fbpx

Kapucini u Zagrebu imaju svoje stube, ali i svoju ulicu

Kapucini u Zagrebu imaju svoje stube, ali i svoju ulicu

Kapucinska ulica

Jedna od većih ulica u Donjoj Dubravi upravo je i Kapucinska ulica. Njezin put od otprilike 700 metara sijeku tri ulice, a nadovezuju više od deset. Zanimljivo je i to da je ova ulica i slijepa ulica.

Tko su kapucini?

Franjevci kapucini ili Red manje braće kapucina nastali su 1525. godine.

Za osnivanje Reda zaslužni su Matteo da Bascio, braća Raffaele i Ludovico da Fossombrone. Željeli su iznova obnoviti ideale po kojima je živio sv. Franjo Asiški. Ti ideali sastoje se od života materijalnog siromaštva,  putujućeg načina propovijedanja i jednostavnog odijevanja.

Kao novi i Franjevački red priznaje ih papa Klement VII. 1528., bulom Religionis zelus, a svoju samostalnost i poglavare dobivaju tek 1619. godine. Po papinoj odluci, do 1574. razvijaju se samo u granicama Italije. Papa Grgur XIII. ukida tu zabranu pa se kao misionari i putujući propovjednici brzo šire po svijetu.

Svojom strogoćom i skromnošću života, povučenošću i molitvenim životom osvajali su naklonost i duboko poštovanje naroda.

Djelovanje iz samog srca Gornjeg grada

Uz Park Bele IV. imali su svoj samostan sve do 1788. godine kada je samostan odredbom cara Josipa II. raspušten te predan vojsci za Austrijsko-turskog rata (1787-1791).

Grad Zagreb se 30-ih godina 20. stoljeća naglo širio. Osjećala se potreba za novim župama. Realiziranje te potrebe spremno je prihvatio ondašnji zagrebački nadbiskup, kasnije kardinal, a danas blaženik Alojzije Stepinac.

Pritjecala i brojna duhovna zvanja iz samih plemićkih obitelji.

Zahvaljujući njegovom zagovoru kapucini se 1941. ponovno vraćaju u Zagreb. Ovoga puta to nije Gornji grad, već Dubrava gdje im je povjeren samostan i župa sv. Mihaela. To je prva župa u Zagrebu u kojoj djeluju kapucini, a danas vode i djeluju u još nekoliko župa u koje se ubraja i crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Koliko kapucini broje od dolaska u Zagreb?

Prigodom 400. obljetnice nazočnosti kapucina u Zagrebu, 10. listopada 2018., u zagrebačkom je Parku Bele IV. postavljena spomen ploča na mjestu prvog kapucinskog samostana današnje zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Izvor: župa sv. Leopolda Mandića

Kao uspomena na tu bivšu prisutnost kapucina danas postoje i Kapucinske stube.

Kapucinske stube

Prođemo li pokraj spomenika fra. Andrije Kačića Miošića iz Ilice u Mesničku ulicu, naići ćemo na stube koje skraćuju put do gornjogradske Matoševe ulice.

Spojnica Gornjeg i Donjeg grada

Kao i nekada, tako i danas Kapucinske stube prečica su između Gornjeg i Donjeg grada. Ime su dobile, naravno, po kapucinima koji su se nekada spuštali i penjali njihovim stepenicama. I današnja je Matoševa ulica nosila ime po tim redovnicima i zvala se Kapucinska ulica.

Kada bi se popeli stubama na Gornji grad naišli bi na dva parka: park Grič i park Bele IV. Pogled koji s njih puca na zagrebačku panoramu jedan je od najljepših u Zagrebu.

Zanimljiv početak penjanja

Kada bi krenuli u šetnju stubama prema gore, naišli bi na dvije zanimljivije građevine. S lijeve strane stuba nalazi se kuća kojoj je prvobitno zdanje stradalo u fatalnom požaru čitavog grada 1706. godine. Današnji izgled dobile su nadogradnjom iz 1886. godine, a zemljište je preuređeno u vrt.

S desne strane prilaza stubama je jedan jedinstveni kompleks. Naime, u tu je kuću književnik August Šenoa smjestio glavni lika svoje pripovijesti Kanarinčeva ljubovca. Kuća ima drveni trijem, zagrebački naziva gajnk, originalno sačuvan iz 17. stoljeća. Posebno obilježje toj starjoj zagrebačkoj kući daju drveni otvoreni hodnici na oba kata, stari gajnki. Kuća je promijenila mnoge vlasnika, a među njima su bili bravar Matija Krmelić i postolar Ivan Jelić, po kojima je kuća danas i dobila naziv.

Kapucinske stube nekoć su se opisno nazivale: uličica ili put koji vodeći ide od Mesničkih vrata k cerkvi i samostanu otaca kapucina.

Vještičje štenge

Nakon izgradnje stube su bile dosta mračne. Djecu su, koja su se igrala na njima i kojoj se nije dalo ići kući, stare bake plašile da su to vještičje štenge. Govorile su kako se po tim štengama spuštaju coprnice kako bi produžile na križanje kod Streljačke vulice i Tuškanca gdje bi imale svoj sastanak.

Izvor: Gornjogradske coprnice

Istina je ta da se na tom raskrižju u srednjem vijeku zaista nalazilo stratište, a kuća gradskoga krvnika bila je u Visokoj ulici. Ta se ulica onda s razlogom nazivala cesta koja prolazi kraj kuće izvršitelja pravde.

Tisuće ljudi njima svakodnevno gaze gore i dolje.

Kapucinske stube preuređene su 70-ih godina 19. stoljeća novim Lenucijevim sustavom izgradnje stuba, za koji je on dobio mnoga priznanja. Kao jedinstven spomenik kulture, stube su se 1992. godine počele restaurirati projektom zavoda za Zaštitu spomenika kulture grada Zagreba. Danas su one osvijetljene starim lanternama te tako pružaju romantičan ugođaj šetnje za sve zaljubljene parove, ali i mnoge druge.

Izvori:

  • Stari Zagreb od vugla do vugla,
  • Crkva sv. Mihaela Arkanđela

Tomislava Špoljar

Studentica preddiplomskog studija portugalskog i španjolskog jezika i književnosti. Glavna razonoda su mi povijest, književnost, umjetnost, putovanja i fotografija. Najdraže mjesto za provođenje vremena: Zagreb!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *