) i Nemiri (1920.)

Ali tu za mojim vjeđama — sklopim li samo oči — živi sva veličina života i sva ljepota svijeta. Sve što je ikad samo taklo oči, usne i ruke moje sve je u mojoj svijesti živo i svijetlo na tamnoj pozadini ove patnje. Raskoš i ljepota života žive neuništivo u meni.’

Ivo Andrić, Ex Ponto

U drugoj fazi, tj. u razdoblju između dva rata okreće se pripovjednoj prozi, dok treća faza (nakon Drugog svjetskog rata) sadrži njegova najpoznatija djela – Na Drini ćuprija, Travnička hronika i Prokleta avlija – koja se ujedno smatraju Andrićevim književnim vrhuncem. Prva dva spomenuta djela su više kronike nego romani, te govore o Bosni i njezinoj povijesti, odnosno o životu na području gdje se sudaraju Istok i Zapad i čija se populacija sastoji od različitih nacija i religija.

Iako je u većini svojih radova pisao o Bosni, zanimljivo je da u BiH ne postoji niti jedna ulica, škola ili knjižnica nazvana po Andriću.

Pričajući o Andriću kao čovjeku, Krešimir Nemec, veliki poznavatelj njegova opusa kaže:

Andrić je bio vrlo komplicirana osoba, introvertiran, povučen, depresivan, bojažljiv, uvijek u nekom grču. Patio je cijeli život od nesanice, ali je i od te velike neugode uspio stvoriti estetski kapital: napisao je prekrasnu prozu Nesanica. Snagu je koncentrirao na svoju unutrašnjost, na autoanalizu. Bio je zapravo osamljenik, živio je u svom svijetu u koji je bilo teško ući. Nerado je davao intervjue, nije volio buku i medijsku pozornost. Bio je mudrac, filozof, odmjeren i suzdržan u svakoj gesti. Volio se prikazivati kao žrtva i patnik, često je imao osjećaj krivnje…

Krešimir Nemec

Pitanje nacionalnog identiteta

Postoje mnoge rasprave o tome čijoj nacionalnoj književnosti pripada Ivo Andrić, budući da su njegov život i djelo vezani uz više geografskih područja. Andrićevo djelo je zapravo puno veće i važnije od ovog pitanja, no ono što ga čini dijelom hrvatske književnosti su njegovi početci u zagrebačkim književnim krugovima gdje se formirao kao osoba i pisac, te njegov utjecaj na hrvatske pisce i popularnost među čitateljima.

Andrić do danas ostaje jedni književnik sa ovih prostora nagrađen Nobelovom nagradom, i to ne za konkretno djelo već za cjelokupni književni opus, a Nobela dobiva 1961.

Za kraj, pročitajte inspirativni citat iz Andrićeve zbirke Znakovi pored puta, koja izlazi posthumno te sadrži njegove misli, crtice, zapažanja i razmišljanja:

Kad jedno određeno stanje počne da vas muči, da postane neizdržljivo, nemojte stajati u mjestu, jer bolje neće biti, još manje pomišljajte na bježanje natrag, jer se od toga pobjeći ne može. Da biste se spasili, idite naprijed, tjerajte do vrhunca, do apsurda. Idite do kraja dok ne dotaknete dno, dok vam se ne ogadi. U tome je lijek. Pretjerati, znači isplivati na površinu, osloboditi se. To važi za sve: za rad, za nerad, za poročne navike kojih se stidite a kojima robujete, za život čula, za muku duha.


Izvori:

Petra Pletikosa

Studentica engleskog jezika i književnosti koja slobodno vrijeme ispunjava dobrom glazbom, knjigama i filmovima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *