Josipa Končinski: Samosuosjećanje nam pomaže da pogledamo u sebe, vidimo svoju ranjivost i s ljubavlju je zacijelimo

Josipa Končinski: Samosuosjećanje nam pomaže da pogledamo u sebe, vidimo svoju ranjivost i s ljubavlju je zacijelimo

Njezin Instagram profil razlog je zbog kojeg sam dublje počela razmišljati o samosuosjećanju. Ona je Josipa Končinski, psihologinja sa zagrebačkom adresom koja će vam u današnjem intervjuu objasniti što je to samosuosjećanje i kako ga razviti. Možemo li neki način samima sebi pomoći da se lakše izborimo s globalnom prijetnjom kakva je pandemija? Kakve će kolektivne traume pandemija ostaviti? Je li žena ženi najgori prijatelj? Odgovore saznajte u nastavku.

Za početak, otkrij nam tko je Josipa Končinski i koja grana psihologije je razlog zašto danas pričamo baš s tobom?

Zadranka koju su studiji i posao doveli u Zagreb. Tu sam završila psihologiju. Potom me oduševila tjelesno orijentirala psihoterapija te sam se odlučila educirati i u tom smjeru. Uvidjela sam da mi ljudi puno više živimo u svojim glavama nego u svom tijelu, pogotovo visoko educirana populacija. Sve nastojimo riješiti umom, sve shvatiti i objasniti. Međutim, dogodi se da smo mi sebi „sve lipo objasnili“, ali naše tijelo ne surađuje. Npr. znamo da svaka osoba vrijedi samim time što postoji, ali se mi i dalje tako ne osjećamo; npr. kolegica obezvrijedi tvoj rad i ti brizneš u plač, iako znaš da je to samo njeno mišljenje.

Uočila sam da je dobar poveznik uma i tijela samosuosjećanje. Samosuosjećanje nam pomaže da pogledamo u sebe, vidimo svoju ranjivost i s ljubavlju je zacijelimo. Na taj način, ono nam pomaže da integriramo dijelove sebe kojima se odupiremo i oslobodimo dio sebe koji skrivamo. Ono je melem za naše boli.

U svojim postovima uglavnom pišeš o samosuosjećanju. Odakle baš ta tema i zašto?

Prvi put sam se susrela s tim (iako tad nisam znala da se to tako zove) u vjeri. Priča o „milosrdnom ocu“ meni je uvijek bila utjeha i način kako se odnositi prema sebi kada pogriješim. Nisam imala dojam da to drugi vide kod mene, dok mi nije Iva Plejić, kolegica s faksa, rekla da sam joj sinonim za samosuosjećanje.

Živimo u svijetu gdje svi stremimo uspjehu i neuspjeh se ne prašta lako.

Naučili smo to još od malih nogu, od naših roditelja, baka i djedova, učitelja u školi i drugih učenika iz razreda. Dobili bi kaznu, kritiku ili prijekor ili bi nas pak, ismijavali. Ne vjerujem u takav odgoj djece, pa ni takav odnos prema samima sebi. Pretjeranom samokritičnošću uništavamo svoje samopoštovanje postavljajući uvjete kada vrijedimo kao osobe (kad dobro riješimo ispit, kad sklopimo dobar ugovor, kad „ne zeznemo ništa“, kad smo pristojni i poslušni, kad smo uvijek tu za druge).

Samosuosjećanje nam pomaže da ostvarimo jednu novu razinu odnosa sa sobom. Učimo kako sebi biti dovoljno dobar „roditelj“. Onaj roditelj kojeg nikad nismo imali. Kao mali nismo bili sposobni brinuti o sebi, ali kao odrasli jesmo. Zato nemamo opravdanje da kukamo i budemo u ulozi žrtve, već preuzimamo odgovornost i kao brižan roditelj pobrinemo se za sebe.

Je li žena ženi najgori prijatelj?

Ženama bih htjela reći da nisu sve žene vukovi. I sama sam imala nesigurnosti u blizini „takvih“ žena. Žena koje će te prije ismijati i ogovarati, nego podržati. Kasnije sumnjaš na svaku da je takva, dok ne promijeniš okruženje i ne upoznaš žene koje štite svoje pleme i koje navijaju jedna za drugu. Nažalost, to je nešto što se ne može tekstualno prenijeti. Osoba to shvati, tek, kad si da priliku da iskusi takvo okruženje. Kažem, da si priliku, jer često sami sebe sabotiramo kad si možemo pomoći ili kad nam netko može pomoći. U procesu razvijanja vjere u sebe i vjere u žene, pomoglo mi je samosuosjećanje.

Samosuosjećanje nam pomaže da možemo dopustiti sebi biti ranjivi (odnosno hrabri) u odnosu s drugim. Osobno sam se uvjerila u moć koju ono nosi i zato želim to isto prenijeti drugima.

Što čovjeka čini otpornim na krizne situacije? Možemo li  neki način samima sebi pomoći da se lakše izborimo s globalnom prijetnjom kakva je pandemija? Kakve mogu biti posljedice takve kolektivne traume u društvu?

Što osoba bude imala više zaštitnih čimbenika bit će veća njena otpornost. Zaštitni čimbenici su sve ono što doprinosi zaštiti mentalnog zdravlja i smanjuje rizični utjecaj, poput podržavajućeg bliskog odnosa, unutrašnje mjesto kontrole, samosuosjećanje, optimizam, samoefikasnost, dobra komunikacija unutar obitelji i slično. Da bismo razvijali otpornost potrebno je biti svjestan svojih emocija, potreba i ponašanja. Tada ćemo lakše moći pratiti sebe i svoje reakcije. Promjene i stresne situacije su dio života. Mi možemo učiniti ono što je do nas. Možda ne možemo kontrolirati bolest, ali možemo kontrolirati ono što ćemo mi napraviti po tom pitanju. Usmjerimo se na taj dio, ono što je naše.

Vjerujem da ćemo tek istraživati posljedice kolektivne traume na društvo. Velik broj ljudi je iskusio visoke razine stresa. Općenito, povećan je individualni i kolektivni strah te je pojačana budnost za nove prijetnje. Smatram da će dobar dio populacije iskusiti preplavljenost, umor, iscrpljenost, otupljenost te razne psihosomatske teškoće. Vjerujem da će se dogoditi promjene u međusobnim odnosima, presložit će se vrijednosti, a samim time i potrebe na tržištu. S obzirom na sve navedeno, promijenit ćemo se i mi. Ovisno koliko se dobro budemo snašli u novim okolnostima kriza identiteta će biti manja odnosno veća.

Što još ne znamo o tebi, a nije vezano za struku?

Najstarija sam od šestero braće i sestara. Oni su danas moji najbolji prijatelji. Veliki sam zaljubljenik u sport i prirodu. Biciklirala sam po Hrvatskoj razne trase: Zagreb-Vukovar, Zagreb-Rijeka, Zagreb-Klanjec, Zagreb-Zadar, Zadar-Dubrovnik, Trst-Torino, Zagreb-Petrinja, Zagreb-Novi Vinodolski. Nedavno sam završila planinarsku školu u planinarskom društvu Zagreb matica, gdje smo osvojili Sinjal, najviši vrh Hrvatske. Sad mi je jedan od ciljeva obići tijekom života sve vrhove Hrvatske planinarske obilaznice (HPO). Osim toga, volim slušati podcaste i čitati Beli Zagreb grad.

Daješ besplatne konzultacije u trajanju od 20 minuta. Na koji način su konzultacije koncipirane i kako možeš pomoći nekome u 20 minuta? Zbog čega bi se netko trebao prijaviti na konzultacije?

Tema kojom se bazično bavim je samosuosjećanje. Međutim, taj pojam je povezan sa slikom sebi i prihvaćanjem sebe, samopoštovanjem i samopouzdanjem, čuvanjem osobnih granica itd., tako da ne mogu govoriti o samosuosjećanju bez da se dotaknem i drugih tema. Obično mi se osoba javi s porukom da želi konzultacije. Dogovorimo termin i način komunikacije (netko preferira audio, netko video poziv). Najviše je bilo upita vezanih za izgradnju samopouzdanja, promjenu slike o sebi i postavljanje granice u odnosima.

U 20 minuta se jasno može ispitati određena problematika i dati jedna nova perspektiva. Nedavno mi je jedan djevojka na konzultacijama rekla „tvojih 20 minuta mi je vrijedilo kao sat vremena“. U razgovoru nastojim biti konkretna jer stvarno želim da ljudi dobiju nešto za sebe u tih 20 minuta. Dam onoliko koliko vidim da druga strana može primiti. Nekome odgovara polako i nježno, pa radimo tako.

Vjerujem u darivanje. Volontirala sam 5 godina tako da mi navedeno nije strano. Nažalost, ljudi su imali puno iskustava gdje se nešto nudi besplatno, a zapravo bi sve bilo samo s ciljem da se proda, tako da su nekad malo skeptični oko toga. Želja mi je da ljudi imaju iskustvo kako je to povjeriti se nekom i dobiti pomoć bez obaveze. Pomažem im da razbistre pogled na svoj problem dam im jednu novu perspektivu. Želim da osjete kako je to kad si viđen i saslušan bez osuđivanja. Također, na taj način vidim koje su teme ljudima važne, što meni pomaže u stvaranju sadržaja koji će njima biti bliži i korisniji.

Trenutno ti je u prodaji trening „Samosuosjećanjem do postavljanja granica“. Možeš li nam reći nešto više o tome?

Zdrave osobne granice su važne da bi se mogli definirati i izgraditi kao osobe. One su dio našeg integriteta. Međutim, velik broj ljudi nije svjestan što su uopće osobne granice. Bez osobnih granica bili bi smo preplavljeni svime. Pomažu nam da zauzmemo svoje mjesto u prostoru, vremenu, odnosu, poslu… Poznavati i samopouzdano zastupati svoje granice je oslobađajuće jer puštamo odgovornost koja nije naša, a zadržavamo svoju.

U našem društvu nije razvijena svijest da svaka osoba ima svoje granice što se treba poštovati. Tako dolazi do toga da ti šef na poslu prelazi granice, obitelj te emocionalno ucjenjuje, „prijatelji“ te iskorištavaju, djeca su ti naporna, partner te „guši“ i slično. Granice nam pomažu da se odvojimo od drugih i da im se približimo ako to odlučimo. Pomažu nam da ne izgubimo sebe u odnosu.

Da bismo mogli zastupati i očuvati svoje granice potrebno je razumjeti što osobne granice jesu (mnogi imaju iskrivljenu percepciju osobnih granica) i imati određenu razinu unutarnje sigurnosti (u tome nam pomaže samosuosjećanje). Pružajući si suosjećanje osvještavamo svoju vrijednost, ponovno se prisjećamo da je sve ok s nama (ljudima se najčešće javi zabrinutost je li s nama sve u redu) i da imamo pravo na svoje potrebe i želje. Dopuštamo sebi da osjetimo nelagodu u trenutku kad primijetimo da nam je netko prešao granicu i da se izrazimo po tom pitanju. Npr. Ako osoba za koju sam izdvojila vrijeme se nije pojavila na besplatnim konzultacijama, a i dalje želi konzultacije, drugi put joj nudim uz plaćanje. Dakle, poštujem tu osobu, ali i svoje vrijeme.

Nekoliko brzopoteznih:

Posljednja knjiga koju si pročitala: još uvijek je u tijeku… Žene koje trče s vukovima

Film koji bi svatko trebao pogledati: Šalji dalje

Tri knjige koje bi svatko trebao pročitati: Ne je potpun odgovor, Socijalna psihologija, Zašto se niste ubili?

Da nisam psiholog, bila bih: Kineziolog

Kad sam bila malena, željela sam biti: ona osoba koja istražuje i prati divlje životinje (zoolog? ni dan danas ne znam kako se zove to zanimanje :))

FOTO: Littleeaglephoto

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 30.000 zaljubljenika u grad.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori