fbpx

Legenda o Kamenitim vratima: Jedina sačuvana gradska vrata

Legenda o Kamenitim vratima: Jedina sačuvana gradska vrata

Gradec

Gornji grad najstariji je dio Zagreba koji je nekada nosio ime Gradec. Gradec je 1242. godine Zlatnom bulom Bele IV. proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Dan grada obilježavao se 16. studenog, upravo na dan kad je Bela IV. 1242. godine Gradec proglasio slobodnim kraljevskim gradom.

Gradec je bio opasan zidinama i utvrdama, a u njega se moglo ući kroz pet gradskih vrata. Od svih ulaza u grad, danas je sačuvan samo jedan – Kamenita vrata.

Vjeruje se kako su danas najpoznatija i jedina sačuvana stara gradska vrata, Kamenita vrata, izgrađena oko 1266. godine. Kamenita vrata nalaze se u zgradi koja je ostatak utvrde, a sagrađena je kao pravokutna kula s prolazom za kola.

Danas, Kamenita vrata jedan su od najprepoznatljivih simbola Grada Zagreba, kao i jedan od najočuvanijih starih spomenika u Zagrebu.

Požar 1731. godine

Jedinstvena zagrebačka legenda kaže kako je požar buknuo navečer s 30. na 31. svibnja 1731. godine u zgradi sjemeništa svetog Josipa i proširio se, prvo po cijelom Gornjem gradu, kroz Opatičku i Kamenitu ulicu pa sve do Jezuitske ulice. Sutradan se požar proširio i na susjedni Kaptol. Većina kuća, kao i Kamenita vrata, potpuno su izgorjela.

U noći pojavio se požar u krčmi na Dvercima, a Manduša je sliku Majke Božje odnijela svojoj kumi uz Kamenita vrata. Razorni je požar opustošio sve od Dverci do Kamenitih vrati.

U požaru su izgorjela Kamenita vrata te stan u kojem je iznad njih živjela udovica Modlar. Pregledavajući zgarište nekoliko dana nakon požara, udovica Modlar je u pepelu pronašla sliku Svete Marije.

Slika jest jedna od najstarijih slika koju Zagreb posjeduje, a datira se u 16. stoljeće. Slika je tada stajala iznad gradskih vrata, a nađena je čitava i neoštećena usred vatre i pepela. Izgorio je samo drveni okvir. Zagrebom se odmah pročula priča o čudu.

Kopaju građani prah i pepeo na garištu. Odjednom krik ljudstva prolama zrakom. Krik čuđenja – strahopoštovanja – zanosa! Iz praha i pepela digoše sliku Majke Božje. Ljudi stoje – drhću, šapat ide od usta do usta.

Barilec: Sveti Bože! Rub slike uhvatio je plamen, a onda se zaustavio!?

Plemenščak: Predstavio se, poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo!

Manduša: Sve je izgorilo, sve – samo Majka Božja ostaje u gradu našem! Čudotvorna Majka Božja!

Čudo u Zagrebu

Pobožna udovica Modlar je pod svodom Kamenitih vrata podigla mali oltar gdje se može odati počast čudu. Ubrzo, 1778. godine slika je postavljena u zlatni barokni okvir na Kamenitim vratima koji je izradio majstor Ivan Korta.

Svjedočanstvo o čudu zapisao je poznati hrvatski povjesničar Adam Baltazar Krčelić:

Zagreb su zadesili krupniji požari. Prvi 31. svibnja 1731., koji je uništio veliki dio Gornjeg grada i Kaptola. (…) Kod tog požara dogodio se spomena vrijedan događaj: posred plamena ostala je neoštećena slika blažene djevice Marije, koja se sada, zaslugom pobožne udovice nekog Modlara, štuje pod svodom gradskih vrata. Ta je slika stajala poviše Gradskih vrata. Posred plamena, čak iz pepela, pošto je potpuno izgorio okvir, nađena je čitava i neoštećena te je trećeg dana izvučena iz pepela.

Slika Majke Božje prikazuje Gospu kao vladaricu. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57×47 cm. Ima žezlo u lijevoj ruci, a desnom pridržava malog Isusa koji pak u lijevoj ruci drži globus.

Lik Majke Božje Kamenitih vrata ugrađen je u oltar s kipovima svetog Petra i svetog Pavla. Sa svake strane se uz njih nalaze dva bijela anđela koji odaju počast Gospi. Na dnu slike je mjesec, a sa svih strana Gospu okružuju oblaci. Marija nosi haljinu grimizne boje, a s ramena joj pada plašt ukrašen zlatnim zvijezdama.

Iznad slike, nalazi se pozlaćeni monogram Marije, a Majka Božja sjedi na kraljevskom prijestolju. Dvjesto godina nakon požara, 31. svibnja 1931. godine, Gospa svečano je okrunjena zlatnom krunom.

Nakon požara, grad Zagreb zavjetovao se zaštitniku od požara svetom Florijanu svečanom procesijom i zavjetnom svetom misom. Tradicionalno, svake godine se 4. svibnja služi sveta misa, a nakon svete mise slijedi tradicionalna procesija sa zavjetnom slikom Majke Božje od Kamenitih vrata. Procesija kreće od Kaptola, preko Trga bana Jelačića, Radićevom ulicom sve do Kamenitih vrata.

Stručna komisija potvrdila je 1929. godine kako je slika bila zahvaćena plamenom, koji je uništio njezinu drvenu podlogu, ali je dokazano kako Majka Božja nije naslikana na materijalu otpornom na vatru.

Majko Božja Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, moli za nas

Rijetko koji Zagrepčanin može reći da nije zapalio svijeću i izmolio molitvu kod starih gradskih vrata i Gospe pune utjehe i nade. Brojne zahvale svjedoče o uslišenim molitvama.

Majka Božja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama, na sve vjekove! I dolazit će k tebi hrvatske duše, da prime utjehu jadu svome, potporu nadama svojim, zaštitu od pogibelji zlotvora svojih! I tebe slavit će grad naš rođeni, dragi, dok u njemu bude roda hrvatskoga!

Kardinal Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. godine Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba. Od tada 31. svibnja Dan je Grada Zagreba i blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata.

Vjernici, turisti, prolaznici paljenjem svijeća svakodnevno iskazuju zahvalnost svojoj zaštitinici te ju mole za pomoć i zaštitu. I zato još jednom, Majko Božja Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, moli za nas.

Izvori

Klara Halužan

Studentica iz Zagreba s višegodišnjim iskustvom u event managmentu. Svaku pruženu priliku trudim se kvalitetno iskoristiti kako bih naučila nešto novo te unaprijedila na bolje.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *