fbpx

Josip Eugen Tomić: Život u sjeni Augusta Šenoe

Josip Eugen Tomić: Život u sjeni Augusta Šenoe

Josip Eugen Tomić hrvatski književnik, prevoditelj te popularni prozaist i dramatičar rođen je 18.10.1843. godine u Požegi.

U rodnoj je Požegi pohađao gimnaziju šest godina, a zatim je u Zagrebu studirao na Bogosloviji koju je nakon pet godina napustio. Nakon toga kratko je bio namjenski učitelj u Varaždinu, a na kraju se ipak odlučio za studiranje prava u Zagrebu. Svoju diplomu dobio je u Grazu.

Život u Šenoinoj sjeni

U književnim krugovima njegov se opus stavlja u opoziciju s opusom Augusta Šenoe. Tomić je Šenoin svojevrsni nasljednik, a ovu dvojicu velikana povezuju i biografske i književne sličnosti.

Mnogi tvrde da je nezasluženo bio u Šenoinoj sjeni, a život je posvetio promoviranju kulture i književnosti. Često su ga nazivali požeškim Šenoom.

Tomić je radio na visokim državnim pozicijama kao banski savjetnik, vladin tajnik, vladin savjetnik i državni činovnik. Naslijedivši Šenou na mjestu dramaturga Hrvatskoga zemaljskoga kazališta (1873.–79.), nastavio je njegov program promicanja francuskog repertoara i stalne brige o književnom ukusu šire publike.

Poznat je i po tome što je završio Šenoin roman Kletva 1882. koji pisac nije uspio dovršiti zbog iznenadne upale pluća koja ga je prerano snašla.

Realist s motivima romantizma

U književnosti se javio 1863. povijesnom pripovijetkom Krvni pir u Slavoncu, kojom je anticipirao Šenoinu poetiku, i pjesmom Tuga za mladošću u Viencu. U jedinoj knjizi pjesama Leljinke (1865.) prepoznaju se tematski sklopovi narodne poezije, petrarkistički leksik i domoljubni sloj hrvatskog romantizma, ali im je upućen prigovor zbog neodmjerene erotičnosti. 

Popularnost je stekao poglavito povijesnim romanima: Zmaj od Bosne (1879.), Kapitanova kći (1884.) i Emin-agina ljuba (1888.).

Djevojke imaju puna krila cvijeća, što su ga nabrale po bašči, i sada ga slažu u kite.
– Sunce zapada – progovori Mejra, prilažući šareni tulipan rumenomu karanfilu – a mi još ništa ne vidimo. – I pogleda k zapadu.
– Neće dugo trajati i pokazat će se četa iza brda – odgovori Jurka. – Tamo za brdom dižu se čitavi oblaci uzvitlane prašine, a ako me uho ne vara, čujem i glas svirala i tutanj talambasa. Slušajmo, rođena!
I stadoše obje napeto slušati, nakrenuv uho k zapadu.

Zmaj od Bosne

Njegov se umjetnički izričaj zasniva na realizmu, ali u svoja djela često ubacuje motive romantizma.

Dokaz da nije bio Šenoina kopija jest i podatak da je rado čitan pisac u srednjim školama. Svojim je kulturnim djelovanjem iznimno utjecao na razvoj društva, ali i popularizaciju književnosti.

Umro je u Zagrebu 13.8.1906. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Izvori:

Klementina Katic

Klementina Katic

Zaljubljenica u Vintage, Fotografiju i Putovanja, koja se u slobodno vrijeme bavi kaligrafijom (Calligraphy) i citanjem.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *