fbpx

Izjava HAZU o klimatskim promjenama na margini interesa

Izjava HAZU o klimatskim promjenama na margini interesa

Društvo koje negira postojeću situaciju

HAZU je na svojoj redovnoj sjednici održanoj 27. svibnja 2020. donio izjavu o klimatskim promjenama u kojoj se, između ostalog, sažeto definira način suočavanja s ovom globalnom krizom. Unatoč sve očitijim klimatskim promjenama koje počinju sve intenzivnije, a time i razornije utjecati na naše živote, klimatska kriza je još uvijek na margini interesa. Upravo ova izjava HAZU koja nije dobila adekvatnu pozornost javnosti pokazuje da očito nešto nije u radu s društvom koje negira postojeću situaciju.


Zgrada HAZU (Izvor: HAZU)

Logičan slijed

Predsjedništvo HAZU je svoju izjavu podijelilo u šest stavki u kojima je razmotrilo recentne klimatske promjene u logičnom slijedu od njihova evidentiranja do suočavanja s posljedicama i nužnim reakcijama .

U prvoj stavci se evidentiraju klimatske promjene vidljive u sve izraženijem globalnom zagrijavanju koje se manifestira, između ostalog, u ekstremnim vremenskim uvjetima poput oluja, kiša, ali i suša.

Oluja nad Tokijem (Izvor: Extreme Weather Facebook)

Antropogeni čimbenici

Druga stavka istog dokumenta razmatra uzroke klimatskih promjena pri čemu se uz prirodne procese kao njihove pokretače naglašava i sve veći utjecaj antropogenih uzročnika. Kao glavni uzrok suvremenih klimatskih promjena navodi se upotreba fosilnih goriva koje je najvećim dijelom odgovorno za povećanu emisiju stakleničkih plinova u atmosferi. Naime, kada Sunce grije naš planet dio te topline Zemlja ponovno isijava, ali zbog stakleničkih plinova ta toplina ne može u cijelosti napustiti atmosferu što dovodi do globalnog porasta temperature.

Recentno zagađenje (Izvor: Carbon Market Watch Facebook)

Sat je debelo otkucao ponoć

U trećoj stavci se analizira budućnost klime. Ova izjava izričito navodi da se klimatske promijene više ne mogu izbjeći što znači da je sat debelo otkucao ponoć. U ovom trenutku preostaje nam samo poražavajuće suočavanje s dva moguća scenarija, od kojih je jedan optimističniji, a drugi pesimističniji. Prema optimističnijoj varijanti očekuje se manji porast temperature od 0,3 do 1,7 stupnjeva Celzija dok se prema onoj crnjoj prognozi, zbog većih promjena u temperaturi, i to u iznosu od čak 2,6 do 4,8 stupnjeva Celzija, očekuju nesagledive posljedice koje će pogoditi sve segmente ljudskog života.

Pogled na požare koji su zahvatili Australiju krajem 2019. i početkom 2020. (Izvor: Extreme Weather Facebook)

Hvatanje u koštac s klimatskim promjenama

Četvrta stavka je posvećena posljedicama klimatskih promjena koje su očite već duže vrijeme, a vidljivije su primjerice u zdravstvenom sektoru u kojem je došlo do povećanja razine smrtnosti uslijed sve nesnosnijih toplinskih valova i pojava novih bolesti i zaraza. Promjene su očite i u dramatičnom topljenju leda na polovima, a koje je praćeno dizanjem razine mora, promjenama toka morskih struja, smanjenjem bio-raznolikosti i dr. Sve su to promjene koje utječu na floru i faunu, ali i na gospodarstvo i društvo u cjelini. Tekst HAZU-a naglašava da će klimatske promijene osobito teško pogoditi sektor poljoprivrede i ribarstva, a što će se očitovati u smanjenju prinosa. Takve će situacije dovesti do dubokih ekonomskih i društvenih poremećaja, a koje će rezultirati smanjenjem sigurnosne situacije u svijetu, odnosno borbom za preostalim resursima.

Smeće na ulicama najsiromašnijih zemalja (Izvor: International Institute for Environment and Development Facebook)

Ono što je osobito tragično je činjenica, a koju tekst HAZU-a posebno naglašava, da će klimatska kriza najviše pogoditi zemlje u razvoju zbog njihove veće ovisnosti o ritmovima priroda. Upravo te zemlje imaju najmanje mogućnosti za hvatanje u koštac s aktualnim problemima, što će u konačnici još više povećati nejednakosti u svijetu. U osnovi imat ćemo paradoksalnu situaciju u kojoj žrtve klimatskih promjena snose veći teret odgovornosti od počinitelja što otvara brojne etičke dileme vezane uz pitanje moralne odgovornosti za postojeće stanje.

Potrebne reakcije

Peta stavka se bavi potrebnim reakcijama na utvrđeno stanje, a koje se sažimaju u nekoliko naoko jednostavnih riječi: istraživanje, ublažavanje i prilagodba. Stavka istraživanja naglašava potrebu unapređivanja praćenja klimatske krize kako bi dobili što pouzdanije projekcije klimatskih promjena u smislu onoga što se događa i onoga što možemo očekivati da će se dogoditi.

Stavka ublažavanja podrazumijeva konkretno smanjivanje emisije stakleničkih plinova i njihovu potpunu eliminaciju iz atmosfere, a što bi trebalo, kako se navodi, učiniti do sredine stoljeća. U prvom redu bi trebalo smanjiti upotrebu fosilnih goriva u svim djelatnostima te ih zamijeniti upotrebom obnovljivih izvora energije. To u osnovi znači da nas čekaju velike promijene i prilagodbe koje neće biti ugodne.

Pariz (Izvor: Carbon Market Watch Facebook)

Situacija u kojoj smo, traži koherentno i globalno djelovanje, a ovaj HAZU-ov dokument u tom kontekstu naglašava važnost Pariškog klimatskog sporazuma koji je donesen krajem 2015. godine, i kojega je ratificirao velik broj zemalja. Cilj je ovog sporazuma ograničiti globalno zatopljenje na razini znatno manjoj od 2 stupnja Celzija i osigurati daljnji održivi put razvoja. U izjavi HAZU se ističe nada da će se odredbe ovog sporazuma provesti i upravo ova nada pokazuje poljuljano povjerenje u mehanizme pridržavanja odredbi sporazuma. Pariški je sporazum ozbiljno narušen njegovim napuštanjem SAD-a. SAD je kao jedan od najvećih svjetskih zagađivača svojim izlaskom otvorio pitanje daljnje djelotvornosti dogovorenog čak , i ukoliko se sporazuma budu pridržavaju ostale zemlje potpisnice.

Venecija i ruke koje „podržavaju grad“ kao odraz klimatskih promjena i borbe za opstanak “grada na vodi” (Izvor: Carbon Market Watch Facebook)

Ruku pod ruku

Nadodala bih da u suočavanju s klimatskim promjenama problem predstavlja i naš društveni sustav utemeljen na tržišnim principima. U takvom sustavu politika ide ruku pod ruku s trgovinom pa smo, nažalost, svjedoci trgovanja emisijama stakleničkih plinova. U datoj situaciji vlade određuju gornju količinu stakleničkih plinova koju može emitirati određeni gospodarski sektor pri čemu oni koji izdvajaju manje od predviđenog mogu prodati „svoje viškove“ drugim tvrtkama. Jasno je da je postojeći sustav kompromitiran kako bi se pojedinci obogatili na račun klime. Pariški sporazum kao i Protokol iz Kyota svojim nedorečenostima otvaraju mogućnosti za brojne manipulacija, a što je vidljivo, primjerice, u članku 6 Pariškog sporazuma, a što dovodi u pitanje njegovu vjerodostojnost. Upitno je hoćemo li uspjeti ograničiti klimatsku krizu i smanjiti emisiju ili ćemo se samo pretvarati da nešto radimo na papiru, kako komentira trenutačnu situaciju Gilles Dufrasne, službenik nevladine organizacije Carbon Market Watch.

Prisilne deložacije starosjedilaca u blizini brane u srednjoameričkoj džravi Panami (Izvor: Carbon Market Watch Facebook)

Konkretni prijedlozi promjena na nacionalnoj razini 

U posljednjom dijelu HAZU-ove izjave razmatra se situacija na nacionalnoj razini. Tu se hrvatska javnost informira da je u pripremi zakonski paket mjera o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, a daju se konkretni prijedlozi koji bi Hrvatskoj mogli pomoći da se što bolje pripremi za promjene koje su na pomolu. Ti su prijedlozi vezani uz izgradnju sustava retencija i navodnjavanja kako bi se osigurala daljnja proizvodnja hrane i spriječio barem donekle njen deficit u budućnosti. Naglašava se i važnost uspostavljanja brzih željezničkih veza kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova na nacionalnoj razini. HAZU na kraju spominje i pitanje obnove Zagreba, a u skladu s trenutačnom radovima na sanaciji štete nakon potresa pri čemu se ova institucija zalaže za pristup koji će osigurati energetsku učinkovitost obnovljenih zgrada.

Budućnost prijevoza je već počela (Izvor: Hyperloop Transportation Technologies Facebook)

Ponestaje nam vremena

Akademska zajednica u Hrvatskoj ovom je izjavom postigla konsenzus po pitanju klimatskih promjena u smislu njihove ozbiljnosti i ogromnog utjecaja na čovjeka i uopće čitav planet.

U cjelini se stječe dojam da unatoč tome što su ljudi u razvijenim dijelovima svijeta solidno informirani o negativnim posljedicama korištenja fosilnih goriva, uglavnom ne mare za globalnu klimatsku krizu zbog čega se susrećemo, s odnedavna definiranim, fenomenom socijalno organiziranog negiranja. 

Ako su znanstvenici u pravu te je nedostatak reakcije u provođenju mjera zaštite od klimatskih promjena određen u prvom redu psihološkim čimbenicima koji se vezuju uz obrambene mehanizme, a kojima sami sebe štitimo od negativnih konotacija, onda se tome sukladno trebaju tražiti isto takva psihološka rješenja.

Moramo se udaljiti od negativnosti i katastrofa i praktična rješenja učiniti atraktivnijim.

Norveški poslovni institut, Per Espen Stoknes.

Ipak, treba imati na umu da je potrebna što hitnija reakcija na globalnoj razini u kojoj najvjerojatnije više nema vremena da se negativna situacija zamaskira maskom ugodnosti i prihvatljivosti.

Climate Change trailer (Izvor: Youtube)

Sonja

Sonja Kirchhoffer po vokaciji je povjesničarka koja radi u obiteljskom obrtu za restauraciju „Industrijska arheologija“. Iako ne radi, strogo gledano, u struci u stalnom je doticaju sa starim stvarima. Kako je zanima puno toga, starog i novog, kada stigne čita i piše, a slobodno vrijeme najviše uživa u ulozi ponosne mame i šetačice obiteljskih pasa.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *