fbpx

Josip Kušević: Posljednji protonotar Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Josip Kušević: Posljednji protonotar Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Relativno kratka Kuševićeva ulica nalazi se u srcu Gornjeg grada, u neposrednoj blizini nekih od najvažnijih državnih institucija kao što su Sabor, Vlada i Skupština grada Zagreba. Položaj ulice sugerira kako je Kušević evidentno važan za povijest razvoja državnih institucija no vjerojatno rijetki posjetitelji bez korištenja tražilice znaju tko je povijesna osoba čije ime nosi ova arhitektonski šarmantna ulica. 

Josip Kušević (Samobor 23.5.1775. – Beč, 5.7.1846.) hrvatski je pravnik i političar, koji je profesionalnu karijeru započeo u upravi Zagrebačke županije u različitim službama, dok je istodobno u razdoblju od 1801. do 1806. bio i pravni zastupnik siromašnih. Za protonotara Hrvatskoga sabora izabran je aklamacijom 29. veljače 1808. te je ovu dužnost obnašao do 1831. godine.

Tko je protonotar?

Jedan od najvažnijih dužnosnika Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u razdoblju od 14. stoljeća do 1848. godine. Neke od njegovih zadaća su ovjeravanje i vođenje saborskih zapisnika, predvođenje hrvatskih nuncija u Donjem domu Ugarsko-hrvatskog sabora, sastavljanje i ovjeravanje odluka banskoga sudišta, čuvanje najvažnijih državni dokumenata te državnih i banskih pečata.

O samosvojnih pravih i pravilih Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

U okolnostima jačanja mađarskoga nacionalnog i političkog pokreta, njihova ponovnog zahtjeva za uvođenjem mađarskoga jezika u urede i škole unutar Hrvatske i Slavonije i nepreciznosti pojma municipalnih prava, postojala je opasnost za poništavanjem državnopravne posebnosti Hrvatske u odnosu na Ugarsku. Kao odgovor na mađarske zahtjeve Hrvatski sabor 1827. osniva posebni radni odbor pod vodstvom prepošta Aleksandra Alagovića, čija je glavna zadaća prikupiti na temelju diplomatičkih arhivskih dokumenata sva municipalna prava i statute Kraljevine u zbornik hrvatskoga državnoga prava.

U duhu tih zaključaka Josip Kušević je 1830. anonimno objavio djelo De municipalibus iuribus et statutis regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae ili O samosvojnih pravih i pravilih kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Ova zbirka dokazala je na temelju sačuvanim dokumenata trajnu posebnost državnopravnog položaja Hrvatske i njezinu nezavisnost u odnosu na Ugarsku.

Kušević je u prvih 19 članka obradio povijest do ulaska u državnu zajednicu s Ugarskom, a u preostalim člancima je naveo municipalna prava Kraljevina, koje svoj temelj imaju u konkretnim zakonskim člancima. Kušević je u djelu iznio tezu kako su južni Slaveni autohtoni u zemljama koje naseljavaju, a njihov jezik je nazvao idioma Croatico- Slavica-Illyricum. Njegovo povezivanje jezične tematike s državnopravnom kasnije je postala jedna od postavki ilirskoga pokreta. Početkom 1831. prilikom obraćanja u Saboru naglasio je kako je raspravu napisao s ciljem da mladež upozna s pravima te kao pomoć onima koji u javnoj upravi djeluju u obrani domovine.

Josip Kušević bio je iznimno obrazovana osoba te je uz latinski, koji je tada bio službeni jezik u Hrvatskom saboru, govorio talijanski, francuski i njemački. Posjedovao je bogatu knjižnicu, koja je dijelom sadržavala i pravne knjige naslijeđene od Nikole Škrleca Lomničkog, a danas se čuva kao posebna zbirka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Pavao Štoos posvetio mu je svoje djelo Kip domovine vu početku leta 1831.

škrinjica_privilegija
izvor: sabor.hr

Bez trećeg

U Kuševićevoj ulici odvija se radnja poznate drame Milana Begovića Bez trećeg. Giga Barićeva u ovoj ulici, u svojoj maloj baroknoj jednokatnici iščekuje povratak muža Marka nakon Prvog svjetskog rata.

Izvori:

  • Hrvatski biografski leksikon
  • enciklopedija.hr
  • Mirko (ur.) Valentić, Lovorka (ur.) Čoralić. 2005. Povijest Hrvata. Druga knjiga, Zagreb: Školska knjiga, str: 374.
Ana M

Ana M

Pasionirana čitateljica svih književnih žanrova,zaljubljenica u povijest, posjetiteljica muzeja i osobito fan planinarenja po svim gorama zagrebačke okolice. Vječni turist u vlastitom gradu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *