fbpx

Lenucijeva potkova: Zelena pluća Donjeg grada

Lenucijeva potkova: Zelena pluća Donjeg grada

Početkom 19. stoljeća Zagreb počinje parirati urbanističkim središtima Monarhije, Beču i Budimpešti. Razvijao se po uzoru na njih, stoga je zamišljena urbanistička cjelina koja se sastoji od niza trgova i perivoja koja bi krasila novoizgrađenu četvrt Donji grad. Spomenuti urbanistički plan nazvan je Lenucijeva ili Zelena potkova, a cilj mu je bio urediti Zagreb kao moderan europski grad te ga pripremiti za daljnji razvoj.

Niz od sedam zagrebačkih trgova

Lenucijeva ili Zelena potkova označava naziv za sedam zagrebačkih trgova koji pogledom iz ptičje perspektive tvore oblik potkove i uokviruju Donji grad.

Lenucijevu potkovu čine Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Trg Ivana Mažuranića i Trg Republike Hrvatske. Unutar okvira potkove nalaze se još dva trga: Trg Petra Svačića i Trg Petra Preradovića. Cjelina koju tvore trgovi nazvana je potkova jer su trgovi formirani u obliku slova u.

Premda Lenuci nije začetnik ideje, osmislio je model!

Naziv je dobila nakon Drugog svjetskog rata zbog uvjerenja da je autor ove ideje bio Milan Lenuci, najvažniji zagrebački urbanist i arhitekt 19. stoljeća. Lenuci, hrvatski urbanist porijeklom iz Karlovca, djelovao je na području Zagreba te je kao prvi projekt industrijskog dizajna oblikovao Sustav javnih stuba za povezivanje prema Gornjem gradu ili unutar njega.

Ubrzo se uključio u planiranje grada te je počeo izrađivati studije uređenja donjogradskih trgova. Iako je Lenuciju pripisana regulativna osnova iz 1887., kasnija su istraživanja pokazala da Lenuci nije mogao biti idejni autor jer je ideja nastala 1882. kada Odbor za izradu regulativne osnove još nije bio osnovan. Premda Lenuci nije bio začetnik ideje, sudjelovao je u razradi plana 1897.-1901. te je osmislio model jedinstvenog uobličenja cjeline.

Prvo je uredio Trg kralja Tomislava 1897., povezao ga je sa Starčevićevim 1900., Mažuranićevim 1901. i Marulićevim 1903. Trgovi su uređeni zelenim oazama, odnosno parkovima koji građanima pružaju mjesto za odmor, rekreaciju i uživanje u prirodi.

Hortikularna ljepota nije jedino zbog čega je Zagrepčani i gosti vole

Lenucijeva je potkova od početka svog uređenja krajem 19. stoljeća postala jedno od najdražih odmarališta i mjesta za šetnju brojih Zagrepčana, ali i gradska atrakcija koja svojom ljepotom privlači brojne turiste. Danas se osim u hortikulturnoj ljepoti može uživati i u brojnim koncertima, događanjima i festivalima koji se održavaju u parkovima Zelene potkove.

Izvori:

  • geografija.hr
  • enciklopedija.hr
  • FOTO: Beli Zagreb Grad
Iva Buha

Iva Buha

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *