Ksenija Vinski-Gasparini: Dama hrvatske arheologije
This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.
Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World
O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.
Ksenija Vinski Gasparini hrvatska je arheologinja, povjesničarka umjetnosti i prva kustosica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Povodom stogodišnjice njena rođenja, 2019. godine, Arheološki muzej u Zagrebu organizirao je, od 28. listopada 2019. do 2. veljače 2020. godine, izložbu pod nazivom Ksenija Vinski-Gasparini – dama hrvatske arheologije posvećenu njenom predanom radu i djelu.
Izložba je nastala u sklopu projekta Mala povijest AMZ kojim se obilježavaju istaknuti događaji, osobe ili predmeti vezane uz povijest muzeja. Stoga vam donosimo biografiju ove istaknute dame.
Zadar – Beograd – Zagreb
Junakinja naše priče rođena je 1919. godine u Zadru. Osnovnu školu završila je u Benkovcu i u Kruševcu, dok je matrurirala u Novom Sadu. Ksenijina obitelj tamo se preselila jer je otac Juraj postao voditelj Tehničkoga odjela Dunavske banovine i velikih javnih građevinskih radova u Vojvodini i Srbiji.
Godine 1938. Ksenija upisuje studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Beogradu, koji je nastavila u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1944. godine, kod profesora Viktora Hoffillera, Grge Novaka, Petra Knolla, Artura Schneidera, Ivana Bacha i Josipa Matasovića.
Radno mjesto: Arheološki muzej u Zagrebu
Nakon diplomiranja, zaposlila se kao kustosica pripravnica na Pretpovijesnome i Srednjovjekovnom odjelu Arheološkoga muzeja u Zagrebu. Od 1966. godine u navedenom muzeju vodila je Odjel prapovijesne arheologije.
Četiri godine poslije doktorirala je na Filozofskome fakultetu u Zadru temom Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj. Godine 1972. izabrana je u zvanje više znanstvene suradnice Arheološkoga muzeja u Zagrebu, a u zvanje znanstvene savjetnice 1978. godine. U mirovinu je otišla 1979. godine.
Znanstveno-stručni interesi i djelatnost
Područje Ksenijina znanstvenog i stručnog interesa te istraživačkog rada bila je prapovijesna arheologija, posebice kasnobrončano doba, točnije kultura polja sa žarama, i starije željezno doba. Za navedena razdoblja razradila je tipološko-kronološku shemu, osnovnu za područje sjeverne Hrvatske.
Također, pridonijela je i proučavanju srednjega vijeka. Točnije, istraživala je srednjovjekovnu arheologiju, što je dalo je rezultate na gradištu Mrsunjski lug, groblju u Brodskome Drenovcu i Bošnjacima.
Iz povijesti grada Zagreba značajno je istraživanje kasnosrednjovjekovnih zemljanih fortifikacija s tragovima drvenih palisada u parku Ribnjak, koje su prije ili oko 16. stoljeća štitile Kaptol. Napomenimo da je vodila je i iskapanja u Belome Manastiru, Vukovaru, Jalžabetu, Batini i u Goričanu.
U Arheološkom muzeju odradila je kronološku sistematizaciju čitave Pretpovijesne zbirke, uskladila kartoteku nalaza i uredila studijske zbirke. Sudjelovala je u izradi prvoga stalnog postava muzeja, a do umirovljenja radila je na sedam ostvarenja stalnoga postava.
Uz stalne postave, postavila je i autorske izložbe Sarvaš i Vučedol – repartirani materijal (1948.), Iskapanje slavenskog gradišta u Mrsunjskom lugu (1950.), 120. godišnjica Narodnog muzeja (zajednička izložba Arheološkoga muzeja, Povijesnoga muzeja Hrvatske i Prirodoslovnoga muzeja, čiji je izložbeni projekt vodila Ksenija 1966.), Arheološki spomenici na području Zagreba (1966.), Materijalna kultura pradavnih stanovnika naše zemlje (1974.), Istraživanje tumula starijeg željeznog doba u Međimurju (1976.) i Prethistorijsko naselje u Sv. Petru Ludbreškom (1978.).
Njeni radovi objavljivani su u časopisima Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku i Arheološki radovi i rasprave JAZU te u knjigama Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV i V.
Ksenijin trag u povijesti
Ksenija je preminula u srpnju 1995. godine.
U hrvatskoj povijesti ostaje zapamćena kao prva kustosica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu čiji je izuzetan i jedinstven doprinos struci pridonio i popularizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Bila je strastvena zaljubljenica u svoj posao, koji je predano obavljala, zbog čega je s pravom zaslužila titulu Ksenija Vinski-Gasparini – dama hrvatske arheologije.
Izvori
- Personalni arhiv zaslužnih muzealaca, Muzejski dokumentacijski centar, pristup 14.1.2021.
Naslovna foto: Pixabay
