fbpx

Janko Leskovar: Prethodnik moderne u hrvatskoj književnosti koji se proslavio pišući o antijunacima

Janko Leskovar: Prethodnik moderne u hrvatskoj književnosti koji se proslavio pišući o antijunacima

Posjetitelji i stanovnici istočnog dijela grada, točnije kvarta Pešćenica – Žitnjak, mogu se naći u Ulici Janka Leskovara. Ova ulica spaja Borongajsku cestu i Ulicu Antuna Branka Šimića, a paralelno s njom se nalazi nastavak Šimićeve ulice na zapadu i Ulica Ksavera Šandora Gjalskog na istoku. Leskovarov rad ostavio je značajan trag u doba moderne hrvatske književnosti, stoga upoznajmo detaljnije njegov život i djela.

Učiteljska karijera  

U malenom mjestu Valentinovo pored Pregrade (Hrvatsko zagorje) rodio se 1861. godine Janko Leskovar. U Pregradi i Zagrebu završio je osnovnu školu, a nakon toga upisuje gimnaziju. Godine 1880. završio je preparandiju u Zagrebu, a od 1881. godine radio je kao učitelj najprije u Valpovu, zatim u Šljivoševcima, Prišlinu, Krapinskim Toplicama, Krapini, Karlovcu i Zagrebu. Nakon umirovljenja 1922. godine vraća se u svoj rodni kraj gdje je umro 1949. godine.

Grad Pregrada i Županija kreću u otkup rodne kuće književnika ...
Leskovarova rodna kuća u Valentinovu. Početkom prošle godine Grad Pregrada i Krapinsko-križevačka županija pokrenuli su postupak otkupa kako bi kuću uredili u multifunkcionalni prostor s muzejskim dijelom.
izvor: zagorje.com

Posebice značajno mjesto za njegov književni rad je Prišlin jer je tamo upoznao Luku Marjanovića, skupljača narodnoga blaga, i baruna Hinka Kavanagha. S Marjanovićem je Leskovar počeo sakupljati narodne pjesme, a s Kavanaghom je razgovarao na njegovom imanju, mjestu okupljanja onodobnih odličnika. Inspiriran navedenim osobama i događajima počinje pisati.

Osobit i rijedak talent…i da je svaka od pripovijedaka pravi biser

U književnosti se Leskovar javlja novelom Misao na vječnost koja je objavljena 1891. godine u časopisu Vienac, u godini koja je prethodila početku razdoblja hrvatske moderne. U noveli je naglasak na duševnim doživljajima glavnog (anti)junaka učitelja Đure Martića koji je opterećen svojom prošlošću, pasivan u društvenom životu i okrenut svojim doživljajima i mislima.

Misao na vječnost
izvor: Vijenac, god. XXVII, br. 651., 2019.

U Viencu objavljuje iduće svoje dvije pripovijesti, Katastrofa 1892. godine i Poslije nesreće 1894. godine. Na unutarnje doživljaje glavnih likova Leskovar se usredotočuje i u jedinim romanima koje je napisao, Propali dvori 1896. godine i Sjene ljubavi 1898. godine. Sličnih obilježja su i glavni likovi u pripovijetkama Jesenski cvijeci (1897.), Priča o ljubavi (1900.) i Kita cvijeća (1903). Posljednja njegova pripovijest Kraljica zemlje tiskana je 1905. godine krajem prve faze hrvatske moderne.

Kad stanem raditi, djelovanje mi se mašte tako slije s kojim događajem iz života, da sam ja vjerujem, da je sve ono sušta istina

Književno stvaralaštvo Janka Leskovara trajalo je desetak godina, a u tom periodu ostavio je svoj trag. U njegovim djelima ističe se psihološka analiza glavnih junaka koji su zapeli u prošlosti, melankolični i najčešće moderni introvertirani intelektualci. Stoga se po njemu tip takvih likova naziva leskovarac.

Priču o Janku Leskovaru završavamo mišljenjem koje je Leskovar imao o sebi kao poznatom književniku:  

Mene je dosta smetalo, kad se o meni pisalo, a nisam oduševljen i nekako mi je neugodno, kad čujem da se u školama u literaturi govori o meni. Kad bi se prigodom naših zagorskih objeda meni kao literatu nazdravljalo, to mi je pokvarilo sve veselje. (I ja sam nekoliko puta za prihvat poziva postavio uvjet da se o meni ne govori.) Jedan govornik rado je isticao kako sam čedan i skroman. Uistinu to nije ni čednost ni skromnost.

izvor: Vijenac, god. XXVII, br. 651., 2019.

Izvor:

  • „Banovac – list za pouku, trgovinu, obrt i gospodarstvo“, god. X, br. 14, 1897.
  • Božidar Brezinščak Bagola, „Leskovar u pismima“, Vijenac, god. XXVII., br.651, 2019.
  • enciklopedija.hr
  • zagorje.com

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *