Jelena Slavna: Hrvatska kraljica čiji je nadgrobni spomenik rasvijetlio misterij rodoslovlja Trpimirovića

Jelena Slavna: Hrvatska kraljica čiji je nadgrobni spomenik rasvijetlio misterij rodoslovlja Trpimirovića

This is a man’s world, this is a man’s world…but it wouldn’t be nothing, nothing without a woman…

Etta James: It’s A Man’s, Man’s, Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

O ženama hrvatskog srednjovjekovlja povijesni izvori nude nam šture informacije. Kraljica Jelena Slavna jedna je od žena o kojima saznajemo ponešto te ju možemo smjestiti u kronološki okvir i dati joj pripadajuće mjesto u nacionalnoj povijesti. Jelena je živjela u 10. stoljeću, bila je supruga kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Stjepana Držislava. Više o ovoj hrvatskoj kraljici doznajte u današnjem Ženskom tragu u povijesti.

Hrvatsko kraljevstvo u 10. stoljeću

Nakon smrti kralja Tomislava (posljednji se put Tomislav u izvorima spominje 928. godine) došlo je do borbi oko prijestolja. Time je središnja vlast kralja oslabila, a unutarnjim sukobima u hrvatskom kraljevstvu nastojala se okoristiti Venecija da proširi svoj utjecaj na istočnoj obali Jadrana.

O Tomislavovim nasljednicima postoji tek nekoliko podataka, stoga je moguće samo ustanoviti imena vladara i nekako uspostaviti njihov redoslijed. Tomislavov nasljednik bio je Trpimir II. i vladao je do 935. godine. Nakon njega vladali su kraljevi Krešimir (935. – 945.) i Miroslav (945. – 949.). Miroslava je, prema dostupnim izvorima, ubio ban Pribina te na prijestolje doveo Mihajla Krešimira. Već oko 970. godine na vlasti je bio Stjepan Držislav.

Uloga kraljice Jelene i važnost njezine nadgrobne ploče

Sve do 1898. povjesničarima je bilo nemoguće rekonstruirati točan razvoj događaja u Hrvatskoj te kronologiju narodnih vladara. Dostupni izvori bili su oskudni i nisu pružali dovoljno dokaza za točnu rekonstrukciju kronologije hrvatskih vladara ranog srednjeg vijeka. A onda je arheolog don Frane Bulić sa suradnicima 28. kolovoza 1898. pronašao nadgrobnu ploču kraljice Jelene na Gospinu Otoku kraj Solina. Nadgrobni natpis kraljice Jelene zapravo je prednji dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano tijelo kraljice Jelene, a koja je, pretpostavlja se, podrijetlom bila iz zadarske plemićke obitelji Madijevaca.

U ovom grobu počiva glasovita Jelena, koja je bila žena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja, ona koja je smrću prezrela kraljevski grimiz osmoga mjeseca listopada i ovdje u miru pokopana godine od Gospodnjeg utjelovljenja 976.

I ona koja je za života bila kraljevska majka postade i (majkom) sirota i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledaj, čovječe, i reci: Bože, smiluj joj se duši!

Ivo Goldstein, Hrvatska povijest – 21. knjiga, str. 106.

Uz pomoć suradnika sastavio je i iščitao devedesetak fragmenata iz sarkofaga. Tekst je napisan na latinskom i jedan je od rijetkih primjera latinske pismenosti u Hrvatskoj toga doba, a donosi i važne podatke o hrvatskoj narodnoj dinastiji Trpimirovića i kronologiji vladanja. Iz teksta doznajemo da je Jelana bila supruga jednoga kralja (Mihajla Krešimira) i majka drugoga (Stjepana Držislava), čime je pronađena potrebna karika u lancu povijesti tog doba te zbog tog natpisa imamo podatke o redoslijedu nasljeđivanja i kronologiji hrvatskih kraljeva nakon Tomislavove smrti. Epitaf kraljice Jelene potvrdio je točnost jednog drugog povijesnog izvora – Toma Arhiđakon iz 13. stoljeća u svojoj Historiji Salonitani spominje kraljicu Jelenu te gradnju kraljičine zadužbine na mjestu crkve svetog Stjepana kod Solina.

Ovaj je epitaf vrijedan povijesni i književni spomenik (prvi put u kamenu zabilježena je titula rex (kralj), rodoslovni podatci o vladarskoj dinastiji, dokaz o razvoju memorijalne kulture na hrvatskom dvoru, najstariji stihovi hrvatske latinske književnosti).

Rani hrvatski srednji vijek neiscrpna je inspiracija povjesničarima i piscima

Zbog nedostatnih dostupnih izvora, hrvatsko srednjovjekovlje pobuđuje maštu povjesničara i pisaca, pa tako i period u kojem je živjela kraljica Jelena Madijevka. Ne postoje zapisi koji bi nam opisali kako je izgledao posljednji ispraćaj kraljice Jelene, no pisci i povjesničari spojili su činjenice i maštu i pokušali nam približiti svoju rekonstrukciju događaja.

Pogrebna povorka polako se približavala crkvi sv. Marije. Šestorica benediktinaca, predvodeći sprovod, mrmljala su molitve. Za njima su hodali sluge, koji su na ramenima nosili pokojnicu, umotanu u bijelo platno i položenu na jednostavnu drvenu nosiljku. Pratila ih je skupina žena u crnim haljinama, naričući i čupajući kose. Kralj Držislav hodao je ispred svoja tri malodobna sina i supruge.

Vrata Sv. Marije bila su otvorena, čekajući da prihvate tijelo mrtve kraljice. Poklopac je ležao položen na trupce na kojima će ga dići i zatvoriti njezino tijelo u kameni grob, sve dok na Sudnji dan ne bude pozvana da ustane i izađe pred Boga. Znajući da je tisućita godina već blizu, umrla je sretna u uvjerenju da neće morati dugo čekati da dođe i taj trenutak…

Neven Budak, Hrvatski vladari, str. 147.

Trag kraljice Jelene u povijesti

Premda su izvori o kraljici Jeleni vrlo šturi, ova hrvatska vladarica ostavila je snažan trag u hrvatskoj povijesti. Bila je majka kralja Stjepana Držislava, za kojega se smatra da je prvi hrvatski doista okrunjeni kralj jer za njega postoje pisani dokazi da je od Bizanta primio znakove kraljevske časti. Upravo zahvaljujući natpisu s njezina nadgrobnog spomenika povjesničari su mogli popuniti praznince u kronologiji hrvatskih narodnih vladara te dobiti uvid u položaj i ulogu žene u hrvatskom kraljevstvu. Nadgrobna ploča kraljice Jelene danas se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a po njoj je nazvan i perivoj kraljice Jelene Madijevke u Zadru.

Naslovna fotografija: Hrvatska enciklopedija

Izvori:

  • Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, knjiga 21, Jutarnji list, Zagreb 2008.
  • Neven Budak, Hrvatski vladari, VBZ, Zagreb 2013.
  • Hrvatska enciklopedija, pristup 16. 8. 2021.
  • Wikipedija, pristup 16. 8. 2021.

Marijana Džalo

Magistra sam povijesti i hrvatskog jezika, a u slobodno vrijeme amaterski se bavim glumom, čitam knjige i pišem. Volim putovati i istraživati, najviše srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest te povijest žena i svakodnevice.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori