Je li glagoljica naše najstarije pismo? Značajno arheološko otkriće moglo bi zauvijek promijeniti povijest Slavena

Je li glagoljica naše najstarije pismo? Značajno arheološko otkriće moglo bi zauvijek promijeniti povijest Slavena

Skupina međunarodnih znanstvenika predvođenih arheologom Jiříjem Macháčekom sa Masarykova sveučilišta u Brnu došla je do senzacionalnog otkrića – artefakt koji sadrži dokaze o najstarijem sustavu pisma kod ranih Slavena. Arheolozi su pronašli kravlju kost, koja ima na sebi ugravirane germanske rune, što svjedoči da su upravo rune, a ne glagoljica, možda najstarije slavensko pismo.

Sve do ovoga otkrića smatralo se da je upravo glagoljica jedinstveno i najstarije slavensko pismo, koje se koristilo i u Hrvatskoj. Glagoljicu je osmislio bizantski redovnik Ćiril kad je s bratom Metodom u 9. stoljeću stigao u misiju u Veliku Moravsku, zapadnoslavensku državu koja je na vrhuncu moći obuhvaćala područje današnje Češke, Slovačke, Mađarske i dijelove Njemačke, Austrije, Hrvatske i Ukrajine.

Dokazi upućuju da su germanske rune najstarije slavensko pismo

Slomljena kravlja kost pronađena u južnoj Češkoj 2017., koju su proučavali znanstvenici iz Češke, Austrije, Švicarske i Australije, dokazuje da su se Slaveni prije glagoljice koristili germanskim, runskim pismom. Starost pronađene životinjske kosti datira oko 600. godine, dakle u početak 7. stoljeća, što je čak 200 godina prije početka korištenja glagoljice.

Pronađena kost iskopana je 2017., a proučavao ju je međunarodni tim znanstvenika iz Češke, Austrije i Švicarske, koji su se jednoglasno složili da se radi o dosad najstarijem pronađenom pismu koje su Slaveni koristili. Činjenica da je ovo najstariji dokaz pisma među Slavenima sigurno je zanimljiva svima koji pričaju slavenskim jezicima, a njih je gotovo 300 milijuna.

Jiří Macháček, voditelj istraživanja
FOTO: brnodaily.com

Pronađeni artefakt analiziran je najmodernijom genetskom i radiokarbonskom metodom datiranja i pronađena životinjska kost vremenski je datirana oko 600. godine.

Vjerojatno se radi o nastavnom pomagalu za učenje runskog alfabeta

Profesor Robert Nedoma sa Sveučilišta u Beču zapise na kosti identificirao je kao stariji futhark, vrstu runskog pisma. Takvo pismo koristili su Germani u periodu od 2. do 7. stoljeća. Abeceda tog starog jezika sastoji se od 24 slova, a posljednjih 7 slova zapisani su na pronađenoj kosti. Pretpostavlja se da je na kosti izvorno bio zapisani cijeli runski alfabet, a to govori da se vjerojatno radilo o nastavnom pomagalu za učenje runskih znakova, a ne o posebnoj poruci.

Dosad je pronađeno svega 17 djelomičnih ili cjelovitih zapisa na futharku što dodatno povećava važnost tog novog povijesnog izvora. Ovo bi otkriće moglo promijeniti velik dio naših dosadašnjih spoznaja o Slavenima – osim što osporava dosad neupitnu znanstvenu činjenicu da je prvo pismo zajedničkom svima Slavenima, pa tako i Hrvatima, bila glagoljica, ono svjedoči i o puno dubljim vezama prvih Slavena s Germanima nego što je to dosad bilo poznato.

Izvori:

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori