Karola Meier Milobar: Prva hrvatska liječnica koja danas u Zagrebu nema ni ulicu ni spomen-ploču

Karola Meier Milobar: Prva hrvatska liječnica koja danas u Zagrebu nema ni ulicu ni spomen-ploču

This is a man’s world, this is a man’s world. But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s, Man’s, Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Karola Maier Milobar bila je prva hrvatska liječnica, specijalizirala je ginekologiju i gastroenterologiju, bila je prva žena koja je imala dozvolu liječiti u Hrvatskoj, a zaslužna je i za otvaranje prve privatne prakse u Zagrebu, koju je vodila žena.

Žene u medicini kroz povijest

Dokazi o ženama liječnicama sežu još u stari Egipat u 3. tisućljeće prije Krista. Poznato je da su se u srednjem vijeku žene pokušavale baviti medicinom i da su upisivale medicinske škole (u okviru tadašnjih medicinskih dosega), no tek od 18. i 19. stoljeća ženama je omogućeno ravnopravno bavljenje medicinom kao i njihovim muškim kolegama. U tom vremenskom razdoblju znatno raste broj liječnica u Europi te SAD-u i Kanadi, a Hrvatska je svoju prvu liječnicu dobila 1893. Te je godine u Zürichu diplomirala Milica Šviglin Čavov, prva hrvatska diplomirana liječnica koja je svoju karijeru i nastavila u Švicarskoj.

Studije medicine bio je krajem 19. i početkom 20. stoljeća dostupan u Švicarskoj i Njemačkoj, a bio je rezerviran za žene iz imućnijih obitelji koje su jedine imale privilegiju obrazovati se na uglednim međunarodnim sveučilištima, koja su u to vrijeme postupno počela otvarati vrata i ženama.

Banska uredba otvorila je širom vrata i ženama u medicini

Karola Meier Milobar upisala je studij medicine 1894. u Zürichu, a po završetku studija dobila je od bana Teodora Pejačevića dozvolu za otvaranje privatne ordinacije. Godine 1903. donesena je Banska uredba kojom su i žene mogle otvoriti liječničku praksu u Hrvatskoj i to je dr. Meier Milobar vješto iskoristila da u Berislavićevoj ulici u blizini Zrinjevca 1906.g. otvori prvu privatnu kliniku za bolesti probavnih i ženskih organa.

Austrijske liječnice već od 1890. mogle su samostalno voditi privatne prakse, no u ostalim dijelovima Austro-Ugarske to nije bilo moguće. Stoga je velika vijest bila kada su i Narodne novine i Obzor u travnju 1906. objavili da se 1. svibnja te godine otvara u Zagrebu prva privatna ordinacija koju će voditi žena.

Pacijente je primala dva sata dnevno – ujutro je liječila želučane probleme, a u poslijepodnevnoj smjeni obavljala je ginekološke preglede. Medicinsko znanje stalno je usavršavala, pa je tako svladala uporabu gastroskopa u liječenju probavnih organa te bila u stalno kontaktu s kolegama iz drugih zemalja.

U slobodno vrijeme bavila se fotografijom i pisanjem

U klinici je radila od otvorenja 1906. sve do smrti 1945., a pokopana je na zagrebačkom Mirogoju. U slobodno vrijeme prva hrvatska liječnica amaterski se bavila fotografijom te pisala tekstove s osvrtom na kulturna zbivanja u Zagrebu. Zanimljivo je napomenuti da ova žena bez obzira na doprinos hrvatskom zdravstvu danas nema svoju ulicu u Zagrebu, niti je postavljena spomen-ploča na mjestu gdje je bila njezina ordinacija, a svakako bi to trebalo promijeniti s obzirom na sve što je Karola Meier Milobar učinila za žene liječnice u Hrvatskoj.

Izvori:

  • ženeimediji.hr
  • nacionalnemanjine.hr
  • bib.irb.hr
  • FOTO: Pixabay

Marijana Džalo

Po struci nastavnica povijesti i hrvatskog, amaterski se bavim glumom, čitam knjige i pišem u slobodno vrijeme. Volim putovati i istraživati, a najviše me zanima srednjovjekovna i ranonovovjekovna povijest te povijest žena i svakodnevice.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori