fbpx

Izložba Čuvari baštine: Muzeji, zbirke KUD-ova i pojedinci

Izložba Čuvari baštine: Muzeji, zbirke KUD-ova i pojedinci

Međunarodna smotra folklora Zagreb najveća je i najprestižnija smotra folklora u Republici Hrvatskoj. Održava se od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge – kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova. U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a.

Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i grada Zagreba 2014. godine Međunarodna smotra folklora Zagreb proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značenja.

Ove godine program 54. Međunarodne smotre folklora Zagreb prikazuje Stoljeće Seljačke sloge. Tema o stotinu godina djelovanja Seljačke sloge trebala bi pokazati izvore i kontinuitet svih današnjih folklornih nastupa i smotri, osobito Međunarodne smotre folklora u Zagrebu. Ona je i osnovana na temeljima smotri seljačke kulture koje su se u glavnom hrvatskom gradu organizirale između dvaju svjetskih ratova.

Čuvari baštine: muzeji, zbirke KUD-ova i pojedinci

Program ovogodišnje Smotre obogatila je i izložba Slavice Moslavac iz Muzeja Moslavine Kutina pod nazivom Čuvari baštine: muzeji, zbirke KUD-ova i pojedinci koja od početka srpnja u Galeriji Tehničkog muzeja Nikola Tesla odlično dokumentira i dopunjava sliku stoljeća Seljačke sloge u kojem su upravo sami nositelji te kulture, uz stručne ustanove poput muzeja, glavni „čuvari“ i prenositelji baštine na mlađe naraštaje. Među predivnim eksponatima iz Muzeja Moslavine Kutina nalaze se i kompleti iz zbirke Posudionice i radionice narodnih nošnji (PIRN).

Izložba je otvorena za posjetitelje do 26. srpnja 2020. u redovito radno vrijeme Tehničkog muzeja. Ulaznica za muzej vrijedi i za izložbu.

Muzej Moslavine Kutina
Izvor: Turistička zajednica Kutina

Etnografski odjel Muzeja Moslavine osnovan je 1963. godine. Odjel ima više od 1 200 inventarnih jedinica – tekstilnih, drvenih, glinenih, metalnih i slamnatih predmeta. Stalna etnografska izložba predstavlja uzgoj i preradu žitarica, arhitekturu i uređenje okućnica, unutarnje uređenje, oglavlja i nakit, narodne nošnje, duhovnu kulturu. Etnografski odjel čini sedam zbirki, koje su obrađene i objavljene u brojnim mapama, zbornicima, katalozima i drugim stručnim publikacijama.

Izložbu Čuvari baštine: muzeji, zbirke KUD-ova i pojedinci, između ostalog, čine plakati koji su posvećeni raznim temama koje svjedoče o bogatstvu tradicije i baštine ovog dijela Hrvatske – Tradicijsko ruho Moslavine, Etnografske zbirke, Čuvari etnografskog ruha, Glazbena baština Moslavine, Sandor Erdödy, Zorka Sever, Donja Gračenica, Hologrami u Etno kući, Posavski Bregi, Kud Ivančice, Moslavačka riječ, Škola folklora, Osekovo, Glazbena baština Bijele Moslavine i druge.

Osnovne sirovine za izradu odjeće i ostalog ruha u Kutini bili su lan i konoplja, a koristila se vunena i pamučna nit. Način uzgoja sirovina za tkanje i njihova obrada sadržava elemente koji su karakteristični za cijelo panonsko područje Hrvatske. Za kućni tekstil i običnu radnu odjeću koristilo se platno otkano od debljih niti lana i konoplje, a za svečaniju odjeću upotrebljavalo se lanje platno od finije lanene niti.

Pod nazivom narodnja nošnja podrazumijeva se staro žensko i muško ruho iz ranijih povijesnih razdoblja koje je do polovice prošlog stoljeća svakodnevno upotrebljavao narod u pojedinim seoskim sredinama. Ženska narodna nošnja sastoji se od sljedećih dijelova: bluze – oplećka/kasnije švabice, suknje – rubače, pregače – zaslona, o pojasu pas, na nogama su nošeni opanci remenjaši, svetečni opanci – sandale, klompe, polucipele i čizme. Na glavi su djevojke i udavače nosile parte, vijence i krune, a udate žene kape – poculice i marame – peče.

Muška narodna nošnja sastoji se od: košulje ili rubače, hlača ili gaća, lajbeka, na glavi šešir ili škrljak, na nogama opanci ili čizme.

Od najjednostavnijih glazbenih instrumenata u Moslavini, kako dječjih tako i pastirskih, treba spomenuti: bič, češalj, travu, žirovu kapicu, svježa biljna stabla od raži. Stariji pastiri nastojali su izraditi savršenije instrumente kojima su mogli izraziti i poneku muzičku misao. Od ostalih instrumenata važno je izdvojiti dvojnice, dude i gajde te tamburu samicu. Tambura samica je prije svega pastirski instrument koji su svirači svirali u vrijeme čuvanja stoke, ali svirala se i na drugim svečanostima.

Prva pjesmarica pod nazivom Narodne pjesme i plesovi u Moslavini, tiskana 1992. godine sadrži četrdesetak pjesmama i kola koja se izvode u Moslavini. Godine 2007. u izdanju Muzeja Moslavine Kutina izlazi pjesmarica koja sadrži 120 popijevki i plesova Moslavine i hrvatske Posavine, kinetograme, crteže i fotografije. Godine 2018. u izdanju VS Rusalke objavljena je pjesmarica Ćeri mila koja je dragocjeni izvor za sve one koji žele upoznati pjesmu Moslavine.

Jedna od najvećih zbirki moslavačkog kraja svakako je ostavština popovačke mještanke, učiteljice i sakupljačice tradicijskog ruha i umjetničkih djela, Zorke Sever.

U sjevernoj Moslavini održava se značajna priredba koju već nekoliko desetljeća organizira kulturno – umjetničko društvo Sloga iz Miklouša pod nazivom Zapovijed pod lipom. Zove se upravo tako jer je po drevnom običaju, svake druge nedjelje u mjesecu srpnju, poslije završetka žetvenih radova, potrebno prikazati drevni običaj kada seoski starješina čita proglas – zapovijed na autentičnoj lokaciji pod lipom u Gornjem Mikloušu.

Izvori:

Magdalena Kuleš

Završila sam diplomski studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika i informatologija. Zaljubljenica sam u francuski jezik i kulturu, vintage i putovanja. U slobodno vrijeme bavim se pjevanjem, čitam knjige, posjećujem kino i kazalište.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *