fbpx

Jagoda Truhelka: Sva njezina djela imaju osvajalačku moć

Jagoda Truhelka: Sva njezina djela imaju osvajalačku moć

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Nakon Antonije Kassowitz Cvijić upoznajte Jagodu Truhelku, također pedagoginju i književnicu. Osim što je utjecala na razvoj pedagoškog rada u Hrvatskoj, poznata je i po književnosti, posebice za djecu čime je stekla titulu najznačajnije dječje književnice između dva svjetska rata, nakon Ivane Brlić Mažuranić. Kakav je bio njezin put, što je sve napravila u svoje 93 godine života i čime je obogatila hrvatsku (žensku) povijest? Ove informacije vrijede malo vašeg vremena, stoga pročitajte!

Ljubav prema radu i školi

Jagodin otac bio je učitelj, podrijetlom iz Češke, koji je 1854. godine doselio u Hrvatsku, točnije u Osijek. Deset godina nakon rodila mu se kći Jagoda, koja je od oca naslijedila ljubav prema radu i školi. Jagoda je imala dvojicu braće, Ćiro i Dragoš.

Ćiro Truhelka – Wikipedija
Brat Ćiro Truhelka (1865-1942.) bio je poznati hrvatski arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.
izvor: enciklopedia.hr

Osim oca, na njezino usmjerenje utjecala je njezina učiteljica Magdalena Šrepl koja joj je usadila ljubav prema narodnoj književnosti.

Osnovna škola Jagode Truhelke u Osijeku
izvor: polomap.hr

Nakon očeve smrti, Jagoda zajedno s majkom i dvojicom braće seli u Zagreb.

Zagreb-Osijek-Zagreb-Gospić- Zagreb

U Zagrebu je završila Višu djevojačku školu i preparandiju. Nakon toga se zaposlila kao učiteljica u školi u Osijeku, ali se zbog bolesti morala vratiti u Zagreb.

Dok je ozdravila, prihvatila je posao u Gospiću.

S tadanjim prometnim sredstvima bila muka stići u Gospić, na to nije naša Jagodu uplašilo. I sjela ona na kirijaška kola, natovarena s nužnim pokućstvom, pa hajde put Gospića. Jesensko vrijeme nije se šalilo, unatoč toga eto je nakon trodnevnog putovanja na meti svoga cilja, u Gospiću, gdje se brzo udomila, a još brže stekla ljubav povjerene joj djece i čitavoga Gospića, bez razlike stališa.

Ženski list, veljača 1934. godine
Gospić u prošlosti
Gospić početkom 20. stoljeća
izvor: cro-eu.com

Zahvaljujući svom dotadašnjem radu, imenovana je učiteljicom u Ženskom Liceju u Zagrebu, koji je osnovan 1892. godine. Tamo je radila sedam godina, a nakon toga ju je tadašnja Zemaljska bosanska vlada pozvala da preuzme dužnost ravnateljice novoosnovane Više djevojačke škole u Banja Luci.

Boravak u Bosni

I ona odu u Banja Luku, gdje je bila u prigodi da stvara iznova i sasvim po svoju…radi njezinih vanrednih nastavničkih sposobnosti, bosanska ju vlada premjestila u Sarajevo, za ravnateljicu tadašnje preparandije.

Ženski list, veljača 1934. godine

Osim toga, dok je boravila u Sarajevu osnovala je i bila predsjednica društva Hrvatska žena.

Hrvatica, lipanj 1939.

U Sarajevu je radila sve do umirovljenja kada se vratila u Zagreb.

Književno stvaralaštvo

Krajem 19. stoljeća bila je suradnica časopisa Vienac i sarajevskog časopisa Nada, u kojima je u nastavcima objavljivala pripovijesti koje tematiziraju svijet žena i odnose između spolova.

Plein Air - OGNJIŠTE - Hrvatska knjižara
Godine 1897. u Nadi je počela objavljivati roman Plein air, u kojem se bavi ženskim pravima, brakom i društvenim ograničenjima. To je ujedno i jedan od prvih primjera “ženskog” pisma u hrvatskoj književnosti.
foto: ognjiste.hr

Zbog te tematike često je objavljivala pod pseudonimom A. M. Sandučić, a ujedno je i prva pripovjedačica u čijim se romanima pojavljuje ženski lik s feminističkim preokupacijama koji je intelektualno superioran ostalima, ali i ukomponiran u čitljivu fabulu s elementima trivijalne proze.

I ti sama za se ne bivstvuješ, ne postojiš, ako o sebi nemaš spoznaje, tj. ako o sebi samoj ne umiješ da razmišljaš, ako sebe ne poznaš, svoje misli, svoja čuvstva i htijenja, ako o sebi ne razmišljaš, kao što razmišljaš o svom bližnjem i kao njega što poznaš. I ti sama sebi možeš biti objekt za razmišljanje, i želiš li, da shvatiš ne samo vanjske pojave svijeta, nego i zakone, koji njima vladaju i pokreću ih, to valja u prvom redu, da poznaš svoje Ja, svoju dušu, subjekt, jer i tvojom dušom vladaju jednaki zakoni kao i dušom ostalih ljudi. (…) Taj posao kultiviranja samoga sebe, svojih duševnih sila, morao bi biti najpreči posao svakoga misaona čovjeka. Jer samo po kulturi duše, po obrazovanosti bivamo sposobni da sudjelujemo u duševnom životu naroda i čovječanstva, da ispunimo pravo svoje određenje.

Iz proznih razmatranja U carstvu duše 1910. godne

Proza za djecu

Jagoda je dio svog opusa namijenila djeci i školskoj mladeži. Najpoznatija njezino djelo je trilogija Zlatni danci (objavljena 1918. godine), Gospine trešnje (1943. godine) i Crni i bijeli dani (1944. godine). U njima možemo prepoznati i autobiografske elemente, primjerice o odrastanju u Osijeku u građanskoj obitelji.

Filozofski fakultet Osijek
Na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1997. godine održan je znanstveni skup o Truhelkinom životu i djelu.
izvor: ffos.unios.hr

Za njezine dječje romane Zagorka je u časopisu Hrvatica 1939. godine napisala:

Sve ono što djeca u svom djetinjstvu proživljavaju, sve ono, što sačinjava njihove senzacije i boli i muke i radosti i zato su tako usko povezani s njihovim dušama.

Hrvatica, ožujak 1939.

Fabule svojih dječjih pripovijetki obogatila je prizorima iz dječje svakodnevnice, uvijek uz vjersku, domorodnu i moralnu pouku na kraju djela.

Pedagoški rad i poimanje učiteljskog zanimanja

Bitna stavka Jagodina rada je hrvatski jezik, za kojeg drži da mora biti središnji dio nastave. Smatra da učitelj treba poznavati hrvatski književni jezik i djeci prenijeti ljubav prema materinjem jeziku.

Glavno obilježje Jagodina pedagoškog rada jest nerazdvajanje odgoja i obrazovanja. Smatra da je dužnost učitelja da obrazuje djecu, ali da im i usađuje moralne vrijednosti koje će moći primijeniti u svojemu životu.

Treba samo da mu se razvije dobro srce, da bude spremno drugima pomoći, druge razveseliti, pa da se prikloni svem, što je lijepo i plemenito.

wikipedia.org

Starost u Zagrebu

Malo iza umirovljenja preselila se u Zagreb, gdje je živjela skromno i povučeno, a vrijeme je provodila uređujući svoje nedovršene rukopise. Preminula je 1957. godine u svojoj 93. godini, a pokopana je na zagrebačkom Mirogoju.

Jagodina bista koja se nalazi na ulazu u Gradsku i sveučilišnu knjižnicu u Osijeku.
izvor: oskultura.com

Jagodin trag u povijesti

Jagoda Truhelka svoj trag u ženskoj povijesti zaslužila je svojim radom, ljubavlju prema svom poslu kojeg je željela unaprijediti i razvijati.

Razmišljala je o ženskom identitetu, o pravima i položaju i razmatrala ih u svojim romanima.

Dječjim romanima nastojala je potaknuti dječju maštu, ali im i usaditi ispravne životne vrijednosti.

O njezinim zaslugama najbolje svjedoče najmlađi, kojima je posvetila većinu svoga života.

Prigodom svoje 75-godišnjice doživjela je spisateljica i pedagoškinja najdivnije i najdirljivije priznanje: školska su joj djeca darovala album njezinih pripovijesti , kojoj su sama djeca narisala ilustracije. Dar je to dragocjeniji od dragog kamenja – jer je dar od srdaca.

Hrvatica, ožujak 1939.

Literatura:

Ana Batinić, “Plemkinje duha : Marija Jambrišak – Jagoda Truhelka – Zdenka Marković”, Nova Croatica : časopis za hrvatsku književnost i kulturu, Vol. 2 [32] No. 2 [52], 2008.

Hrvatski biografski leksikon

Preporuka za čitanje:

Jagoda Truhelka, U carstvu duše

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *